Magazin
POZITIVNA HRVATSKA: JOSIPA MIJOČ, OSJEČKA ZNANSTVENICA

Kreativne industrije
kreiraju budućnost
Objavljeno 20. ožujka, 2021.
CILJ JE MOJIH ISTRAŽIVANJA POTICANJE ZAPOŠLJIVOSTI MLADIH, U POVEZNICI S OBRAZOVNIM PROCESIMA...

Puno je dobrih razloga zašto u ovom broju Magazina donosimo intervju s izv. prof. dr. sc. Josipom Mijoč - znanstvenicom, producenticom, konzultanticom i teoretičarkom kreativne industrije zaposlenom na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Aktivna u znanstvenoj i stručnoj publicistici, voditeljicom je projekata akademske zajednice, međunarodnih istraživačkih studija te stručnih i istraživačkih projekata iz područja kreativne industrije. Inicirala je osnivanje Andizeta - Instituta za znanstvena i umjetnička istraživanja u kreativnoj industriji, u okviru kojega od 2014. godine ostvaruje multidisciplinarne projekte, među kojima se ističe Kreativna riznica - popularizacijski simpozij kreativne industrije. Za Kreativnu riznicu 2016. primila je Državnu nagradu za znanost u kategoriji populariziranja znanosti.

ISELJENIČKE VEZE
Surađivali ste u organizaciji Trećeg hrvatskog iseljeničkog kongresa, održanog 2018. u Osijeku, a ujedno ste bili glavna pokretačka snaga u uređivanju zbornika radova koji je promoviran prošle godine u Zagrebu, Vukovaru, Vinkovcima i Osijeku. Kakva su Vaša iskustva kao izlagača, urednika i organizatora te u kojoj mjeri vidljivosti pridonosi nedavno objavljen zbornik Hrvati izvan domovine III?

- U posljednjih pet godina Ekonomski fakultet u Osijeku snažno surađuje s Centrom za istraživanje hrvatskog iseljeništva, o čemu svjedoči i održavanje međunarodnog kongresa o hrvatskom iseljeništvu u Osijeku. Tom prigodom se na Ekonomskom fakultetu u Osijeku okupilo gotovo 300 istaknutih pojedinaca, koji su sudjelovanjem na Kongresu svoje profesionalno djelovanje stavili na raspolaganje Republici Hrvatskoj. Osijek je kao grad domaćin prepoznao da je održavanje Kongresa u središtu Slavonije podrška strategiji ostanka i aktivnog življenja u Slavoniji. Naglašavam da Kongres uspješno održava kontinuiranu komunikaciju s iseljenom i tuzemnom Hrvatskom te pritom izgrađujući jedinstvenu platforma za promociju i unaprjeđivanje Hrvatske.

Najveća vrijednost Hrvatskog iseljeničkog kongresa moderirane su rasprave u kojima sudjeluju ugledni gospodarstvenici iz Hrvatske i iseljeništva, visoki dužnosnici te članovi akademske zajednice. Teme rasprava obuhvaćaju gospodarske trendove, iseljeništvo i odnose s iseljeništvom te pridonose izgradnji profesionalnih povezivanja kojima se izgrađuju suradnje. Ukoričena promišljanja sudionika predstavljena su u zborniku Hrvati izvan domovine III, čime se ključne teme iseljene Hrvatske populariziraju u znanstvenim i gospodarskim krugovima.

Globalna ugroza bolešću COVID-19 postavila je nove izazove te je Četvrti iseljenički kongres organiziran u Zagrebu, s naglaskom na uporabi digitalnih tehnologija. Na Četvrtom je kongresu zaključeno kako onemogućen dolazak zainteresiranih nije umanjio praćenja i izlaganja važnih tema Kongresa te da će se i ubuduće pojačano koristiti digitalne platforme.

Izvanredna ste profesorica na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, ali i znanstvenica širokog područja interesa. Koje su istraživačke teme Vašega znanstvenog rada?

- Na Ekonomskom fakultetu predajem veći broj kolegija iz kvantitativne ekonomije te većinu svojih istraživačkih tema povezujem s kolegijima i tako potičem studente interpretirati poslovne podatke i izgrađivati istraživačke izvještaje, koje na nastavi zajednički analiziramo. Znanstveni interes produbljujem izvan područja kvantitativne ekonomije te zajedno sa suradnicima znanstveno, istraživački i praktično istražujem područje kreativne industrije, koja je na svjetskoj razini prepoznata pokretačkom snagom društva i mjerom razvijenosti. Kreativna industrija u Republici Hrvatskoj obuhvaća 12 sektora i temeljena je na inovativnosti, znanju, projektnom radu i sposobnosti stvaranja prototipa zaštićenog autorskim pravima. Primjena novih poslovnih modela moj je trenutačni izazov te ih proučavam u različitim sektorima kreativne industrije. Cilj je mojih istraživanja poticanje zapošljivosti mladih, i to u poveznici s obrazovnim procesima.


KULTURNA ISKAZNICA
Godine 2014. osnovali ste Andizet - Institut za znanstvena i umjetnička istraživanja kreativne industrije, u suradnji sa studentima i profesorima Ekonomskog fakulteta. Koji je bio razlog osnivanja Instituta?

- Osnivanje Instituta Andizet podrška je mentorski vođenim projektima studenata te smo tako projektni partner Ekonomskog fakulteta, svih sastavnica Sveučilišta J. J. Strossmayera, ali i Grada Osijeka te lokalne zajednice. Naglašavamo mentorsku suradnju profesora i studenata, spajanje znanosti i umjetnosti te teorijskih i praktičnih spoznaja. Osiguravamo stjecanja praktičnih znanja iz područja organiziranja velikih događaja, komuniciranja s javnošću, kao i drugih znanja i vještine iz grane ekonomije, a posebice iz domene industrije projekata. Kreativna riznica naš je projekt nagrađen Državnom nagradom za znanost, koju je dobio i Ekonomski fakultet u Osijeku kao ključni partner. Sabor Republike Hrvatske prepoznao je idejnosti i inovativnosti kojima ohrabrujemo kreativne pojedince u predstavljanju i promociji njihovih vještina i sposobnosti, upotpunjavanju životopisa te u suradničkom umrežavanju.

Još malo o Vašim aktivnostima. Voditeljica ste projekta Vilijun, koji je 2017. godine osvojio nagradu za najbolje brendiranje niskobudžetnog događaja u kulturi, što nam imate o tome reći?

- Projekt Vilijun prvi je projekt sveobuhvatnog poslovnog modela u kreativnoj industriji. Razvijamo ga pet godina povezujući snage osječkog sveučilišta u kreiranju novih proizvoda kreativne industrije. Projekt Vilijun ostvario je proizvode u deset sektora kreativne industrije (predstava, izložba, uređenje interijera, glazba, film, ples, digitalna arhiva, marketinška strategija, međunarodno medijsko praćenje, a sve temeljeno na romanu Vilijun). Rezultati projekta Vilijun kulturna su iskaznica Republike Hrvatske i primjer kako sektori kreativne industrije pridonose gospodarskoj popularizaciji male državne zajednice poput Hrvatske i čine je atraktivnom na globalnoj razini. Rezultate projekta Vilijun predstavila sam na američkom sveučilištu Emory, u Atlanti, gdje sam održala pozvano predavanje o kreativnim proizvodima nastalima u mentorskoj suradnji profesora i studenata. Projekt Vilijun do sada je u više stručnih i znanstvenih radova tematiziran i na iseljeničkom kongresu.


PLEMENITA VJEŠTINA
Iz Vaših dosadašnjih iskustava, kako je to biti profesorica na Fakultetu, baviti se znanošću i brojnim drugim aktivnostima, a pritom živjeti i sve to raditi u Osijeku?

- Veličina i izvrsna organiziranost Sveučilišta temeljna je prednost Osijeka, koji se sve više prepoznaje sveučilišnim kreativnim središtem koje je digitalnim medijima aktivno i prepoznato na globalno tržištu. Bogata tradicija urbanog i akademskog života daje priliku za projektnu suradnju s međunarodnim znanstvenicima i praktičarima. Interni projekti Fakulteta i Sveučilišta podlogom su za razvijanje projekata koji svoju međunarodnu recenziju doživljavaju na konferencijama i u široj suradnji s međunarodnom zajednicom. Kabinetski rad nadgradnja je nastavnih i istraživačkih aktivnosti, o kojima svjedoče znanstveni radovi publicirani sa studentima i znanstvenim pomlatkom.

Običnim ljudima, opterećenima svakodnevnim problemima, znanost zna biti dosadna, no koliko popularizacija znanosti može (i uspijeva li?) promijeniti percepciju nabolje, omogućiti da znanost bude pristupačnija širem krugu zainteresiranih konzumenata?

- Znanost u korijenu riječi sadržava riječ znanje te je time zanimljiva svima koji žele znati i razumjeti više od onog što se drži uobičajenim. Rad na projektima inovira poslovna i znanstvena područja, ali i svakog pojedinca uključenog u rad na projektu. Promatrano na taj način, znanost je i plemenita vještina. Ponosim se prinosima koje sam sa suradnicima ostvarila u polju kreativne industrije jer naši rezultati govore kako smo fenomen kreativne industrije uspješno popularizirali održavanjem popularizacijskog simpozija Kreativne riznice, čiju sedmu izvedbu upravo organiziramo. Unatoč sveugrozi od bolesti COVID-19, zanimanje za Kreativnu riznicu i nadalje raste, a Ekonomski fakultet u Osijeku i Institut Andizet postaju nositeljem proaktivne uloge u domeni kreativne industrije. Posebno zanimanje posjetitelja uočavamo u izlaganjima o inovacijama i projektima, a za radionice se redovito traži mjesto više.

HIBRIDNI MODEL
Živimo u kaotičnim, histeričnim i paranoičnim vremenima, a već godinu dana i u sveugrozi koronom. Kakva su Vaša iskustva?

- Analizirajući proteklo razdoblje, uviđam kako se prvotno nesnalaženje promaknulo u priliku za pronalaženje dobrih rješenja u nastavnim i projektnim aktivnostima odobrenima od Europske unije. Načine prevladavanja ograničenja timski smo pronalazili i ispravljali u hodu, nerijetko primjenjujući hibridni model rada na daljinu, koji je do danas doživio višestruke preinake. Europska i nacionalna tijela pri ugovaranju projekata ugrađuju smjernice o održavanju, provođenju i dokumentiranju projektne aktivnosti, što su odlični primjeri kako prevladati nepovoljne okolnosti. Institut Andizet u vrijeme sveugroze bolešću COVID-19 partnerski je provodio projekt MUK (Mladi u kulturi), kojemu je namjera bila propitati buduće strateške odrednice kreativne industrije grada Osijeka. Iako zaustavljen u provođenju na početku sveugroze, projekt MUK je u nastavku rada uspješno inovirao pristup u provođenju aktivnosti primjenom hibridnog modela te je uvršten kao primjer dobre prakse za projekte ERASMUS+.

Osim toga, projektom MUK izgrađeno je 206 preporuka usmjerenih na suradnju unutar svakog sektora kreativne industrije, kao i između sektora. Preporuke projekta MUK dane su i za nadvladavanje nedostatka suradničkih prostora, stvaranje prilika za umrežavanje kreativaca, mentorski rad, projektno savjetovanje, informiranje i poboljšavanje komunikacije. Zaključci projekta MUK poslani su sudionicima projekta kao ključne smjernice za izgradnju suvremene strategije razvoja kulture grada Osijeka temeljene na svih 12 sektora kreativne industrije.

Razgovarao: Darko JERKOVIĆ
Od teorije do prakse...
Nešto o novim projektima, idejama, planovima...?- Korona me poučila o opasnosti dugoročnog planiranja, ali ono što se do sada pokazalo mojim opredjeljenjem svakako su mentorski projektni rad. Vjerujem da neću napustiti kreativnu industriju jer je riječ o novom fenomenu odlikovanom inovativnošću, kontinuiranom učenju i projektnom zapošljavanju. Posebno me ispunjava primjena teorijskih znanja o kreativnoj industriji na konkretna rješenja vezana uz grad Osijek. Jedan takav projekt upravo je započeo svoju izvedbu. Riječ je o projektu Rotor kreativne industrije, kojemu je nositelj Kulturni centar uz partnersku podršku grada Osijeka i Instituta Andizet. Cilj projekta jačanje je praktičnih vještina mladih iz područja kreativne industrije, čime se izravno utječe na njihovu zapošljivost. Mladim kreativcima nude se radionice praktičnih vještina i radionice kojima se podržava poduzetnički način razmišljanja. Nakon završenih radionica mladi kreativci dobit će uvid kako organizirati događaje u kreativnoj industriji te priliku za praktičan rad s mentorima stručnjacima. Trenutačno smo u procesu odabira korisnika projekta, odnosno polaznika radionica - mladih kreativaca s područja urbane aglomeracije Osijek u dobi od 15 do 29 godina. Završni rezultati projekta praktično su prikazivanje stečenih znanja i prezentacija životopisa mladih kreativaca izgrađenih tijekom 22 mjeseca trajanja projekta.
Možda ste propustili...

FRANCUSKO-HRVATSKO PRIJATELJSTVO

Veze su duboke i neizbrisive

VALDIS DOMBROVSKIS IZVRŠNI POTPREDSJEDNIK EUROPSKE KOMISIJE

Suzbiti nepoštene prakse koje narušavaju tržište

MILKA RIMAC BILUŠIĆ, UNIV. SPEC. OEC. EKONOMSKI FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

Pozitivne promjene za društvo

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

OSJEČKA SPORTSKA POVJESNICA

Čerkezi u Parku kulture

2

TJEDNI OSVRT

“Reper” i političar Škoro niže gaf do gafa

3

KORONA I DRUŠTVO: GLOBALNE I LOKALNE POSLJEDICE

Odgovornost za spas planeta
pada na pandemijalce