Učionica

Studentska anketa kao (ne)objektivan pokazatelj kvalitete nastave na visokim učilištima
Objavljeno 3. veljače, 2021.
prof. dr. sc.
Loretana FARKAŠ
prorektorica za nastavu i studente

U sustavu visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj Zakonom su propisani i opisani postupci vanjskog vrjednovanja visokih učilišta, dok su unutarnji sustavi u osiguravanju i unaprjeđivanju kvalitete visokih učilišta uređeni internim aktima visokog učilišta. To znači da danas ne postoji jedinstven obrazac unutarnjeg vrjednovanja kvalitete nastave na visokim učilištima. Zbog različitih modela vrjednovanja nastavnog rada u sustavu visokog obrazovanja, ne postoje temelji kako bi se napravila objektivna usporedba studentskoga vrjednovanja nastavnog rada među različitim sveučilišnim ustanovama.

Najraširenija metoda procjene nastavnog rada jest studentska anketa. Smisao je anketiranja studenata prikupiti povratne informacije o radu nastavnika, kvaliteti njegova rada, usvajanju ishoda učenja te poticanje nastavnika na unaprjeđenje i poboljšanje svojega rada, a posebno je važno stvoriti uvjete za objektivnu mjerljivost nastavničkog rada iz vizure studenata. Nastavniku je posebno bitna povratna informacija studenata koja mu pomaže unaprijediti nastavni proces.

Koliko je studentska anketa dovoljno objektivan i mjerljiv alat za ocjenu nastavnog rada, pitanje je o kojem se stalno raspravlja. Glavnim nedostatkom studentskih anketa smatra se odgovarajuća zastupljenost elemenata procjene. Naime, učenje je hipotetski konstrukt za koji ne postoji jedan pokazatelj i valjanost dimenzija vrjednovanja studenata. Osim toga, nastava je vrlo složena aktivnost koja povezuje više sastavnica poput organizacije, jasnoće, entuzijazma, interakcije i dr.

Studentska anketa na UNIOS-u
U Republici Hrvatskoj ne postoji ujednačen i jedinstven sustav anketiranja studenata, a temeljne su razlike u metodama prikupljanja i obrade informacija, vremenu provedbe ankete, strukturi, broju i sadržaju pitanja. Neka visoka učilišta ankete provode u elektroničkom obliku, a neka se još uvijek služe metodom olovke i papira. Razlika je i među samim sveučilištima jer neka sveučilišta nemaju jedinstvenu sveučilišnu anketu, već svaka sastavnica provodi anketiranje prema svojim internim pravilnicima.

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku prvo je sveučilište u Republici Hrvatskoj koje je počelo sustavno provođenje Jedinstvene sveučilišne studentske ankete. Anketiranje je započelo 2006. godine i tada su studenti vrjednovali samo predmete i nastavnike prvog semestra studija. Tijekom sljedećih godina na prijedlog studenata, nastavnika, sveučilišnih sastavnica i Sveučilišta studentska se anketa postupno modificirala. Provođenje ankete u elektroničkom obliku djelomice je započelo 2007. godine, a danas se anketa u cijelosti provodi u elektroničkom obliku. U izradi, oblikovanju i obradi anketa sudjeluju stručnjaci s Fakulteta elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija, Filozofskog fakulteta i Odjela za matematiku. Od 2015. godine, a na temelju dotadašnjih analiza, Centar za unapređenje i osiguranje kvalitete visokog obrazovanja, u suradnji s Upravom Sveučilišta, promijenio je izgled i sadržaj anketnog upitnika. Izmjene su se odnosile na smanjenje ukupnog broja pitanja pri ocjeni nastavnika, uvedena su pitanja o važnosti kolegija za buduću karijeru i redovitost pohađanja nastave studenata. Novina su bila i pitanja vezana uz moguće slučajeve diskriminacije ili bilo kojeg oblika zlostavljanja.

Pristupanje studenata anketiranju na UNIOS-u u posljednjih pet godina pokazuje ujednačenost u ispunjavanju anketnih upitnika, a prosječna ocjena kojom su ocijenjeni nastavnici vrlo je visoka.

Budući da je svrha studentske ankete pružiti nastavniku uvid u anonimne ocjene njegova rada od strane studenata, pretpostavka je da će nastavnik analizirati eventualne primjedbe i nedostatke te da će mu studentske primjedbe i prijedlozi pomoći unaprijediti svoj rad. Često se postavlja i pitanje objektivnosti rezultata studentskoga ocjenjivanja nastavnika, a najčešće se pokušava povući poveznica između procjene težine predmeta i prosječne ocjene nastavnikova rada. I dok sastavnice osječkog Sveučilišta u svojim analizama ne uočavaju da postoji takva uvjetovanost, neka istraživanja upućuju na to da postoji značajna povezanost između procjene težine predmeta i prosječne ocjene nastavnika. Istraživanja također pokazuju povezanost između pripremljenosti nastavnika za nastavu i angažmana studenta na predmetu, povezanost između jasnoće i razumljivosti izlaganja nastavnika s angažmanom studenata na kolegiju.

Ono što bi svakako trebalo unaprijediti jest ozbiljnija analiza rezultata anketnih ispitivanja sveučilišnih sastavnica. Ako postoje otkriveni stalni problemi, trebalo bi uložiti trud u rad s nastavnicima i omogućiti im stručno osposobljavanje kako bi unaprijedili svoje nastavničke vještine. U konačnici, studenti moraju vidjeti da je nastavnik otklonio moguće propuste i nedostatke te bi u tom smislu valjalo poštovati studentske ocjene nastavnoga rada.

Pitanja koja otvaraju smisao provođenja studentskih anketa vrlo su živa i prisutna na sveučilištima. Iako postoje razlozi koji mogu upućivati na to da takav vid vrjednovanja nije uvijek u potpunosti mjerljiv i objektivan (npr. težina predmeta, povezanost rezultata ankete i ocjene nastavnika u postupku provođenja izbora u nastavna/znanstveno-nastavna zvanja te smanjivanje kriterija nastavnika), treba naglasiti i koristi studentske ankete kako bi se uočili mogući problemi u nastavnom procesu. Isto tako, sve ono što studenti ocijene visokim ocjenama nastavniku su jasan pokazatelj i potvrda njegova dobrog rada. Studentska anketa, stoga, može pridonijeti kvaliteti i unaprjeđenju nastavnog procesa, ali ju treba trajno dograđivati kako bi njezini pokazatelji bili mjerljivi i što objektivniji.
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike