Kultura
ANITU RAPAN PAPEŠA HMD JE NAGRADIO ZA PROJEKT O AVARIMA

Vinkovački muzej od osnutka nije primio ovakvu nagradu
Objavljeno 23. studenog, 2020.
Nagradu dijeli s Anitom Dugonjić iz AMZ-a za projekt “Avari i Slaveni”

Gradski muzej Vinkovci - malo je to u javnosti poznato - čuva nalaze s četiri najveća istraživana avarodobna groblja u Hrvatskoj, što, naime, znači da je GMVk u posjedu najvrjednije i najbogatije avarodobne zbirke u Hrvatskoj. Razdoblje je to o kojem se malo zna, a iznimno je važno za nacionalnu povijest jer - vrijeme je to doseljenja Hrvata i formiranja prvih slavenskih država na ovom prostoru.

K tomu, vinkovački muzej ima, na svom Arheološkom odjelu, kustosicu Anitu Rapan Papeša (42), koja, pak, slovi za - najveću stručnjakinju za avarodobne nalaze u Hrvatskoj danas. Potvrda je toga i nedavna nagrada Hrvatskog muzejskog društva što su je Rapan Papeša iz vinkovačkog muzeja i kustosica Anita Dugonjić iz Arheološkog muzeja u Zagrebu, u kategoriji međumuzejske suradnje, "podijelile" za međunarodni izložbeni projekt Avari i Slaveni. Pokazala je ta izložba, postavljena na 340 kvadrata u AMZ-u jer u gradu na Bosutu to nije bilo moguće zbog nedostatka izložbenog prostora, ali i skupoće organizacije i osiguranja, više od 900 arheoloških predmeta iz fundusa hrvatskih muzeja i privatnih zbirki, uključujući predmete s nedavnih arheoloških istraživanja, kao i predmete iz fundusa slovačkih muzeja i institucija - a posebno su to odabrani primjerci nakita, ratničke opreme, poljoprivrednog alata, keramičkih posuda, koštanih predmeta...

Grobovi na istoku Slavonije
- Kontinentalna Hrvatska čini južnu granicu avarodobne države, a veću koncentraciju nalazišta imamo u istočnoj Hrvatskoj; razlog tomu je dijelom u različitom stanju istraženosti pojedinih dijelova Hrvatske, a dijelom u činjenici da naši krajevi u to doba leže u pograničnom području prema Bizantskom Carstvu, pa je centralna avarska vlast planski naseljavala ove krajeve. Nažalost, naselja iz tog razdoblja u našim krajevima za sada su nepoznanica, odnosno do sada ih nismo uspjeli sa sigurnošću identificirati ili istražiti i to je posao koji nas čeka u budućnosti - reći će Anita Rapan Papeša, inače u GMVk-u "zadužena" za zbirke seobe naroda, srednjeg i ranog novog vijeka, a trenutno završava doktorsku disertaciju "Avarodobni arheološki krajobraz u međuriječju Bosuta, Vuke i Dunava".

- S druge strane, imamo niz istraženih većih grobalja, ali i nalaze iz uništenih grobnih cjelina koji upućuju na potencijalna nalazišta koja tek treba istražiti. Iako se avarodobni nalazi na našem području sporadično nalaze (i prepoznaju) još od 19. stoljeća, zapravo tek krajem 20. stoljeća dolazi do većih istraživanja - kaže nagrađena kustosica, dodajući da je nakon toga nastalo zatišje. No s pojavom novih nalazišta, početkom 2000-ih do danas - Nuštar Dvorac, Bapska Gradac, Sotin Srednje polje, Šarengrad Klopare, Vinkovci Groblje - ponovno je narastao interes za to razdoblje.

- Slične trendove uočavamo i u drugim europskim državama, u kojima je, kao i kod nas, stasala mlađa generacija koja ponovno otvara problematiku i bavi se pitanjima tog razdoblja - kaže Rapan Papeša.

- Prostor koji je zauzimala Avarija obuhvaća cijelu Karpatsku kotlinu i rubna područja, a na tom prostoru dosad je istraženo više od 60.000 grobova i 200-njak naselja iz razdoblja od 6. do 9. stoljeća. Na prostoru današnje Hrvatske u istom tom razdoblju govorimo o oko 700 grobova i manje od deset istraženih naselja. GMVk čuva nalaze s četiri najveća istraživana avarodobna groblja u Hrvatskoj - Otok Gradina, Privlaka Gole njive, Stari Jankovci Gatina, Nuštar Dvorac, Vinkovci Groblje - a ukupno se tu radi o nalazima iz 546 grobova, što ne uključuje i niz slučajnih, površinskih nalaza - navodi kustosica koja je studij jednopredmetne arheologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završila 2004., od kada i radi u GMVk-u, gdje je, pak, u zvanje više kustosice promaknuta 2020.

Ističući kako je GMVk u posjedu najvrjednije i najbogatije avarodobne zbirke u Hrvatskoj, reći će, međutim, kako u usporedbi sa, na primjer, Mađarskom taj broj izgleda smiješno, jer, za ilustraciju, na prostoru Mađarske istraživana su groblja s više od 2000 ukopa na jednom lokalitetu.

- Razni predmeti iz zbirke iznimno su zanimljivi, neki zbog tehnologije i načina izrade, neki kao rariteti u okvirima avarodobne europske arheologije, a neki kao dio mozaika kojim popunjavamo naša saznanja o tom razdoblju - navodi.

Priprema tri godine
Priprema izložbenog projekta Avari i Slaveni trajala je – tri godine. Toliko je, naime, vremena proteklo od ideje do realizacije.

- A sve je počelo bezazlenim posjetom kolega iz Slovačke, koji su, na proputovanju, naše virtualne kontakte odlučili spojiti s licem. Na poklon su nam donijeli zanimljiv katalog izložbe Avari i Slaveni sjeverno od Dunava i već letimičnim prelistavanjem uočili smo niz sličnosti s nalazima u našem fundusu. Ponudili su gostovanje izložbe u Vinkovcima, no bilo je jasno da ćemo takvu izložbu teško uspjeti organizirati i stoga smo pokrenuli inicijativu da izložba gostuje u Arheološkom muzeju u Zagrebu, koji ima daleko bolje mogućnosti. Malo-pomalo došli smo do ideje o izradi izložbenog projekta. Kolegica Anita Dugonjić iz Srednjovjekovnog odjela AMZ-a predložila je paralelnu izložbu s nalazima iz Hrvatske, a vinkovački muzej tu je jednostavno morao biti suorganizator. Sukladno s novim trendovima u muzejskoj struci, izložbe prate i razni događaji – predavanja, edukativne radionice... pa je tako nastao izložbeni projekt – priča Rapan Papeša.

Reći će i da je međunarodna izložba "Avari i Slaveni" predstavljena zapravo kroz dvije izložbe, hrvatsku "Avari i Slaveni južno od Drave" i slovačku "Avari i Slaveni sjeverno od Dunava". Prva predstavlja dvije populacije iz razdoblja koje se proteže od sredine 6. do sredine 9. stoljeća. Uz već navedene predmete, prikazane su i ilustracije pripadnika avarskog i slavenskog društva, koje, uz prikaz materijalne ostavštine, pokazuju značenje hrvatske i slovačke arheološke baštine unutar europskog kulturnog kruga. – Izložbe koje čine središte komunikacije i interakcije dviju udaljenih, a opet bliskih slavenskih država pokazuju nevjerojatne sličnosti materijala s područja Slovačke i Hrvatske. Za hrvatsku izložbu građu je ustupilo 14 institucija, a za slovačku četiri. Prvi je put objedinjeno i predstavljeno to razdoblje tako da se pokazuju i nalazi od kojih je većina prvi put izložena. Neke od tih tema su naselja, groblja i pogrebni običaji, duhovni život, (žene) ratnici, položaj žena u društvu, obrti, gospodarstvo… - navodi vinkovačka kustosica i dodaje kako su posudili i nalaze iz Zmajevca i Iloka koji se čuvaju u Nacionalnom muzeju u Budimpešti od 19. stoljeća, i dosad nisu bili prezentirani u Hrvatskoj.

Dodaje da su izložbe bile postavljene moderno i usmjerene široj javnosti, prilagođene svim dobnim skupinama, uz znanstvenu i popularnu komponentu. Bile su čak 34 radionice, za koje se tražila stolica više, uz citate o tom razdoblju, stihove hrvatskih pjesnika koji su opjevali dolazak Hrvata (S. S. Kranjčević i A. Šenoa), pa i vitrinu s modernim nakitom inspiriranim avarodobnim razdobljem dizajnerice Ane Mrazek Lugarov. Posebna su zanimljivost, pak, bile dvije vitrine s prikazom bioarheoloških ostataka konja i konjanika s dijelovima opreme, u položaju u kojem su pronađeni. Izložbeni projekt završen je međunarodnim znanstvenim skupom u Vinkovcima, s 30 predavanja i 40-ak predavača iz Hrvatske, Austrije, Slovačke, Češke, Mađarske, Rumunjske, Srbije i Slovenije, novim saznanjima iz područja srednjovjekovne, avarske i slavenske arheologije. Izložbu je u Zagrebu vidjelo 12.000 posjetitelja, no zbog lockdowna nije bilo gostovanja.

- Nagrada struke ima posebnu težinu i ponosna sam da je prvi put od osnivanja vinkovačkog muzeja jedna takva nagrada stigla u Vinkovce. Igrom slučaja to se dogodilo tek sada, iako iza GM-a stoji niz vrijednih projekata. Naravno, primitak nagrade ne znači da je dosegnut plafon i da sada ne moramo više raditi, dapače, poticaj je da napravimo još bolje projekte - zaključila je Anita Rapan Papeša.

Sanja Butigan
Možda ste propustili...

STANKO ABADŽIĆ U “SOUL OF STREET”

Hrvatski fotograf u novom broju njemačkog časopisa

PROŠLA GODINA POČELA JE UOBIČAJENO, VELIKIM ZALETOM

GISKO dočekao novu, 2021. prateći svjetske trendove

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

IZMJEŠTENI POSTAV “SREDNJOVJEKOVNI GRAD RUŽICA”

Izložba stoji i bez muzeja

2

STANKO ABADŽIĆ U “SOUL OF STREET”

Hrvatski fotograf u novom broju njemačkog časopisa

3

GALERIJA ULUPUH PREDSTAVLJA RAD MIRELE IVANKOVIĆ BIELEN

Izložba o minijaturnom svijetu crtića “Neposlušne”