Magazin
GEOSTRATEŠKI IZAZOVI: MOLDAVIJA, NI NA NEBU NI NA ZEMLJI

Tranzicija na aparatima
Objavljeno 21. studenog, 2020.
Čuda su (ne)moguća: Maja Sandu bit će prva predsjednica Republike Moldavije

Unatoč nepovoljnom odnosu snaga na terenu, kao proeuropska i kandidatkinja otvorenog društva Maja Sandu bit će prva predsjednica Republike Moldavije jer je u drugom krugu pobijedila protukandidata i dosadašnjeg predsjednika Igora Dodona. Izborni legitimitet naglasila je glatkom pobjedom u glavnom gradu Kišinjevu, a protivnici smatraju kako nikada ne bi slavila da nije bilo goleme moldavske dijaspore, koja joj je povjerila 92,94 % glasova, prema 7,06 % za Igora Dodona.

Tako će se Maja Sandu odmah nakon preuzimanja dužnosti morati suočiti s nepovjerenjem polovine zemlje i s parlamentom kojim vlada neprijateljska većina iz koalicije Dodonove Socijalističke stranke Republike Moldavije (PSRM) i Demokratske stranke Moldavije (PDM) te je stoga moguće da će ubrzo doći do prijevremenih parlamentarnih izbora. U kontekstu nacionalnih i drugih odnosa u zemlji važno je napomenuti da je rumunjski predsjednik Klaus Iohannis bio prvi šef države koji je čestitao Maji Sandu, preko Twittera, kazavši: "Čestitam, Maja Sandu, na pobjedi na predsjedničkim izborima u Republici Moldaviji! Moldavski su građani odlučili nastaviti europski demokratski put, put napretka! Rumunjska će ostati uz Republiku Moldaviju u njezinim naporima da se modernizira, demokratizira i približi EU-u." Kako god, u Moldaviji, podijeljenoj i razvaljenoj mitovima o Istoku i Zapadu, taj potez iz Bukurešta odmah se protumačio kao ohrabrivanje za priključenje Rumunjskoj.

DVIJE MOLDAVIJE
Prisjetimo se, središnji mit prozapadnih snaga vezan je uz srednjovjekovnog velmožu Stjepana Moldavskog, koji je ujedinio i obranio zemlju od Mađara, Poljaka, Rusa i Osmanlija, a zatim proširio državu na Vlašku i Transilvaniju, postavši time prvi domaći vladar koji je vladao nad svima trima rumunjskim zemljama (Transilvanija, Vlaška i Moldavija). Nakon njega su Moldavci, iako kršćani, pretežno bili s Turcima protiv zavojevača Habsburgovaca. Sa slabljenjem Turaka srednjovjekovna teritorijalna cjelina dijeli se na Besarabiju, pod Ruskim Carstvom, i na Transilvaniju, pod Austro-Ugarskom. Nakon Rusko-turskog rata i Bukureštanskog mira, 1812., Besarabija se dodatno kolonizira slavenskim stanovništvom, a ostatak ostaje pod Turcima. Ono što je ostalo od Moldavije 1859. ulazi u personalnu uniju s Vlaškom Kneževinom, čime je stvorena Rumunjska. S propašću carske Rusije, a između dva svjetska rata, Rumunji su kratkotrajno imali kraljevinu, u kojoj je svoje ravnopravno mjesto našla i Moldavija, bez Pridnjestrovlja (rum. Transnistria). U vrijeme Drugog svjetskog rata takva Rumunjska saveznica je nacističke Njemačke potpisavši "Nafta pakt". Zbog toga kao ratna gubitnica postaje satelit SSSR-a, a teritorij Moldavije, od rijeke Prut do preko Dnjestra, postaje i formalno jedna od 15 republika SSSR-a. U tom razdoblju dodaje joj se Pridnjestrovlje i time se veći dio zemlje "usisava" u ruski svijet te se naglašava separatni moldavski identitet u odnosu prema rumunjskom. Od tada se rumunjski jezik naziva moldavski, a latinicu zamjenjuje ćirilica kao službeno pismo. Inače, prema posljednjem popisu stanovništva, u Moldaviji živi manje od tri milijuna stanovnika (bez Pridnjestrovlja), a ekonomska emigracija ima oko dva milijuna pripadnika.

ZAMRZNUTI KONFLIKT
Pridnjestrovska Moldavska Republika (PMR) nije pod kontrolom moldavske vlade. U njoj živi 475.665 stanovnika (2015.), a Rusi, Ukrajinci i Moldavci otprilike su jednako zastupljeni u ukupnom stanovništvu tog podučja. Pridnjestrovlje je u vrijeme komunizma bilo važan industrijski centar te je s raspadom SSSR-a zbog realnog sektora, povijesti i raznovrsnog stanovništva došlo do kratkotrajnih sukoba, a zatim i odcjepljenja, pri čemu je poginulo 400 ljudi. Ratu je prethodila emancipacija Moldavaca na romanskoj platformi i podrijetlu te jačanje unionizma s Rumunjskom. Stoga su čelnici i operativci državne sigurnosti Pridnjestrovlja uz pomoć 14. ruske armije, pod zapovjedništvom generala Aleksandara Lebeda, proveli odcjepljene od Moldavije formiravši de facto samostalnu državu, koju do sada nitko relevantan ne priznaje. Taj status quo tisuću i petsto ruskih mirovnjaka održava i danas, a linija razdvajanja ide rijekom Dnjestar. S ponekom teritorijalnim iznimkom, poput moldavske kontrole 15 sela s istočne strane rijeke odnosno pridnjestrovske kontrole nad gradom Benderom i još šest sela sa zapadne strane Dnjestra. Zanimljivo je kako je to bio jedini rat u kojemu su se zajedno protiv Romana borili ruski i ukrajinski dobrovoljci. Oni su u tome i danas jedni drugima potpora, iako je ukrajinska kriza dosta toga promijenila. Naime, Ukrajince muči što se Pridnjestrovlje nalazi na samo 50 kilometara od Odese, važne luke na Crnom moru, koju proruski separatisti u Ukrajini žele uključiti u svoj plan pripajanja Rusiji. Čime bi se u perspektivi otvorila mogućnost teritorijalnog povezivanja Pridnjestrovlja s Rusijom.

Na kraju, kako u tome ratu nije bilo velikih krvoprolića, paljevine i etničkog čišćenja, odnosi Pridnjestrovlja i Republike Moldavije su dobri. Primjerice, Moldavija dobiva više od 70 % električne energiji iz elektrane Kučurgan u Pridnjestrovlju, koja pripada ruskoj tvrtki Inter RAO, sva roba iz Pridnjestrovlja carini se u Moldaviji, odnosno Pridnjestrovlje šalje robu u EU bez carina itd. Zanimljivo je također da se politički čelnici, ruske mirovne snage i običan narod za putovanja bez prepreka koriste moldavskim cestama, željeznicom i aerodromom u Kišinjevu.

Recimo i to da tamošnji nogometni klub, FC Sheriff iz Tiraspola, igra utakmice u redovitoj Moldavskoj nogometnoj ligi i slijedno tomu kao predstavnik Moldavije nastupa u europskim natjecanjima. Klub je, inače, pod upravom istoimenog gospodarskog koncerna koji drma teritorijem uz ambiciju određivanja političkog smjera Pridnjestrovlja. Sheriffu se suprotstavlja, nekada saveznički, politički klan pod vodstvom Igora Smironova, prvog predsjednika te autonomne pokrajine, koji koncern Sheriff denuncira kao promoldavski.

TRAUME TRANZICIJE
Ukupno uzevši, sukcesija, ratovi za resurse, teritorij i moć u Pridnjestrovlju samo su djelić tranzicijske traume koju proživljava moldavski narod, raskidan izmišljotinama o slavnom romanskom, odnosno rimskom, podrijetlu, sistemskom korupcijom, teškim siromaštvom i beznađem. Zbog toga su brojni Moldavci pokupili rumunjske europske putovnice i trbuhom za kruhom emigrirali k tobože svojim Romanima u Francusku, Italiju, Španjolsku i dalje po pustom svijetu. Danas njihove novčane dotacije rodbini u zemlji iznose više od 16 % državnog proračuna i tako već godinama popunjavaju dubioze najsiromašnije države Europe, a kojoj sada prijeti potpuni bankrot zbog korone. U tom smislu, prema anketi Međunarodnog republikanskog instituta, 76 posto ispitanika ne misli da mladi imaju "dobru budućnost u Moldaviji", a 96 ih je posto kazalo da je rješavanje korupcije najvažnija stvar u zemlji.

Uglavnom, iz tranzicijske bijede stvorila se u Republici Moldaviji vitalna politička scena koja se dijeli na zanesenjake, koji zagovaraju unionizam s Rumunjskom, na realiste, koji su za potpuno samostalnu Republiku Moldaviju, i na snage priklonjene Rusiji. Iz rusofilskog korpusa dolazi predsjednik u odlasku Igor Dodon. Unatoč proruskim stavovima Dodon je na izborima izražavao spremnost za suradnju s EU-om, jednako kao i s Euroazijskom ekonomskom unijom. Retorika prema Rumunjskoj mu je prijateljska, no cilj je što više oslabiti njezin preveliki utjecaj u Moldaviji. S druge strane, političke snage iz Stranke solidarnosti i akcije (PAS) i većinu opozicije predstavlja bivša premijeraka, ministrica obrazovanja i ekonomistica Svjetske banke, obrazovana na Harvardu, Maja Sandu. Njezina pobjeda daje jak vjetar u leđa snagama koje se zauzimaju za prisnije odnose s EU-om i Zapadom. Ona sama naobećavala je narodu da će osigurati veću financijsku potporu iz Bruxellesa. Međutim, pitanje je kako će ta pomoć, i sve druge, biti raspodijeljena jer od parlamentarnih izbora 2014. i "krađe stoljeća" Moldavci imaju loše iskustvo s raspodjelom novca. Tada su, naime, predstavnici politike i krupnog biznisa preko banaka i offshore kompanija izvukli više od milijardu američkih dolara iz tri banke. Posljedice afere bile su takve da je došlo do naglog pada vrijednosti nacionalne valute leva, snažno je porasla inflacija i urušio se životni standard.

Nakon toga su desetci tisuća ljudi izišli na ulice tražeći krivca i pravdu. No uspjeli su isposlovati jedino promjenu vlade, biranje predsjednika izravno, a poslije, na svoju štetu, i promjenu u mješoviti izborni sustav. Nakon provedene istrage okrivljeni su mnogi prozapadnjaci, ali i jedan proruski političar, a Demokratskoj stranci Moldavije, pod kontrolom milijardera Vladimira Plahotniuca, to je bio povod za uklanjanje liberala, konkurentskih tajkuna i medijskih mogula s političke scene. Nacionalni centar za borbu protiv korupcije (NAC), nakon revizije konzultantske tvrtke Kroll iz New Yorka, za sve je osumnjičio opskurnog poduzetnika i političara Ilana Shora, kojega se povezuje s Plahotniucom.

Piše. Dario MAJETIĆ
Unatoč proruskim stavovima, Dodon je na izborima izražavao spremnost za suradnju s EU-om, jednako kao i s Euroazijskom ekonomskom unijom.
FC Sheriff, nogometni klub iz Tiraspola, igra utakmice u Moldavskoj nogometnoj ligi i slijedno tomu kao predstavnik Moldavije nastupa u europskim natjecanjima.
Pobjeda Maje Sandu u oba kruga daje jak vjetar u leđa snagama koje se zauzimaju za prisnije odnose s EU-om i Zapadom, a obećala je osigurati financijsku potporu iz Bruxellesa.
Besarabija
Pokrajina Besarabija omeđena je rijekama Dnjestar na sjeveru i istoku, Prut na zapadu i Dunavom te Crnim morem na jugu. Prostor je uglavnom obilježen ravnicama i stepom na jugoistoku te nižim gorjem u zapadnim krajevima. Ime Besarabija dolazi od vlaške plemićke obitelji Besarab, koja je tim prostorima zavladala u 14. stoljeću. Besarabija se u povijesti načelno dijelila između Slavena i Turaka. Nakon Pariškog mirovnog sporazuma 1856. godine Besarabija je podijeljena između Rumunjske i Rusije, a nakon Ruske revolucije Besarabija se ujedinila s Rumunjskom, ali ju je zatim, na temelju pakta Ribentrop-Molotov, anektirao SSSR. Ukrajinci i Rusi bezuvjetno pretendiraju na Besarabiju jer na tom prostoru oduvijek žive Slaveni. Ukrajinski dio Besarabije naziva se Budžak. Do danas se smatra, prema fizionomiji i kulturi, da veći dio romaniziranog stanovništva Besarabije ima slavenske korijene. Besarabci uvijek podržavaju proruske kandidate na izborima. (D.Ma.)
Gagauzija
Gagauzi, turkijski narod koji pretežno živi u Moldaviji, odnosno u autonomnoj pokrajini Gagauziji, apsolutno podržavaju proruske kandidate i uvijek su na ruskom kursu. Baškan, odnosno poglavar/poglavarica Gagauzije, upravlja pokrajinom iz grada Komrata, uglavnom autonomno uz samostalno pravosuđe, vanjsku i sigurnosnu politiku, ali pod nadležnošću Republike Moldavije. Imaju se pravo referendumom odcijepiti od Moldavije ako ona uđe u uniju s Rumunjskom ili drugom državom, što su 2014. proširili na odnos s EU-om. Te godine Gagauzija je organizirala referendum u kojem je 98,4 % glasača podržalo carinsku uniju s Rusijom, a odbacilo trgovinsko povezivanje s EU-om. Moldavska vlada referendum je proglasila nevažećim. Gagauzi su pravoslavci (manjim su dijelom, u Turskoj, muslimani), a govore gagauškim jezikom, koji spada u turkijsku skupinu altajskih jezika. Gagauza ukupno ima oko 230.000: u Moldaviji 147.500 (te dodatnih 11.107 u Pridnjestrovlju), u Ukrajini 31.000 (većinom u oblastima Odesa i Zaporožje), u Turskoj oko 15.000 te u malom broju u srednjoj Aziji. Slični Gagauzima su Bugari, kojih u Moldaviji ima oko 60 tisuća. (D.Ma.)
Političke stranke
Po postotku osvojenih glasova u prvom krugu predsjedničkih izbora u Republici Moldaviji rejting stranaka bio je sljedeći: Maja Sandu dolazi iz Stranke solidarnosti akcije (PAS), koja je liberalna pro-EU stranka; predsjednik u odlasku Igor Dodon sljednik je Komunističke stranke Moldavije i šef Socijalističke stranke Republike Moldavije (PSRM), proruski su orijentirani; Republikanski društveno politički pokret jednakost (SOR) čine euroskeptici odnosno rusofili; Liberalno-demokratska stranka Moldavije (PLDM) zauzima se za otvoreno društvo i eurofili su; “Dostojanstvo i istina” (DA) politička je platforma koja promovira populističko-liberalna stajališta i zapadnu orijentaciju Moldavije; Stranka nacionalnog jedinstva (PUN) zauzima se za pripojenje Republike Moldavije Rumunjskoj, isto kao i UNIREA. Najvažnija stranka u zemlji je Demokratska stranka Moldavije (PDM). Ona pripada razredu socijalista i nije imala kandidata na predsjedničkim izborima. (D.Ma.)
Možda ste propustili...

PROF. DR. SC. PERO MALDINI, POLITOLOG I SVEUČILIŠNI PROFESOR IZ DUBROVNIKA

Vlada i institucije države u ovoj situaciji reagirale su kako treba

(NE)POVJERENJE U INSTITUCIJE

Nekima je za sve uvijek kriva država

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

(NE)POVJERENJE U INSTITUCIJE

Nekima je za sve uvijek kriva država

2

TJEDNI OSVRT

Pretencioznost Domovinskog pokreta sve je jasnija

3

TEMA TJEDNA: MEĐUNARODNO PRIZNANJE REPUBLIKE HRVATSKE (II)

Nevio Šetić: Tuđman je znao potaknuti nacionalni duh