Kultura
27. SLAVONSKI BIENNALE U MLU-U

Radoš: Ovo je novo doba slike, slike koja se infiltrira kao virus
Objavljeno 31. listopada, 2020.
Otvorenje je planirano za 10. 12., vjerojatno ne će biti kao do sada, uz velik broj uzvanika, ali bit će jednako svečano

Jedno je sigurno: 27. će Slavonski biennale biti zapamćen kao jedinstven. Nadajmo se da je prvi i posljednji takav. No ništa od toga ne će - tvrdi njegova najsnažnija i najvažnija karika, viša kustosica Muzeja likovnih umjetnosti Valentina Radoš - umanjiti njegov značaj, umjetničku vrijednost. Ista je kao i prethodnih godina, što najbolje potvrđuje i rekordan broj prijava - 182. Iako za ocjenjivački sud to znači više posla, promišljanja, dvojbi, ne kriju zadovoljstvo. Iako je Biennale godinama već prešao granice Lijepe Naše i značajem i odzivom umjetnika, kustosica manifestacije apostrofira iznimno međunarodno pojačanje.


- Mislim da je ove godine u prijavama zastupljeno čak 15 zemalja, što je jako mnogo za nas, posebice jer natječaj baš nismo oglašavali jer za to nemamo ni prilike. Poziv smo umjetnicima proširili po društvenim mrežama, što se pokazalo vrlo učinkovitim - pojašnjava nam Valentina Radoš. O putevima širenja dobrih glasina o Biennalu nije sigurna koji su sve bili.

Od Hong Konga do Koreje

Godinama već dobivaju prijave umjetnika iz različitih zemalja, pa nije isključeno da i oni međusobno komuniciraju - ne baš doslovce oči u oči, no najizglednije je, smatra Radoš, da su za to zaslužni neki drugi kanali. Ova tzv. usmena predaja vjerojatno pokriva hrvatske umjetnike koji su ionako malobrojni.


- Prijave su stigle iz Australije, Hong Konga, Koreje, Indije, Izraela, Brazila i Argentine, ali i iz Europe, konkretno iz Grčke, Srbije, Crne Gore, Makedonije, Bosne i Hercegovine. Mislim da je tema Slika kao virus mnogim umjetnicima bila zanimljiva ne misleći samo na COVID-19 i trenutačnu epidemiološku situaciju, nego i širu i dublju poruku, priču iza toga. Ovo je novo doba slike, slike koja se infiltrira kao virus - dodaje kustosica Radoš.


Na sreću ili na "žalost", imali su umjetnici i dovoljno vremena za promišljanje i stvaranje. Ipak, iznenađuje da mnogi radovi nisu isproducirani ove godine. Uvjet je ionako da su nastali unatrag dvije godine, od posljednjeg Biennalea. Kustosicu veseli što nisu ad hoc reagirali na poziv, nego su promislili i poslali radove koji komuniciraju s temom i trenutkom.


Kako bi odabrali 35 radova za izložbu - potencijalnih kandidata za nagrade - peteročlani je ocjenjivački sud u sastavu: dr. sc. Krešimir Purgar (predsjednik), Jasminka Babić, Matija Debeljuh, dr. sc. Nataša Lah i Valentina Radoš - zasjedao puna dva dana. Sve su prijave detaljno pregledali, pročitali sve priložene tekstove. Selektirajući su i stvarali izložbu, najvažniji dio.


- Ta završna manifestacija treba biti u prvom planu i kako će se očitovati u našem prostoru. Suvremena muzejska institucija je otvoren, demokratski prostor, komunikacijska arena za sve koji dolaze u naš ne samo fizički prostor nego i virtualno budu dio ove priče - najvažniji je aspekt izložbe za kustosicu Valentinu Radoš, koji želi naglasiti.
Skučen prostor

Uvjerena je da su to uspjeli izborom od 35 radova. Iskustvo je pokazalo da je to optimalan broj radova za "tijesni" prostor MLU-a koji dosta toga određuje, kaže Radoš. Bitno je radove kvalitetno smjestiti i postaviti u izložbeni prostor. Zastupljeni su gotovo svi mediji. To što je riječ o izložbi suvremene vizualne umjetnosti ne znači da je, kaže glavna kustosica manifestacije, zastupljen samo najsuvremeniji medij.

- Na prvu ljudi pomisle da je to multimedijalno, no nije tako, nego je tu i klasično slikarstvo, kiparske instalacije, sve do video i zvučnih instalacija, crteža... Dobni je raspon također velik. Od mladih, tek diplomiranih umjetnika, do vrlo zrelih. Mogu biti i studenti, bitno je da su punoljetni. Prema djeci ne bi bilo pravedno da izlažu uz bok pravim umjetničkim radovima - kaže Radoš.


Narcisa Vekić
ŽIRI SVOJE FAVORITE DRŽI U TAJNOSTI
Iako je selektirano dosta radova osječkih umjetnika, žiri nije bio pristran, tvrdi Radoš. Kvaliteta je jedini kriterij. Plasman autora iz Osijeka kroz selektorsko sito upravo potvrđuje kakva je osječka scena. Pobjednike biraju dan prije proglašenja kako bi svi imali jednaku šansu, što je moguće isključivo ako su postavljeni u prostoru. No svaki član već pri selektiranju odabere i svoje favorite, koje do kraja drži u tajnosti. Otvorenje je planirano za 10. 12., a ove godine vjerojatno ne će biti kao do sada, uz velik broj uzvanika, ali bit će jednako svečano i važno. Moguće je i cjelodnevno "otvorenje".
Nije lako odbijati
Radovi koji nisu prošli selekciju nisu nekvalitetni niti da su promašili temu, nego se samo manje od ostalih uklapaju u koncept ovogodišnjeg žirija. Iako nikada nije lako odbiti ih, problema nikada nije bilo, što je ljepša strana ovog posla, kaže nam Valentina Radoš.
Odabrali su 35 radova. Iskustvo je pokazalo da je to optimalan broj radova za "tijesni" prostor MLU-a
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

IZMJEŠTENI POSTAV “SREDNJOVJEKOVNI GRAD RUŽICA”

Izložba stoji i bez muzeja

2

STANKO ABADŽIĆ U “SOUL OF STREET”

Hrvatski fotograf u novom broju njemačkog časopisa

3

GALERIJA ULUPUH PREDSTAVLJA RAD MIRELE IVANKOVIĆ BIELEN

Izložba o minijaturnom svijetu crtića “Neposlušne”