Ekonomija
REKORDI U RATARSTVU

Proizvodnja kukuruza najbolja u deset godina
Objavljeno 19. listopada, 2020.
Ove će godine biti proizvedeno 2,33 milijuna tona, pojedini očekuju 16 t/ha

U ratarstvu je 2020. godina kukuruza, a i kada je riječ o pšenici - žetva je bila rekordna. U Hrvatskoj će u 2020. biti proizvedeno oko 2,33 milijuna tona kukuruza, što je jedan posto više nego lani. Zasijan je na 258.000 hektara, a ostvarena prosječna proizvodnja devet je tona po hektaru, kao i lani.

U konzultantskoj kući specijaliziranoj za poljoprivredu i prehrambenu industriju Smarter 2020. ocjenjuju rekordnom za kukuruz u posljednjih deset godina. I u Žitozajednici ocjene su jednake.

"Šarena" situacija
"Nikada nismo imali ovakvu žetvu, sedam tona po hektaru pšenice, čime smo premašili sve prosjeke dosad. Pšenica je 2000. imala prinos 4,3, a lani 5,5 t/ha. Kukuruz je 2000. bio loš, kao i 2003., zbog suše. U posljednje dvije sezone kreće se oko 9 t/ha, a prije je to bilo 6 - 8,5 t/ha, pa je njegov prosječan prinos u deset godina 7 t/ha, a sada 9 i više", kaže direktorica Žitozajednice Nada Barišić.

U Smarteru ističu da temeljna gospodarska vrijednost kukuruza ne mora toliko biti visok prinos koliko stabilnost u prinosu i podizanje kvalitete. "Stručnjaci objašnjavaju kako je ove godine situacija s kukuruzom na našim poljima šarena. Opisuju je tako i proizvođači, jer dok je negdje suša učinila svoje i smanjila prinose, drugi već najavljuju rekorde, pa i blizu 16 t/ha. Prve analize govore da prinosi variraju od njive do njive, a ovise o agrotehnici", pokazuje analiza Smartera.

"Devet tona po hektaru, rekla je statistika, no ne bih se složio. Ima predjela gdje će zbog kiše prinos biti i 10 t/ha, a gdje nije padala 5 - 10 t/ha, a jednaka je tehnologija. Ratari su očito napravili znatan pomak u proizvodnji i povećali prinose, postali su konkurentni u području EU ratarstva", kaže potpredsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić. Smarter ističe da su zemljišni i klimatski uvjeti za proizvodnju kukuruza u Hrvatskoj iznimno dobri, među najboljima u Europi i šire. Godina je rekordna, no stočarstvo je devastirano, a to se osjeti na potrošnji kukuruza kao stočne hrane. "Za obnovu i razvitak stočarske proizvodnje u Hrvatskoj kukuruz je nezamjenjiv kao osnova stočne hrane, a bez povećanja površina i proizvodnje neće biti moguće obnoviti ni stočarstvo. Kukuruz bi trebao biti osnova ratarske, stočarske, pa i cijele poljoprivredne, proizvodnje, a mogao bi biti i oslonac mnogih industrijskih proizvodnjii - etanola, škroba, (bez)alkoholnih pića. Da bi se razvijale, potrebna je neprekidna opskrba velikim količinama sirovine - zrnom kukuruza", ističu stručnjaci Smartera.

Dvostruko smo samodostatni u kukuruzu. Nada Barišić kaže da smo ga lani proizveli više od dva milijuna, a izvezli gotovo 900.000 tona. Najveći uvoznici hrvatskog kukuruza su Italija, Austrija, Slovenija i Kosovo. I ovdje se javlja naša stara boljka - izvozimo jeftinu sirovinu na kojojoj drugi, preradom, zarađuju, a kod nas su, ističu u Smarteru, prerađivački kapaciteti mahom zatvoreni, uništeni, kao i stočarski sektor, koji je godinama u padu, unatoč mjerama za revitalizaciju. "Za to što izvozimo jeftinu sirovinu, a drugi na njoj zarade, ratari su najmanje krivi - oni su svoj doprinos dali, na drugima je red u tom lancu", kaže Brlošić.

"Ključno je pitanje vrijednost izvoza kukuruza, koja je 140 milijuna eura, a s druge smo strane ogromni uvoznik stočne hrane, mesa i prerađevina na bazi mesa. Proizvodnja kukuruza postala je stabilna i profitabilna, no tek je moramo staviti u funkciju razvoja lanca vrijednosti u poljoprivredi, a to je moguće kroz stočarstvo", poručuju iz Smartera.

Dominantan
Kukuruz je dominantna kultura - od 2012. do 2019. u proizvodnji žitarica sudjelovao je sa 59,7 %. Bez obzira na stalni pad stočarstva, kukuruz ostaje broj jedan na našim poljima. Proizvodnja u Hrvatskoj mu je pod neposrednim utjecajem svjetskih trendova, klimatskih i tržišnih. Prinos je još na nezadovoljavajućem nivou u odnosu prema ostalim zemljama EU-a, snažnim proizvođačima. "Uz primjenu hibrida visoke rodnosti i kvalitete zrna, modernizaciju tehnologije i tehnike proizvodnje prinosi u istočnoj Hrvatskoj idu i do 16 t/ha, ali prosjek i dalje nije zadovoljavajući s obzirom na uvjete koje imamo za proizvodnju", navode u Smarteru. Lani je na vanjska tržišta otišlo 872.853 tone kukuruza, 140,2 milijuna eura, a u prvoj polovini 2020. više od 534.200 tona, 94 milijuna eura. Uvoz je lani bio samo 42.089 tona, 37,4 milijuna eura. "To pokazuje da se ostvaruje velik suficit u vanjskoj trgovini", kažu u Smarteru. Od 166 zemalja svijeta najvećih proizvođača kukuruza, Hrvatska zauzima 48., a u Europskoj uniji deveto mjesto.

Suzana Župan

Matija Brlošić

potpredsjednik Hrvatske poljoprivredne komore

PRVI PUT IMAMO PRAVU TRŽIŠNU UTAKMICU

“Prvi put imamo, rekao bih, pravu tržišnu utakmicu; nemamo jedinstvenu cijenu kao sa pšenicom; imamo otkupljivače koji nude i do 20 posto bolju cijenu kukuruza, a ona se kreće od 90 lipa do jedne kune za kilogram suhog zrna. Cijena starom kukuruzu je 1,20 kuna, no kada dođe novi, starim se ne trguje. Izvozimo kukuruz kao jeftinu sirovinu na kojoj drugi preradom zarade. Pitanje je kako kukuruz ode najskupljim prijevozom do Italije i ondje na njemu drugi zarade minimalno ne 10 ili 20 posto, nego čak 50 - 70 posto. Ratarstvo je grana u poljoprivredi koja u teškim vremenima bilježi pozitivne rezultate, a sve drugo gotovo je negativno. Istovremeno, nikada veći bijes na tu proizvodnju - s jedne smo strane smo srezali maksimalno sve što se moglo rezati kako bismo imali nekakve prinose i profit iz toga, a drugi se, očito, nisu toliko trudili i ne mogu bilježiti tolike rezultate. Ratarska proizvodnja jedna je od profitabilnih u poljoprivredi, a s druge strane dobivamo pljuske. Ratarstvo su u pisanju zakona eliminirali kao da smo nekakva rak-rana poljoprivrede”, kaže Brlošić.
Pšenica, kukuruz i soja izvozni aduti
Proizvodnja kukuruza u Hrvatskoj pod neposrednim je utjecajem svjetskih trendova, klimatskih i tržišnih. Prinos je još na nezadovoljavajućem nivou u odnosu prema ostalim zemljama Europske unije, snažnim proizvođačima. “Uz primjenu hibrida visoke rodnosti i kvalitete zrna, modernizaciju tehnologije i tehnike proizvodnje prinosi u istočnoj Hrvatskoj idu i do 16 t/ha, no prosjek i dalje nije zadovoljavajući s obzirom na uvjete koje imamo”, navode u Smarteru. Proizvodnja ratarskih kultura posljednjih godina postaje sve važniji izvor poljoprivrednog prihoda naših proizvođača. U ukupnom poljoprivrednom outputu biljna proizvodnja 2019. godine sudjeluje sa 60,5 %, od toga 35 % čini ratarstvo. Kukuruz čini 9 % ukupnog poljoprivrednog outputa izraženog u stalnim cijenama. Pšenica, kukuruz i soja, ističu stručnjaci Smartera, postaju jedan od najvažnijih proizvoda koji se izvoze iz Hrvatske.
140,2

milijuna eura vrijednost je izvoza kukuruza iz Hrvatske
Možda ste propustili...