Vlado Guberac: Vjerujemo da će akademska godina završiti na vrijeme
Datum objave: 4. travnja, 2020.
Rektor Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera, prof. dr. sc. Vlado Guberac,
prošlogodišnji je dobitnik Zlatne plakete "Grb Grada Osijeka". Prigodom
preuzimanja nagrade istaknuo je kako je ona potvrda dugogodišnjeg timskog rada,
bez kojeg čovjek kao socijalno biće malo toga može postići u životu. Danas,
nekoliko mjeseci nakon te izjave, svjedočimo potrebi za timskim radom kao nikada
do sada. Dok smo "u gostima", otkriva nam hoće li trenutna epidemiološka
situacija utjecati na akademsku godinu, očekuje li velike gospodarske posljedice
prouzročene pandemijom, ali i koje naslove preporučuje pročitati dok ostajemo
doma.
Nastava se na Sveučilištu, u skladu s preporukama Stožera, održava preko
platformi za učenje na daljinu. Može li produženje epidemiološke situacije
utjecati na akademsku godinu i njezinu kvalitetu? Imate li umirujuću poruku za
studente i nastavno osoblje?
Vjerujemo da će akademska godina
završiti na vrijeme, bez većeg gubitka u kvaliteti izvođenja nastave i učenja na
daljinu. Nastava na daljinu na sastavnicama Sveučilišta odvija se sukladno s
Uputom o postupanju rektora Sveučilišta od 13. ožujka 2020. Također, u stalnom
smo kontaktu s prodekanima za nastavu i studentima. Gradivo iz gotovo svih
kolegija studijskih programa podignuto je na LMS platforme (Merlin, Loomen...),
a dio je predavanja dostupan u snimljenom (audio/video) obliku te se nastava
često izvodi i online u realnom vremenu. Svi smo svjesni izvanrednih okolnosti u
kojima se ovih dana nalazimo, ali smo uvjereni da smo na dobrom putu i studenti
mogu biti mirni. Profesori će se prilagoditi novonastaloj situaciji i vjerujemo
da će se provjera znanja, kako parcijalna tako i ona završna, odnosno ispiti,
obaviti na vrijeme. Naravno da ćemo uvažavati činjenice i uvjete u kojima
studenti pripremaju ispite i da će profesori uložiti dodatni trud da akademsku
godinu, zajedno sa studentima, privedemo kraju na obostrano
zadovoljstvo.
VELIKI POTENCIJALI
Hrvatska se niz godina previše oslanjala na turizam kao primarnu
gospodarsku granu. Prema vašoj procjeni, u kojoj će mjeri koronavirus utjecati
na hrvatsko gospodarstvo? Može li znatnije okretanje poljoprivredi biti spas za
građane Hrvatske i svojevrsno rješenje najavljene gospodarske
krize?
- Ova pandemija i mjere koje su se morale poduzeti s ciljem
njezina suzbijanja sigurno će jako negativno utjecati na gospodarstvo i
gospodarski razvoj Republike Hrvatske, kao i u drugim zemljama u svijetu. Kao
članovi akademske zajednice potpuno podržavamo mjere Vlade RH, koja, u mjesecima
i godinama koji su pred nama, želi razvijati strateške grane hrvatskog
gospodarstva, uz ostale i poljoprivredu, te znanost kao takvu u cjelini. U
poljoprivredi imamo bogate prirodne resurse i s pravom nas zovu žitnicom
Hrvatske, ali imamo i ljudske potencijale i visokoobrazovani kadar koji je
sposoban nositi se s novim izazovima u modernoj poljoprivrednoj proizvodnji.
Hrvatska poljoprivreda i proizvodnja hrane može i mora biti samodostatna, ali
također mora osigurati dovoljno kvalitetne i tržišno konkurentne hrane za našu
turističku sezonu i goste iz inozemstva. Konačno je vrijeme da zaživi
"zeleno-plava transverzala", koja će zbližiti bogatstva istočne Hrvatske s
hotelijerskim kapacitetima Jadrana, te da se konačno smanji uvoz hrane sumnjive
kvalitete, a prepozna bogatstvo koje imamo u vlastitoj
zemlji.
Očekujete li dodatan odljev mladog i visokoobrazovanog kadra u
razvijenije zemlje Europske unije zbog posljedica pandemije koronavirusa? Ima li
Sveučilište rješenje kako zadržati ljude?
- Ne očekujem dodatni
odljev mladih, visokoobrazovanih ljudi. Možemo se uvjeriti da u ovoj nesretnoj
pandemiji nije bajno ni u zemljama zapadne demokracije, koje su nam često idol.
Dapače, svjedoci smo da se kao nacija znamo bolje nositi u kriznim situacijama
od većine spomenutih. Mi smo narod koji zna i hoće raditi, samo je potrebno malo
poticajnih mjera, onih socioekonomskih, i onda znamo pokazati koliko umijemo i
koliko vrijedimo. Na Sveučilištu osnivamo nove studije, nove fakultete. Nedavno
smo dobili dopusnicu Ministarstva znanosti i obrazovanja za studij medicine na
njemačkom jeziku, na našem Medicinskom fakultetu, koji je utemeljen za potrebe
studenata iz EU-a, prije svega iz zemalja njemačkog govornog područja. U
postupku je osnivanje Kineziološkoga fakulteta, koji će biti u sastavu našega
sveučilišta, te smo u postupku osnivanja studija farmacije, studija povijesti
umjetnosti, studija socijalnog rada na diplomskoj razini, studija šumarstva i
zaštite okoliša, a možda i još nekih. Nastojimo bolje povezati visoko
obrazovanje s potrebama tržišta rada. Pri tome je iznimno važno uključiti
predstavnike gospodarstva i zajednice u analizu, poboljšanja i izradu novih
kurikuluma kako bi oni mogli dati potrebna znanja i vještine studentima, te im
omogućiti višu razinu kompetitivnosti na tržištu rada. Izuzetno je važno tijekom
studiranja omogućiti studentima što više stručne prakse, više kontakata s
gospodarstvenicima kao potencijalnim poslodavcima. Poslodavac može tijekom
studija kroz studentsku praksu, stručni ili umjetnički rad, stvoriti svoje
mišljenje o svakom studentu, vrednovati ga ili stipendirati, te na taj način
vezati uz pravni subjekt nakon što student diplomira.
"MISIJSKA" ULOGA
Sveučilište mora imati "misijsku" ulogu ne samo u obrazovnom, znanstvenom,
umjetničkom i stručnom smislu nego i u socijalnom i demografskom. Sveučilište u
Osijeku ima studije za gotovo sve akademske profile, za nove generacije studenta
na razini fakulteta, odjela i Akademije. Osijek je već 45 godina sveučilišni
grad, što stvara osjećaj sigurnosti i optimizma. Nove generacije studenta ne
moraju stanovati u dalekim gradovima, studirati na udaljenim sveučilištima, nego
to mogu u svome gradu. Taj osjećaj sigurnosti zalog je budućnosti, uz jačanje
gospodarstva i povezivanje Sveučilišta s gospodarstvom. Sveučilište mora uložiti
maksimalne napore i zadržati akademski obrazovne mlade ljude u Osijeku i
istočnoj Hrvatskoj, kontaktima tijekom studija s potencijalnim poslodavcima,
prijavljivanjem start-up projekata kod tih poslodavaca, kako iz znanstvenog i
stručnog tako i iz umjetničkog područja, te kroz edukaciju na Sveučilištu u
obliku razvoja karijera. I na kraju, novim studijskim programima i novim
fakultetima trebamo zadržati mlade ljude na istoku Hrvatske, gdje će zasnovati
obitelj.
Zagovarate cjeloživotno obrazovanje. Možete li čitateljima
preporučiti nekoliko popularnoznanstvenih naslova koje svakako za života trebaju
pročitati?
- Mislim da je jako teško preporučiti što bi svakako
trebali pročitati jer imamo različite interese, zanimanja, želje... I kod ove
literature meni je bliža opet ona vezana uz područje u kojem radim i istražujem,
primjerice, "Jezik gena" Stevena Jonesa i "Sebični gen" Richarda
Dawkinsa.
Što čitate u slobodno vrijeme, imate li određeni žanr uz
koji se opuštate, omiljenu knjigu koja je na vas ostavila snažan
dojam?
- Nažalost, imam malo slobodnog vremena, ali kada ga nađem,
volim pročitati dobar triler - recimo, Joa Nesboa ili Camillu Läckberg, a drag
mi je i Mario Puzo - "Sicilijanac" i "Obitelj".
Kupujete li knjige za
poklon bližnjima? Ima li takav poklon za vas veću emocionalnu
vrijednost?
- Kupujem. Dio mojih bližnjih voli određene žanrove i
nastojim im pronaći one naslove koje još nisu pročitali. Pogotovo volim kupiti
djeci knjige primjerene dobi. Mislim da je to važno kako bi odmalena stjecala
naviku čitanja i razvijala ljubav prema knjizi.