Htjeli mi to priznati ili ne, ušli smo u razdoblje života kada je sve više onih koji svoja primanja ostvaruju iz mirovina, s posebnim naglaskom na one koji su svoje mirovine zaradili radeći i uplaćujući dugi niz godina u solidarni mirovinski sustav.

Hrvatska populacija, ali i oni iz nama susjednih zemalja, sve je starija. U toj starosti netko je očekivao da će uživati, vrijeme provoditi negdje prije ili poslije sezone na moru, provoditi vrijeme s unucima, kupiti im kakav sitan dar, ne nešto previše, tek da znaju da imaju djeda ili baku u mirovini i da je to nešto lijepo.Ne znam više koliko je mirovinskih reformi provedeno u posljednjih tridesetak godina. Bilo ih je, a prema onome što sada imamo bit će toga još. Posljednje što se dogodilo je povećanje mirovina od 3,13 posto, i takvo povećanje stupilo je na snagu 1. srpnja ove godine. I sada bi neki rekli čemu uopće reakcije kad je eto nešto povećano. Ako znamo da u Hrvatskoj imamo 254.300 umirovljenika koji su ušli u ovu kategoriju povećanja i da će to povećanje za njih iznositi oko 50 kuna, onda dio umirovljenika s pravom negoduje i moli državu da si uzme taj novac natrag jer će u suprotnom izgubiti pravo na besplatno dopunsko osiguranje, koje iznosi 70 kuna, pravo na socijalnu pomoć za one koji je primaju uz mirovinu ili prijevoz u nekim gradovima i još štošta drugo. S jedne strane dobili su 50 kuna, a s druge izgubili mnogo više.Prosječna najniža mirovina iznosi 1600 kuna i ovo usklađenje je nešto što najveći broj umirovljenika nije očekivao. Podaci kažu da je u posljednjih osam godina brutoplaća porasla više od 12 posto, a u to isto vrijeme mirovine su porasle nešto više od osam posto.Budući da se dogodilo i nešto pozitivno u prvoj polovini ove godine, a prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u Hrvatskoj je nakon dugog niza godina radilo više od 1,6 milijuna ljudi. Činjenica je da su neki sektori povukli više radnika, kao što je povećan broj u ugostiteljstvu i turizmu. Sezona čini svoje, a čini i onaj sektor koji najviše problema ima s radnicima, a to je građevinarstvo. I oni su zaposlili znatan broj radnika.To je brojka koja svakako ohrabruje, a posebno kada se gleda nešto kao što je mirovinski fond i njegovo punjenje, zdravstveni fond i njegovo punjenje. Ne smijemo zaboraviti ni činjenicu da jedan dio umirovljenika iz svojih mirovina plaća i zdravstvu dva posto uz onih 70 kuna koje plaća za dopunsko zdravstveno osiguranje. Tu se još treba dodati i porez i prirez, a kada se to sve pogleda, ne možemo se oteti dojmu da koliko god se uzima, tome nikada kraja.Činjenica od koje nitko od nas ne može pobjeći je starenje. Svi koji ostanemo doživjet ćemo određenu dob koristeći se zarađenom mirovinom. Neka bude dostojna čovjeka.Treba reći i da je porezna reforma, koja je u tijeku, s jedne strane svakako dobrodošla jednom dijelu našeg društva. Prije svega poslodavcima, jer na taj način mogu povećati plaće radnicima i što je bitno - smanjiti zahtjeve za uvoz radne snage.