Prije nekoliko dana umrla je jedna od najznačajnijih hrvatskih kiparica Marija Ujević Galetović. Osječanima je poznata kao autorica spomenika Miroslavu Krleži koji je postavljen, i svečano otkriven 17. lipnja 1987., u današnjem Perivoju kralja Držislava. Perivoj je oblikovala hrvatska pejzažna arhitektica Silvana Seissel, 1956. godine. Postavljanje Krležinog spomenika u Osijeku povezano je uz osnutak manifestacije Krležini dani, koji se u Osijeku kontinuirano odvijaju od 1990. godine do danas. Manifestacija je nastala na inicijativu tadašnjeg intendanta Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku Zvonimira Ivkovića, profesora Pedagoškog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera Stanislava Marijanovića, voditelja Odsjeka za teatrologiju Zavoda za književnost i teatrologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Branka Hećimovića te bivšeg intendanta zagrebačkog HNK-A Marijana Radmilovića. Simbolično je to sjećanje na jednog od najvećih hrvatskih književnika, na prve njegove drame koje su se izvodile na pozornici osječkog kazališta ubrzo nakon što su bile objavljene: Vučjak od 1926., U agoniji od 1928., Gospoda Glembayevi od 1929., Leda od 1930., U logoru od 1937, kao i druge kasnije.

Spomenik Krleži izliven je u bronci. Postavljen je na nevisoki betonski postament obložen tamnim granitnim pločama s uklesanim skromnim natpisom "KRLEŽA", koji neupućene posjetitelje informira o kojem se velikanu radi.

Samo prezime, bez imena, bez godina rođenja i smrti, bez naznake zvanja i zanimanja, jednostavno monumentalno i bezvremenski. Autorica je Krležu stilizirala kao robusnu konturu. Korpulentno tijelo književnika s rukama u džepovima zaogrnula je odijelom koje se čini kao da leprša na snažnom vjetru. Unatoč dinamično pokrenutim linijama monument se čini statičan i dostojanstven, čemu pridonosi i smiren izraz književnikovog lica. Simbolično je kiparica Marija Ujević Galetović naznačila da je Krleža bezvremenski genij koji je smireno ustrajan u svojoj misli i djelovanju. Krleža je svojom osobnošću, ali i karakterističnom figurom, i kasnije ostao preokupacija ove kiparice. Kopije i varijacije osječkog spomenika Miroslavu Krleži postavljene su znatno kasnije i u još nekim hrvatskim gradovima, u Opatiji i Zagrebu. Na poticaj Muzeja grada Zagreba u podnožju brijega na kojemu se nalazi troetažna vila Rein, u kojoj je gotovo tri zadnja desetljeća živio Miroslav Krleža sa svojom suprugom, 2004. godine postavljen je spomenik Krleži visok 235 centimetara, čija je autorica Marija Ujević Galetović. Odljev osječkog spomenika Krleži otkriven je 2011. godine, i na Ludovika téru u Budimpešti, ispred Ludoviceuma, Magyar király honvéd ludovika akadémia, velikog klasicističkog kompleksa zgrada Vojne akademije u kojoj je Miroslav Krleža proveo svoje kadetsko školovanje od 1911. do 1913. godine.

AUTORICA MNOGIH JAVNIH SPOMENIKA

Akademkinja i istaknuta hrvatska kiparica Marija Ujević Galetović rođena je 20. listopada 1933. godine, u Zagrebu, kao kći istaknutog hrvatskog leksikografa i publicista Mate Ujevića, koji je bio glavni urednik, druge nedovršene, Hrvatske enciklopedije koja je u pet svezaka, od 12 planiranih, objavljena za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske u razdoblju od 1941. do 1945. Podsjetimo da je prva hrvatska enciklopedija, "Priručni rječnik sveobćega znanja", bila tiskana u Osijeku, u dva sveska, 1887./1890. godine. Marija Ujević Galetović kiparstvo je studirala na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti, gdje je i diplomirala 1958. godine, u klasi kipara Frana Kršinića, a zatim se usavršavala na Central School of Art u Londonu. Na zagrebačkoj je Likovnoj akademiji od 1987. postala predavač te je u više navrata bila i pročelnica Kiparskog odsjeka. Godine 1998. izabrana je za redovitu članicu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Autorica je mnogih javnih spomenika u našoj zemlji - od Branka Šenoe, Vlahe Paljetka i Jurja Križanića u Zagrebu, preko Krleže u Osijeku, Opatiji i Zagrebu, Jakova Gotovca u Osoru, Frane Petrića u Cresu, pape Ivana Pavla II. u Dubrovniku, Ivane Brlić-Mažuranić u Slavonskom Brodu, do Marka Marulića i Mate Parlova u Puli. Umrla je u Zagrebu, 13. ožujka 2023., u 90. godini.