Jedna od najslikovitijih osječkih historicističkih uglovnica svakako je ona na uglu Kapucinske i Radićeve ulice. Sagrađena je 1890. godine u stilu zrelog historicizma prema nacrtima koje su potpisali arhitekti Materna i Despot.

Kuća je zamišljena kao dvojna jednokatnica, od kojih je istočna podignuta kao poluugrađena uglovnica, a zapadna kao ugrađena u ulični niz Kapucinske ulice. Vlasnik kuće bio je osječki veleposjednik Leopold Carl Pfeiffer, rođen 1834. u mađarskom gradu Sopronu, a umro u Osijeku 1913., gdje je i pokopan u rimokatoličkoj kapelici na Donjogradskom groblju. Leopold Carl Pfeiffer 1889. godine obratio se Poglavarstvu Slobodnog i kraljevskog grada Osijeka s ponudom kojom je planirao od grada kupiti četiri gradilišta, dva uz kuću osječkog liječnika dr. Ferde Knoppa u Kapucinskoj ulici te dva uz obalu Drave. Gospodarstveni odbor Grada odobrio je prodaju sva četiri gradilišta sa sljedećom napomenom: " …naime ona dva gradilišta koja pročeljem u Kapucinsku ulicu izlaze cienom od 10 f(orinti) po m2 hvatu, a ostala dva gradilišta cienom od 47 po m2 hvatu, odnosno sva četiri gradilišta cienom od 5.608 f(orinti), nadalje uz uvjet da na istih gradilištih ima sagraditi u roku od tri godine ukusne sgrade na način kako je to jur ustanovljeno po gradskom zastupstvu." Kao vlasnik kuće Leopold Carl Pfeiffer naveden je i u popisu kućevlasnika prilikom obnove katastra na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće gdje se njegove dvije kuće navode pod kućnim brojevima 30 i 32, s kućnim brojevima 1256 i 1257, te novim katastarskim brojevima 2188, 2189 i 2190 s naznakom da je riječ o dvjema kućama s dvorištima i popratnim gospodarskim zgradama. Njegovo je vlasništvo nad objema ovim kućama potvrđeno i 1911., kada se navodi da se kuće nalaze u Chavrakovoj ulici, a ne više u Kapucinskoj ulici. Iz popisa je vidljivo da su obje kuće jednokatnice, te da jedna ima jedanaest soba, dvije kupaonice, dvije kuhinje i šest nusprostorija, dok druga kuća ima devet soba, jednu kupaonicu, jednu pisarnu, jednu kuhinju, jednu štalu i četiri nusprostorije. Leopold Carl Pfeiffer bio je istaknuti osječki veleposjednik koji je 1909. postao plemić dobivši titulu baruna s pridjevkom Orlovnjački. Pridjevak barunskog naslova Pfeifferu proizlazi od naziva pustare Orlovnjak u okolici Osijeka koju je kupio od nasljednika baruna Ivana Kapistrana Adamovića. Na ovoj je pustari Pfeiffer intenzivirao ratarsku i stočarsku proizvodnju uvođenjem mreže kanala i navodnjavanjem te gradnjom industrijskih pogona od ciglane preko mlina do tvornice dugmadi i češljeva. Obiteljsko ime do danas je ostalo poznato po svinjama "fajfericama" koje su nastale križanjem svinjskih pasmina na ovom imanju u 19. stoljeću.

Na pustarama Orlovnjak i Seleš Pfeiffer se uspješno bavio i konjogojstvom te je ovdje utemeljio svoje ergele. Izgled pojedinih dijelova Pfeifferovih pustara osobito Orlovnjaka, štale, svinjce, skladišta, radionice, šupe, torove sa svinjama, kravama, ovcama, ciglanu, možemo si predočiti zahvaljujući seriji razglednica osječkog fotografa Ottokara Rechnitzera snimljenih i tiskanih u Osijeku, pred sam kraj 19. stoljeća. Na pustarama u vlasništvu Pfeifferovih podignuto je i nekoliko ciglana, a cigle su nosile inicijale vlasnika "C L P", "L P", "F P" te "F&LP".