Datum objave: 25. listopada, 2021.
Zahvaljujući svom prirodnom položaju, područje današnjeg grada Osijeka
nastanjeno je od najstarijih vremena. Tragovi prapovijesnih kultura, razasuti
pod zemljom, pronalaze se diljem grada, a nalasci se čuvaju u različitim
muzejima, ponajviše u osječkom Arheološkom muzeju, gdje se može vidjeti presjek
života grada, i šireg područja Slavonije, od prapovijesti, preko antike, do
srednjovjekovnog razdoblja. Daljnji razvoj grada, od srednjeg vijeka do
današnjih dana, može se, zahvaljujući povremenim izložbama, pratiti u Muzeju
Slavonije, jednom od najstarijih i najvećih hrvatskih muzeja, utemeljenom 1877.,
iz čijeg su prebogatog muzejskog fundusa u međuvremenu nastale dvije
specijalizirane osječke muzejske ustanove - Muzej likovnih umjetnosti i
Arheološki muzej Osijek.
Početci su urbaniteta grada povezani s rimskim
razdobljem, kada je, prvobitno kao vojno logorište na strateški važnom prijelazu
preko Drave, nastala Mursa, kojoj je rimski car Hadrijan dodijelio status
kolonije. Od druge se polovine prvog tisućljeća epicentar grada od istoka polako
preselio prema zapadu, gdje je nastalo novo srednjovjekovno naselje, na čijem
mjestu, u Tvrđi, grad i danas živi. Srednjovjekovni se grad od 1526. do 1687.
nalazio u Osmanskom Carstvu, nakon čega je vraćen u kršćanske ruke, gdje se pod
krunom Habsburgovaca u cijelosti preobrazio. Srednjovjekovna je urbanistička
gradska struktura i fortifikacijska infrastruktura porušena kako bi na njihovu
strateški važnom položaju nastala suvremena tvrđava dvojne, vojne i civilne,
namjene. Osječka je Tvrđa prva u nizu habsburških baroknih nizinskih utvrda u
jugoistočnom dijelu Carstva, a nakon nje nastale su, bliže granici s Osmanskim
Carstvom, tvrđave u Staroj Gradiški, Brodu na Savi, Petrovaradinu, Szegedu,
Aradu, Albi Iuliji, Temišvaru, a od 1717. do 1739. i u Beogradu.
Osim središnjeg dijela grada, opasanog s osam bastiona i drugih pripadajućih
fortifikacijskih elemenata, revelina, kurtina, kontragardi i dr., prema istoku
se protezao kompleks Hornwerka, koji se danas preuređuje u budući Prijamni
centar osječke Tvrđe. Složeni fortifikacijski kompleks barokne tvrđave zaključen
je izgradnjom zasebnog kompleksa Kronenwerka, krunske utvrde, na lijevoj obali
Drave, čija je svrha bila čuvanje dravskog prijelaza. U kompleksu Kronenwerka,
koji je u razdoblju između dva svjetska rata prepolovljen rušenjem, ostala je
sačuvana velika barokna barutana i istočni dio fortifikacije, a kanali su
zatrpani. Dugi se niz godina taj iznimno vrijedan segment osječke barokne
tvrđave pokušavao privesti nekoj svrsi, no do sada je, osim barutane, pretvorene
u improvizirani kazališni prostor, čekao temeljitu obnovu i novu namjenu, koja
će zahvaljujući strateškom planiranju biti financirana novcem Europske unije.
Zahvaljujući višedesetljetnoj brizi Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture
i djelovanju Agencije za obnovu osječke Tvrđe, koja je utemeljena kada se Osijek
kandidirao za upis Tvrđe na UNESCO-ovu listu Svjetske kulturne baštine, provode
se arheološka, povijesno-umjetnička, arhitektonska, urbanistička i druga
istraživanja, natječaji, tribine, pa i sama obnova pojedinih građevina - od
redovitog održavanja ostataka srednjovjekovne osječke tvrđave do otkopavanja i
rekonstrukcije linete pred Vodenim vratima.
KRUNA IZGRADNJE BAROKNE TVRĐAVE
Krunska je utvrda bila i kruna izgradnje osječke barokne tvrđave, koju je
inicirao slavni vojskovođa habsburške krune, princ Eugen Savoyski. Na temeljnom
je kamenu Kronenwerka stajao natpis na njemačkom jeziku koji u prijevodu dr.
Stjepana Sršana glasi: ”Budući da se utvrđivanje Tvrđe približilo kraju, započet
je rad na krunskoj utvrdi pod patronatom slavnog cara Karla Šestog, po
zapovijedi nesavladivog visokog vojskovođe carske ratne vojske EUGENIA princa od
SAVOYE, uz sudjelovanje kod postavljanja prvog kamena temeljca u ime ovoga
prejasnog vojskovođe presvijetlog konjaničkog generala i tadašnjeg zapovjednika
MAXIMILIANA baruna von PETRAŠA 26. listopada 1721. Godine našeg Spasenja, pod
vodstvom visoko plemenitog ratnog graditelja gospodine Fridricha von Heissa. Bog
svakog početka i završetka neka ovjenča ovu krunsku utvrdu 1721.” U Zbirci
skulptura i natpisa Muzeja Slavonije čuva se monumentalni kameni grb princa
Eugena Savoyskog koji je nekoć stajao nad ulazom u Kronenwerk.