Zahvaljujući svom prirodnom položaju, područje današnjeg grada Osijeka nastanjeno je od najstarijih vremena. Tragovi prapovijesnih kultura, razasuti pod zemljom, pronalaze se diljem grada, a nalasci se čuvaju u različitim muzejima, ponajviše u osječkom Arheološkom muzeju, gdje se može vidjeti presjek života grada, i šireg područja Slavonije, od prapovijesti, preko antike, do srednjovjekovnog razdoblja. Daljnji razvoj grada, od srednjeg vijeka do današnjih dana, može se, zahvaljujući povremenim izložbama, pratiti u Muzeju Slavonije, jednom od najstarijih i najvećih hrvatskih muzeja, utemeljenom 1877., iz čijeg su prebogatog muzejskog fundusa u međuvremenu nastale dvije specijalizirane osječke muzejske ustanove - Muzej likovnih umjetnosti i Arheološki muzej Osijek.

Početci su urbaniteta grada povezani s rimskim razdobljem, kada je, prvobitno kao vojno logorište na strateški važnom prijelazu preko Drave, nastala Mursa, kojoj je rimski car Hadrijan dodijelio status kolonije. Od druge se polovine prvog tisućljeća epicentar grada od istoka polako preselio prema zapadu, gdje je nastalo novo srednjovjekovno naselje, na čijem mjestu, u Tvrđi, grad i danas živi. Srednjovjekovni se grad od 1526. do 1687. nalazio u Osmanskom Carstvu, nakon čega je vraćen u kršćanske ruke, gdje se pod krunom Habsburgovaca u cijelosti preobrazio. Srednjovjekovna je urbanistička gradska struktura i fortifikacijska infrastruktura porušena kako bi na njihovu strateški važnom položaju nastala suvremena tvrđava dvojne, vojne i civilne, namjene. Osječka je Tvrđa prva u nizu habsburških baroknih nizinskih utvrda u jugoistočnom dijelu Carstva, a nakon nje nastale su, bliže granici s Osmanskim Carstvom, tvrđave u Staroj Gradiški, Brodu na Savi, Petrovaradinu, Szegedu, Aradu, Albi Iuliji, Temišvaru, a od 1717. do 1739. i u Beogradu.

Osim središnjeg dijela grada, opasanog s osam bastiona i drugih pripadajućih fortifikacijskih elemenata, revelina, kurtina, kontragardi i dr., prema istoku se protezao kompleks Hornwerka, koji se danas preuređuje u budući Prijamni centar osječke Tvrđe. Složeni fortifikacijski kompleks barokne tvrđave zaključen je izgradnjom zasebnog kompleksa Kronenwerka, krunske utvrde, na lijevoj obali Drave, čija je svrha bila čuvanje dravskog prijelaza. U kompleksu Kronenwerka, koji je u razdoblju između dva svjetska rata prepolovljen rušenjem, ostala je sačuvana velika barokna barutana i istočni dio fortifikacije, a kanali su zatrpani. Dugi se niz godina taj iznimno vrijedan segment osječke barokne tvrđave pokušavao privesti nekoj svrsi, no do sada je, osim barutane, pretvorene u improvizirani kazališni prostor, čekao temeljitu obnovu i novu namjenu, koja će zahvaljujući strateškom planiranju biti financirana novcem Europske unije. Zahvaljujući višedesetljetnoj brizi Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture i djelovanju Agencije za obnovu osječke Tvrđe, koja je utemeljena kada se Osijek kandidirao za upis Tvrđe na UNESCO-ovu listu Svjetske kulturne baštine, provode se arheološka, povijesno-umjetnička, arhitektonska, urbanistička i druga istraživanja, natječaji, tribine, pa i sama obnova pojedinih građevina - od redovitog održavanja ostataka srednjovjekovne osječke tvrđave do otkopavanja i rekonstrukcije linete pred Vodenim vratima.

KRUNA IZGRADNJE BAROKNE TVRĐAVE

Krunska je utvrda bila i kruna izgradnje osječke barokne tvrđave, koju je inicirao slavni vojskovođa habsburške krune, princ Eugen Savoyski. Na temeljnom je kamenu Kronenwerka stajao natpis na njemačkom jeziku koji u prijevodu dr. Stjepana Sršana glasi: ”Budući da se utvrđivanje Tvrđe približilo kraju, započet je rad na krunskoj utvrdi pod patronatom slavnog cara Karla Šestog, po zapovijedi nesavladivog visokog vojskovođe carske ratne vojske EUGENIA princa od SAVOYE, uz sudjelovanje kod postavljanja prvog kamena temeljca u ime ovoga prejasnog vojskovođe presvijetlog konjaničkog generala i tadašnjeg zapovjednika MAXIMILIANA baruna von PETRAŠA 26. listopada 1721. Godine našeg Spasenja, pod vodstvom visoko plemenitog ratnog graditelja gospodine Fridricha von Heissa. Bog svakog početka i završetka neka ovjenča ovu krunsku utvrdu 1721.” U Zbirci skulptura i natpisa Muzeja Slavonije čuva se monumentalni kameni grb princa Eugena Savoyskog koji je nekoć stajao nad ulazom u Kronenwerk.