Na najfrekventnijem mjestu nedaleko od križanja dviju glavnih gradskih prometnih arterija, Vukovarske i Trpimirove ulice, nalazi se decentna barokna kapelica koja natkriljuje barokni kameni kip raspetoga Isusa. Kapelica je danas, iako pomno obnovljena, umjesto u gustoj sjeni kestenovih krošnji kao nekoć, zasjenjena suvremenim betonskim, ostakljenim zdanjima. Unatoč tom hladnom suvremenom okruženju, a zahvaljujući rekonstruiranoj ogradi, vraćeno joj je prvobitno prostorno okruženje, zbog čega je ponovo zadominirala tim prostorom.

Kapelica Kamenog križa jedan je od starijih ne samo sakralnih osječkih objekata nego i toponima. Na njezinome je mjestu u osamnaestom stoljeću, u doba baroka, izvan gradskih zidina, a na križanju važnih gradskih i državnih putova, bilo glavno stratište osječke tvrđave. Unutar složenog obrambenog pojasa tvrđavskih zidina određivana je kazna, a egzekucija se obavljala izvan grada. Prateći povijesne dokumente, pomnije proučavajući grafičke prikaze grada, razgledajući grafite na zidovima gradskih zatvorskih ćelija, možemo zaključiti da su se i u prethodnim razdobljima, osobito u vrijeme osmanske okupacije, oko gradskih zidina isticale odsječene ljudske glave nabijene na kolce, razapinjali ljudi na kotačima visoko podignutim na stupovima i vješali osuđenici na smrt, koji su danima visjeli na drvenim vješalima. Svaki dio grada - Tvrđa, Gornji i Donji grad, do ujedinjenja u jedinstveni grad Osijek, 2. prosinca 1786. - imao je svoje stratište.Uz nastanak kapelice Kamenog križa vezana je nepisana gradska legenda. Prema legendi, početkom 18. stoljeća sin gornjogradskog postolara iz današnje Pejačevićeve ulice uhvaćen je u vrijeme policijskog sata zbog pljačke dućana i prijekim sudom obješen na mjestu današnje kapelice. Dva dana poslije gradskom je sucu došla mlada dama koja je objasnila da mladić nije sudjelovao u pljački dućana, nego da je te noći bio kod nje u tajnosti te da stoga sigurno nije opljačkao dućan. Zbog toga je ocu obješenoga mladića, kao znak nekakvoga iskupljenja, gradski sudac odobrio da na mjestu sinova pogubljenja postavi križ. Unutar današnje kapelice na kamenom postolju stoji restaurirani kameni križ s izvanredno skladno oblikovanim razapetim izmučenim Kristovim tijelom, čiji su bokovi prekriveni barokno uzbibanom pozlaćenom perizomom. Kameni je križ poslije, pretkraj 18. stoljeća, zaogrnut poligonalnom baroknom kapelicom, nad čijim je ulazom veliki reljef oka Svevidećeg.Točno je vrijeme podizanja kapelice također neizvjesno. U Brlićevoj publikaciji "Zbirka poviestnih nadpisa grada Osieka" stoji podatak da je na zaglavnom kamenu kapelice stajala godina 1798., koju ponavlja i Sršan u svojoj knjizi "Stari osječki natpisi 1706.-1900.". Za razliku od ta dva navoda, na ključnom kamenu nakon obnove kapelice stoji upisana 1780. godina. Oko kapelice bila je podignuta ograda unutar čijih su se zidanih stupova, s unutrašnje strane, nalazile plitke niše, u kojima su nekoć bile slike križnoga puta, a prostor između stupova ispunjavala je ograda od lijevanog željeza. Nedavnom obnovom kapelice rekonstruirana je prema starim fotografijama i kompletna ograda.