Ovoga tjedna, za nekoliko dana, završava 2020. godina. Godina u kojoj smo svoje svakodnevne naslijeđene navike iz svih sfera života, od obiteljskih, preko poslovnih do općedruštvenih, korak po korak mijenjali, a neke od njih i reducirali na minimum. Sve ono što se podrazumijevalo kao normalno polako smo morali zanemariti. Zatvorili smo se u sebe.

Jednako se tako u sebe zatvorio i naš predivni grad. Opustjele ulice i tišina u noćnim satima pružile su nam mogućnost poniranja u nas same, ali i u gradsku prošlost. Godinu koja odlazi ispratimo sjećanjem na minula vremena i prisjetimo se na tren onih od kojih baštinimo ono čime se danas ponosimo.

Osječani se osobito ponose svojim secesijskim nizom kuća s predvrtovima koji Europsku aveniju svrstava među najljepše ulice ovog dijela Europe. Toga ponosa danas ne bi bilo da prije stotinjak godina nije bilo ljudi s naprednim vizijama gradske budućnosti. Od prostora na kojemu se nalazio kompleks remize konjskog tramvaja, s tramvajskom garažom, štalom za konje i drugim popratnim zgradama potrebnim za funkcioniranje onodobnog tramvajskog sustava, koji su Osječani prvi imali u našoj zemlji, preko skladišta drva raznih veletrgovaca i skladišta Dunavske parobrodske agencije, do najljepše, ne samo osječke, ulice. Osječani su promptno postupili prema uputama koje je detaljno propisivao "Građevni red za gradove Osijek, Varaždin i Zemun u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji", a koji je na snagu stupio 1900. godine. Gradske su službe pripremile prijedloge za regulaciju zemljišta u različitim dijelovima grada s propozicijama njihove namjene. U sklopu tih regulatornih odredbi bio je pomno definiran i nepravilan blok nasuprot historicističkim palačama Trgovačko-obrtničke komore za Slavoniju iz 1894. i Kraljevskog sudbenog stola iz 1898.Izgradnja secesijskog niza koji se sastoji od osam jednokatnih i dvokatnih najamnih kuća trajala je tri godine. Od 1904. do 1906. sagrađene su, gledajući od zapada prema istoku, kuće Gillming-Hengl, Povischil, Nayer, Sauter, Kästenbaum-Korsky, Spitzer, Schmidt i Sekulić. Središnji dio niza, nastao 1904. i 1905. godine, čini šest kuća u neprekinutom nizu, dok su preostale dvije samostojeće uglovnice nastale 1906. godine. Izgradnja niza bila je potpuno u skladu s propisima Građevnog reda iz 1900. godine kojim su bila zadana pravila o parcelaciji gradilišta, građevnoj dozvoli, građevnim ustanovama, o načinu građenja i sve druge relevantne odredbe. Među ostalima točka 32. ovog Građevnog reda određuje načine izgrađivanja i gradnje predvrtova, a glasi: "Gradsko poglavarstvo može za stvorenje novih i preuređenje postojećih gradskih prediela posebne gradjevne statute izdati i pri tom opredieliti u tim gradskim predielima se ima graditi spojito ili otoveno … Razmak izmedju glavnoga pročelja sgrade i ulične medjašne crte mora biti najmanje pet metara, a razmak izmedju postranih pročelja sgrade i svijuh medja susjednoga zemljišta mora iznositi najmanje 4 metra. … Prostor izmedju ulične crte i sgrade mora se urediti i uzdržavati poput uresnoga vrta, isto tako i prostor izmedju postranih pročelja sgrada, ako ne bi potonji služio kao uvoz. Ograda napram prometnoj površini i susjednim vrtovima ne smije se izvesti niti kao puni zid, niti kao puna stiena, a podnožje ograde može biti najviše 80 cm visoko. Način gradjenja ograde opredjeljuje gradsko poglavarstvo…"

DOMAĆI I STRANI ARHITEKTI I GRADITELJI

Ovaj prekrasan secesijski niz kuća, s iznimkom historicističke kuće Schmidt, nastao je zahvaljujući spomenutim investitorima koji su se odlučili da im kuće projektiraju sljedeći, ugledni domaći i strani, arhitekti i graditelji: bečki arhitekt Ernst von Gotthilf, kuća Gillming-Hengl; osječki graditelj Ante Slaviček, kuće Povischil i Sauter; osječki arhitekt Wilim Carl Hofbauer, kuće Nayer i Sekulić; budimpeštanski arhitekt Ferenc Fischer, kuća Kästenbaum-Korsky. Projektanti secesijske Spitzer i historicističke kuće Schmidt za sada nam nisu poznati. Nedavno započetim valom obnove pročelja kuća secesijskog niza polako se vraća izvorni izgled ove ulice znatno narušen potpuno neprimjerenom obnovom 80-ih godina prošlog stoljeća.