Na zapadnoj se strani glavnog tvrđavskog trga ističe barokna zgrada Glavne straže, sagrađena 1728. Prije izgradnje te monumentalne zgrade Glavna se straža nalazila u sredini glavnog tvrđavskog trga. Bila je to visoka drvena konstrukcija pravokutnog tlocrta, koja je srušena nakon izgradnje nove, moderne zgrade. Na mjestu stare Straže udovica zapovjednika osječke tvrđave, generala Maximiliana Petraša, Ana Marija Petraš, rođena Beckers, dala je podići zavjetni spomenik protiv kuge, koji je najveća barokna skulptura u Hrvatskoj.

Glavna straža u prizemlju ima otvoreni trijem s pet lukova, koji je vojsci omogućavao nesmetani boravak na otvorenome cijele godine pružajući stražarima zaštitu od sunca i svih oborina. Dio je prostora ove monumentalne uglovne katnice bio namijenjen za službene prostorije, u kojima se odvijao cjelokupan proces stražarske službe, od stražara na ulazu, preko stražara na tornju, do pričuvnih snaga i uredskih prostorija visokih vojnih časnika. Znatan dio brojnih prostorija i prostornih sklopova bio je namijenjen za stanovanje visokih časnika i njihovih obitelji te za spavanje dežurnih stražarskih snaga. Tijekom vremena, kako se postupno smanjivalo značenje osječke tvrđave u složenom habsburškom tvrđavskom obrambenom sustavu, i ova je zgrada počela gubiti svoje značenje.Zahvaljujući fotografiji osječkog fotografa Juliusa Exnera iz 1877., koja se čuva u Zbirci fotografija Muzeja Slavonije, možemo si predočiti kako je izgledao dio vojnog protokola vezan uz Glavnu stražu i Generalat. Glavna je straža najveću degradaciju svoje funkcije imala vjerojatno 1881., kada je ukinuta vojna funkcija osječke tvrđave. U kasnijim je vremenima zgrada služila kao stambeni prostor za časnike i njihove obitelji, a s vremenom, tijekom druge polovine 20. stoljeća, u njoj su svoj dom pronašli i civili. Na kraju oronula, zbog višedesetljetnog neodržavanja, postala je dom obiteljima koje si nisu mogle osigurati primjereniji smještaj.U zgradi se danas nalazi Arheološki muzej Osijek, u čijem se stalnom postavu može vidjeti slojevita arheološka baština našega grada i kraja, od prapovijesti do srednjega vijeka. Muzej je nastao na temelju uredbe Vlade Republike Hrvatske 2005. godine, zatim je uredbom Vlade Republike Hrvatske 2012. pripojen Muzeju Slavonije, a uredbom Vlade Republike Hrvatske od 1. prosinca 2017. ponovno je postao samostalna muzejska ustanova. Od tada su sve arheološke zbirke Muzeja Slavonije, utemeljenog 1877., postale inventar novoosnovanog Arheološkog muzeja Osijek, u koji su prešli i svi stručni muzejski djelatnici vezani uz arheologiju. Za potrebe novoosnovanog Muzeja barokna je zgrada Glavne straže u nekoliko godina renovirana, dograđena i prilagođena novoj, muzejskoj, namjeni. Osobito je zanimljivo vidjeti očuvanu i konzerviranu izvornu krovnu konstrukciju koja se nadvija nad stalnim postavom, u kojemu je prezentirana prapovijesna arheološka građa. Uskoro će stalni postav Arheološkog muzeja Osijek biti dopunjen vrlo vrijednim, antičkim segmentom, u kojemu ćemo si moći predočiti život u rimskoj Mursi i na području limesa na Dunavu. Moći ćemo, napokon, uživati u artefaktima koji su svjedoci početka urbaniteta našega grada, a oni su stari gotovo dvije tisuće godina.