Nenametljivo pozicionirani spomenik žrtvama fašizma "Majka i dijete", na Gajevom trgu, djelo je Osječanina Oscara Nemona. Nemon je rođen 13. ožujka 1906., u Osijeku, a nakon mature otišao je u Beč, zatim u Belgiju i Francusku te se skrasio u Engleskoj, gdje je i umro 13. travnja 1985. godine.

Osječka mu se Židovska općina, u siječnju 1961., obratila sljedećim riječima: "Ponosni smo, da ste Vi, sin našeg grada, svojim radovima postigli ugled i slavu u svijetu te Vas molimo da nam pružite svoju podršku i pomoć za podizanje spomenika židovskim žrtvama okupacije. Mi Vas, vrlo poštovani gospodine, molimo bratski da nam svojim umjetničkim genijem dadete idejni nacrt takvog spomenika žrtvama, ili da nam, ako našu usrdnu molbu ne smatrate neskromnom, izradite i poklonite skulpturu za takav spomenik. Vaše umjetničko djelo ne bi bilo samo dostojan spomenik nevinim židovskim žrtvama i opomena budućim generacijama, nego također i ponos i ukras grada u kojem ste se Vi, vrlo poštovani gospodine, rodili“.Ova inicijativa osječke Židovske općine naišla je na pozitivan odjek autora te je tijekom sljedećih nekoliko godina prikupljen novac za brončani odljev. Gipsani model autor je poslao iz Londona u Zagreb, gdje su se u Ljevaonici umjetnina Vladimira Šeba, u Ilici 379, odvijali poslovi lijevanja, cizeliranja i patiniranja brončane skulpture "Majka i dijete" visine 260 centimetara. Ljevaonicu Šeb posjetili su u srpnju 1965. ravnateljica Muzeja Slavonije dr. Danica Pinterović, arhitekt Vlado Lihtental, i tajnik osječke Židovske općine Makso Herman, vezano uz natpise na spomeniku te dogovorili da se u podnožju brončanog spomenika upiše "kapitel slovima" natpis: "OSCAR NEMON I/JEVREJSKA OPĆINA/OSIJEK", a na postolju: "SJETI SE …/NIKADA NE ZABORAVI!". Tom je prilikom dogovoreno da će na mramornom postolju stajati uklesano: "ŽRTVAMA FAŠIZMA/OSIJEKA I SLAVONIJE/1941. - 45.".Postolje za spomenik, prema nacrtu arhitekta Josipa Lihtentala, izvela je u jablaničkom mramoru Kamenorezačka zadruga "KAMEN" iz Sombora. Nemonova skulptura je vitak stup koji se na vrhu rascvjetava u poprsje majke koja rukama uzdiže malo dijete. Sam je autor ovaj motiv zamislio kao sjećanje na mnogobrojne žrtve fašizma uopće te kao poruku da se takve strahote više nikada ne ponove. Oscar Nemon autor je, između ostalih, bista i spomenika Sigmunda Freuda, Winstona Churchilla, Margaret Thatcher, maršala Montgomeryja, kraljice Elizabete II., i mnogih drugih značajnih osoba.Najstariji autoportret Oscara Nemona, brončani reljef nastao u Osijeku 1920-ih, čuva se u Zbirci skulptura i natpisa Muzeja Slavonije u Osijeku, dok se u Muzeju likovnih umjetnosti u Osijeku čuva pet gipsanih djela ovoga autora. U Židovskoj općini Osijek izložena je gipsana patinirana bista Nade Korsky, velike Nemonove osječke ljubavi iz mladosti.

PROTOKOL OTKRIVANJA SPOMENIKA
Svečanost otkrivanja spomenika počela je 28. studenoga 1965., u 10.30, počasnom stražom izviđača nakon koje je uslijedio dolazak gradske glazbe, počasnog voda i beogradskog zbora “Braća Baruh”. Nakon glazbene točke uslijedili su, od 11 sati, govori predsjednika osječke Židovske općine Arnolda Kona, tajnika osječke Židovske općine Makse Hermana i predsjednika Saveza židovskih općina Jugoslavije dr. Lavoslava Kadelburga, nakon čega su gospodin Kadelburg i Kon svečano otkrili spomenik uz izvedbu Internacionale. Svečani čin završio je počasnom paljbom te je minutom šutnje odana počast palim žrtvama, nakon čega je uz pjevanje zbora uslijedilo polaganje vijenaca. Na samom kraju svečanosti predsjednik osječke Židovske općine Arnold Kon predao je spomenik predsjedniku Općinske skupštine Osijek Milenku Radusinoviću.