Secesijska ugrađena katnica uglednog osječkog odvjetnika dr. Mavre Reina sagrađena je na istočnoj strani Teretne ulice, koja danas nosi ime Ulica kardinala Alojzija Stepinca. U vrijeme kada je nastala bila je to prva kuća na toj strani ulice sagrađena na potezu između današnje Europske avenije i rijeke Drave. Već sljedeće godine uz nju je osječki odvjetnik dr. Alfred Kästenbaum-Korsky dao podići monumentalnu dvokatnu secesijsku uglovnicu s jednim ulazom iz Stepinčeve i jednim iz Europske avenije.

Mavro Rein rođen je u Crvenki, a nakon studija prava u Beču zaposlio se kao sudac u Zagrebu, gdje je upoznao buduću suprugu Olgu Hönigsberg, s kojom se odselio u Sisak, a zatim u Viroviticu te napokon u Osijek, u kojem su se skrasili 1904. Do gradnje svoje kuće u Teretnoj ulici stanovali su na današnjem Gajevom trgu u netom sagrađenoj secesijskoj katnici čiji su vlasnici bili supružnici, liječnik Milan i slikarica Elza Rechnitz. Osam godina kasnije Reinovi grade svoj obiteljski dom također sagrađen u stilu secesije koja je tada u Osijeku doživljavala svoj vrhunac.Kuću odvjetnika Reina projektirao je 1912. osječki arhitekt Viktor Axmann, koji je arhitektonsko zvanje stekao u Münchenu. Nastala je u godini gradnje kina Urania, koje je Axmanovo secesijsko remek-djelo. Široko pročelje ove kuće decentno je ukrašeno geometrijski stiliziranom dekoracijom, kao i gotovo neprimjetna kovana ograda širokog balkona na prvom katu. Prepoznatljiv Axmannov rukopis čitamo na valovitim završecima limenih prozorskih klupica, gotovo identičnim onima na kinu Urania i kući Balogh te pravokutnim formama specifično upuštenim u zidnu plohu. Dvorišnja su pročelja, okrenuta istoku, rastvorena širokim lođama, dok se u unutrašnjosti kuće nalazi još uvijek dobro sačuvana veža i neuobičajeno prostrano predvorje sa stubištem koje vodi na prvi kat. Unutar funkcionalno organiziranih stanova ima sačuvanih primjeraka iznimno raskošno oblikovanih i izrazito visokih kaljevih peći.Zanimljivo je napomenuti da je kuća obitelji Rein nastala na prostoru koji je u prošlosti bio bajer iz kojega se vadila glina za izradu opeka, a do njegovog zatrpavanja i urbanizanja, početkom 20. stoljeća, na tome je mjestu bilo veliko osječko klizalište.Gotovo svi članovi ove osječke židovske obitelji stradali su u Drugom svjetskom ratu, a rat je jedno preživjela slikarova sestra Renata, koja se nakon rata sa sinom preselila u Kanadu.

SIN SLIKAR
Reinovima se u Osijeku 1905. rodilo drugo dijete, sin Ivan, koji je u Beču upisao studij arhitekture. No, odlučio je posvetiti se slikarstvu te je napustio studij arhitekture i 1925. u Zagrebu upisao se na Umjetničku akademiju u klasi prof. Vladimira Becića. Nakon završetka studija otišao je u Pariz gdje se etablirao. U fundusu MLU-a u Osijeku čuva se Reinova likovna ostavština od gotovo tisuću umjetničkih djela, a posvećena mu je i velika monografija, autorice mr. sc. Jelice Ambruš.