Villa vlasnika šibicare Adama pl. Reisnera
Datum objave: 17. veljače, 2020.
Ulični niz historicističkih prizemnih, jednokatnih i dvokatnih kuća nastao u
posljednjem desetljeću 19. stoljeća u Jägerovoj ulici do danas je ostao gotovo u
cijelosti sačuvan. U sredini se toga niza izdvaja visokoprizemna poluugrađena
vila sa širokim vrtom ograđenim visokom raskošno oblikovanom kovanom ogradom s
vratnicama uskog pješačkog i širokog kolnog ulaza. Vili se osim pješice moglo
prići i kočijom. I danas sačuvana historicistička drvena konstrukcija s krovom
omogućavala je neometan ulazak i izlazak iz kočije u različitim vremenskim
uvjetima. Naime, široko je dvorište omogućavalo organizaciju kružnog obilaska i
prolaska kroz nadstrešnicu koja je bila konstruirana u ravnini glavnog ulaza u
vilu. Prozračna i prostrana nadstrešnica omogućavala je nesmetan izlazak iz
kočije za kišnih i snježnih razdoblja, a bila je i izvrsna zaštita od sunca u
ljetnim mjesecima. Iza nadstrešnice protezao se veliki vrt.
Vila je sagrađena 1893. godine prema projektu arhitekta Ambora i
najraskošniji je primjer svoje vrste toga doba u Osijeku. Dao ju je za potrebe
stanovanja svoje obitelji sagraditi Adam plemeniti Reisner, sin osnivača i
vlasnik osječke Tvornice žigica, koja je utemeljena 1856. godine u današnjoj
Reisnerovoj ulici. Vila je projektirana kao zatvoreni kubus s visokim bogato
razvedenim mansardnim krovištem koje je pokriveno eternit-pločama. Ulično je
pročelje ujednačenim ritmom izmjene velikih i malih prozora, njihovom
koncentracijom u rizalitu i probojem atike u razvedeni mansardni krov,
dinamiziran metalnim historicističkim urnama s girlandama, skladno oblikovano. U
vrhu središnjeg dijela pročelja dominira maskeron. Na prozorima podrumskih
prostorija i na prozorima gospodarskih i pomoćnih prostorija prizemlja nalaze se
kovane rešetke koje u sredini imaju inicijal prezimena Reisner, a jednaki se
inicijali javljaju na dvokrilnim vratnicama kolnog ulaza. Raskošna je vanjština
vile u unutrašnjosti još više odskakala od uvriježenih gradnji toga doba. Naime,
glavni se salon vile nalazio u središtu kuće i okružen je susjednim
prostorijama, tako da na zidovima osim vrata nema drugih otvora, a svjetlost je
u prostoriju dolazila, kao i danas, kroz ostakljeni strop iznad kojeg je,
također stakleni, krovni pokrov. Kako je raskošno bio ukrašen ovaj središnji
salon saznajemo zahvaljujući jednoj fotografiji koja se čuva u Zbirci
fotografija Muzeja Slavonije. Na fotografiji se vidi jedan segment salona čija
je okosnica skulptura izrazito velikih dimenzija okružena palmama i
aspidistrama. I ta se skulptura čuva u Zbirci skulptura i natpisa Muzeja
Slavonije i stalno je izložena javnosti. Mramorna je skulptura Venere djelo
rimskog kipara Adolfa Apollonia, koji je, među ostalim, 1919. - 1920. godine bio
i gradonačelnik Rima. U knjižnici Muzeja Slavonije sačuvan je i dio knjižnice
ove iznimno značajne osječke obitelji, a i ulica u kojoj je osnovana njihova
Tvornica žigica, koja je donedavno djelovala, nosi naziv Reisnerova ulica.
KRATKA POVIJEST OBITELJI I ŠIBICARE
Tvornicu žigica u Osijeku utemeljio je
1856. godine Emerich pl. Reisner u suradnji s Josefom Fözmayerom, a upravljanje
tvornicom nastavio je najstariji Emerichov sin Adam pl. Reisner, koji ju je
modernizirao i pretvorio u dioničko društvo. Adam pl. Reisner, za kojega je
projektirana vila u Jägerovoj ulici, u kojoj se danas nalazi dječji vrtić, rođen
je u Osijeku 1855., gdje je i pokopan 1939. godine. Oženio se Marijom Pfeiffer,
s kojom je imao troje djece, koja su sva rođena 1880-ih godina. Nažalost, golemi
tvornički kompleks osječke šibicare, nekadašnji ponos grada Osijeka, već
desetljećima propada i pretvara se u ruglo grada iako je jedan od najznačajnijih
preostalih primjera osječke industrijske arhitekture i toponim Gornjeg
grada.