Na sjevernoj strani Gajevog trga proteže se skladan niz katnica sagrađenih krajem 19. stoljeća u stilu historicizma te jedna secesijska uglovnica sagrađena 1902. godine. Među ovim stilski ujednačenim pročeljima nejneupadljivija je ona koja nosi kućni broj 4.

Prema podacima koji se čuvaju u Državnom arhivu u Osijeku saznajemo da je kuća projektirana 1898. godine za bračni par Friml. Kata i Oskar Friml bili su posjednici, a Oskar je bio i glavni predstojnik osiguravajućeg društva Hazai. U godini kada su se odlučili graditi ovu kuću rodila im se kći Margita, a nekoliko godina kasnije, 1901., rodio im se i sin Teodor Antun. Frimlovi su svome prezimenu pridodali naziv Antunović, vjerojatno kao oznaku podrijetla prema ocu Antunu Frimlu, ravnatelju Zemaljske srednjoročne štedionice.Oskar Friml Antunović rođen je 1871. u Petrovaradinu, a umro u Osijeku 1934. Bio je strastveni sakupljač tragova osječke prošlosti, pa je zahvaljujući njegovom entuzijazmu i velikim materijalnim ulaganjima do danas, u različitim zbirkama Muzeja Slavonije ostao sačuvan velik broj najstarijih osječkih kazališnih plakata, ex librisa, i novina iz 19. stoljeća, grafičkih prikaza Osijeka iz 17. i 18. stoljeća i mnogih drugih, naoko nevažnih dragocjenih predmeta iz svakodnevnog života Osječana. Kuća Friml na Gajevom trgu 4, osim što je bila građena za velikog osječkog bibliofila i zaljubljenika u svoj grad, ima za Osijek golemo kulturno-povijesno značenje, jer je u njoj 1909. osnovan Klub hrvatskih književnika i umjetnika u Osijeku. U stanu na prvom katu ove kuće stanovao je jedno vrijeme osječki književnik i kulturni djelatnik Rudolfo Franjin Magyer. U njegovom je stanu 3. listopada 1909. osnovan Klub hrvatskih književnika i umjetnika u Osijeku, koji je djelovao do uspostave Nezavisne države Hrvatske. U svibnju 1941. godine ustaške su vlasti zatvorile osnivača kluba Rudolfa Franjina Magyera, a za to vrijeme agilna ustaška mladež provalila je u prostorije kluba i uništila vrijednu arhivu Kluba hrvatskih književnika i umjetnika. Klub je imao čitav niz sekcija koje su aktivno radile na promicanju književnog, likovnog i glazbenog stvaralaštva, a osobito su se istakli izdavanjem knjiga i časopisa, među kojima je iznimno značajan bio časopis Jeka od Osijeka, koji je izlazio od 1918. do 1924. godine, a sadržavao je pjesme, pripovijetke i ilustracije članova i pobornika kluba te adresar grada Osijeka.Za likovnu scenu Osijeka posebno je bio značajan zbornik "Mi" koji je izišao godinu dana nakon osnutka Kluba, a sadržavao je iznimno vrijedne ilustracije osječkih umjetnika među kojima najviše onih Dragana Melkusa i Dragutina Renarića. Prekrasan secesijski oblikovani logotip zbornika "Mi", otisnut zlatotiskom kreacija je slikara Dragana Melkusa, kao i secesijski stilizirane vinjete na više mjesta ovoga jedinstvenoga zbornika. Godine 1919. kada je klub obilježavao desetu obljetnicu postojanja prema zamisli slikara Melkusa izvedena je, u više primjeraka, mramorna plaketa s logotipom Kluba i naznačenim datumima osnutka i proslave.

U KUĆI STANOVAO I DR. WEISSMANN
U ovoj je kući do početka Drugog svjetskog rata stanovao i poznati osječki odvjetnik dr. Hermann Weissmann, koji je, poput Oskara Frimla, koji je kuću dao sagraditi, bio strastveni bibliofil i u svome je stanu imao brojna umjetnička djela. Njegova bogata knjižnica s oko 4000 knjiga sačuvana je u osječkom Muzeju Slavonije. Weissmann ju je uoči odvođenja u logor uspio pohraniti u ondašnjem Gradskom muzeju, a zahvaljujući tome spašena je od uništenja. Osječki odvjetnik, bibliofil i kolekcionar umjetnina Hermann Weissmann rođen je 1884. u Virovitici, a ubijen je u Koncentracijskom logoru Auschwitz 1942. godine. Muzej Slavonije u više zbirki čuva vrijednu građu koja potječe od ovog značajnog osječkog bibliofila i kolekcionara, a uskoro će o njegovome bibliotečnom i umjetničkom blagu biti otvorena i prigodna izložba.