Henglova spomen-lipa prigodom 1000 godina Hrvatskog kraljevstva
Datum objave: 23. rujna, 2019.
U Pukovnijskom vrtu, najstarijem osječkom parku, nastalom u 18. stoljeću,
posađena je prigodom 1000 godina Hrvatskog kraljevstva spomen-lipa. Na tom je
svečanom činu najavljena odluka Grada Osijeka da dâ svoj obol u sveopćoj
euforiji obilježavanja te jubilarne obljetnice preimenovanjem Pukovnijskog vrta
u Perivoj kralja Tomislava.
Dan uoči sadnje spomen-lipe u osječkom je Hrvatskom listu najavljen
cjelokupni dvodnevni program svečanosti. U subotu je proslava započela bakljadom
koja je u sumrak krenula iz Donjega grada preko Tvrđe do Gornjega grada, a
činila su ju sva osječka društva i brojno građanstvo, do predstave “Kralj
Tomislav” u režiji Stjepana Miletića koja se održala u Narodnom kazalištu. U
nedjelju je svečanost započela budnicom u Gornjem i Donjem gradu nakon koje je
bila sv. misa zahvalnica pod vedrim nebom u Pukovnijskom vrtu. Nakon nje
uslijedila je sadnja spomen-lipe, poslije koje je u istom perivoju organizirana
pučka tombola, nakon nje uslijedila je svečana predstava opere “Nikola Šubić
Zrinski”, a u pola devet navečer slavlje je završilo vatrometom na Dravi. Tom su
se prigodom prodavali metalni spomen-znakovi proslave na kojima je stajao
hrvatski grb s natpisom 925. - 1925. Kao središnji događaj proslave smatrala se
sadnja lipe za koju je pripremljen teren koji je ograđen sa šest kamenih stupića
spojenih lancima, a na jednom od njih ugrađena je mramorna ploča s natpisom:
“OVA LIPA/ZASAĐENA JE /DANA 6. RUJNA 1925./U SPOMEN/1000-GODIŠNJICE/HRVATSKOG
KRALJEVSTVA”. Originalni stup s natpisom, oštećen šrapnelima granata tijekom
velikosrpske agresije na Osijek i Hrvatsku, čuva se u Muzeju Slavonije, a u
Perivoj kralja Tomislava postavljena je replika. U novinama je najavljeno da će
sađenje biti obavljeno zlatnom lopaticom s krasno izrezanim drškom, te se
nadalje poziva građane da izvjese barjake, a trgovce da primjereno urese svoje
izloge. Hrvatski list svoj je obol proslavi dao 6. rujna specijalno dizajniranom
naslovnicom, koloriranim crven-bijelo-plavim obrubom, koju je dizajnirao osječki
umjetnik Johann Roch. Iz istih novina doznajemo da je na dan sadnje lipe padala
lagana kišica, da se sv. misa održala na tratini sjeverno od tenis-igrališta na
oltaru obloženom skupocjenim sagovima i raskošno ukrašenom cvijećem i zelenilom.
Misu je služio tvrđavski dekan Bezetsky, uz asistenciju gornjogradskog župnika
Pavića, kapelana Mikolića i vjeroučitelja Šokičića. Službi je nazočio i
gradonačelnik Hengl s gradskim zastupnicima i drugim uzvanicima iz županije i
vojnih institucija. Samo sađenje spomen-lipe uslijedilo je nakon službe božje s
pomoću zlatne lopatice. Prvi je korijenje, tri metra visoke mladice, zemljom
zagrnuo starješina Hrvatskog sokola, dr. Augustin Petrović, koji je nakon kraćeg
govora lopaticu predao gradonačelniku uz napomenu da lipu pomno čuva. Nakon
gradonačelnika lipu je zemljom zasulo još nekoliko uzvanika uz prigodne govore
nakon čega ju je građanstvo obasulo cvijećem i dugo se oko nje nastavilo
okupljati i družiti.S ponosom možemo reći da ova lipa zasađena prigodom velikog
jubileja hrvatskog naroda i danas raste usred Perivoja kralja Tomislava kako je
ime ovog parka izglasano nakon sadnje spomen-lipe 1925. godine. Izuzetak je bio
u razdoblju od 1945. do 1989. kada je naziv ovog perivoja bio Park kulture.
Henglov primjer slijedio je i bivši gradonačelnik, dr. Zlatko Kramarić, koji je
na Dan grada Osijeka 2. prosinca 1993. nedaleko od stare posadio novu lipu.
MUZEJ OTKUPIO “ZLATNU” LOPATICU
Muzej Slavonije nedavno je otkupio
“zlatnu” lopaticu kojom je gradonačelnik Osijeka, dr. Vjekoslav Hengl, 6. rujna
1925. posadio mladicu lipe prigodom 1000 godina Hrvatskog kraljevstva. Metalni
list lopatice reljefno je ukrašen hrvatskim grbom koji počiva na grančicama lipe
te natpisom “6. RUJNA 1925./OSIJEK”. Drvena ručka lopatice izrezbarena je
motivima kojima dominiraju listovi i žirovi hrasta, a od vrha ručke do lista
lopatice proteže se natpis “OVOM JE LOPATICOM ZASAĐENA HRVATSKA LIPA U SPOMEN
1000-GODIŠNJICE HRVATSKOG KRALJEVSTVA”. Pri dnu drške je datacija s potpisom
autora “Szep drvokipar/Osijek 4/IX 1925.”.