Svakim je novim danom u ovom galopirajućem životu, koji si je čovjek sam nametnuo i sam je odgovoran za silnu trku i utrku, sve teže očuvati ono što je svakom čovjeku možda i najvažnije - slobodu i sigurnost. Jer, pojavom interneta i svega što se uz njegovu pomoć može, čovjek više nije ni slobodan, a ni siguran u vlastitom domu. Pritom znanstvenici upozoravaju kako prijete sve veće opasnosti od virtualnog zlostavljanja.

Cyberbullying je novo suvremeno nadiruće zlo koje napada sve veći broj ljudi i koje će biti sve teže zaustaviti. Elektronički zlostavljači, koji se množe i rastu, odavno su prešli sve moralne norme. Ugrožavaju naše zdravlje i utječu na pogoršanje našeg fizičkog izgleda i starenje, izazivaju razne promjene u glavi, utječu na pojavu nekih bolesti, a zlostavljaju nas i seksualno. Negativno utječu na našu svijest i na poimanje realnog svijeta. I ono što je možda i najstrašnije – elektronički zlostavljači ne biraju mete, napadaju sve, pa i djecu. I zato ne čudi što dr. Martyn Wild, poznati stručnjak za cyberbullying, upozorava: “Internetsko nasilje spremno će se pretvoriti u najveću internetsku zabrinutost, koja već pogađa do 35 posto sve djece.” A zlostavljače ne zanima ona glasovita Abrahama Lincolna: ”Radije bih bio mali nitko, a zatim bio netko zao.” A da je internet nasilnicima osigurao sve veće polje na kojem mogu djelovati govore neka istraživanja koja kažu da čovjek danas na internetu provede šest sati i 43 minute, ili više od 100 dana na internetu godišnje. Ako spavamo osam sati na dan, znači da više od 40 posto svog budnog života koristimo internet. Ili fascinantan podatak da ljudi u godinu dana provedu na mreži više od 1,25 milijardi godina! Eldorado za nasilnike.



I druge brojke idu zlostavljačima naruku jer internet je bogatiji za više od deset korisnika svake sekunde. Početkom travnja 2021. u svijetu je bilo 4,7 milijardi korisnika, što je godišnji porast od čak 300 milijuna. Kada znamo da je na planetu oko 7,85 milijardi stanovnika, znači da ih je globalno čak 60 posto na internetu. Posebno pozornost privlači podatak kako je od 4,7 milijardi korisnika interneta njih 4,33 milijarde na društvenim mrežama. Pola milijarde naraslo ih je tijekom posljednje godine, prema istraživanjima svake sekunde svijet je bogatiji za 16 ljudi koji se uključuju u neku od društvenih mreža. A prema nekim izračunima svi će korisnici raznih društvenih mreža u samo jednoj godini na njima provesti 1,25 milijardi godina! Oko 92 posto svjetskih korisnika interneta povezuje se preko mobilnih uređaja, a koristi ih 5,27 milijardi ljudi diljem svijeta. U 10 od 11 minuta provedenih uz mobitel čovjek koristi aplikacije na mnogim područjima važnim za život - od kontakta s obitelji, raznih poslova pa do ljubavnog života. Baš je posredovanje u ljubavi velik posao, pa se na aplikacijama za druženje prema podacima za 2019. godinu okrenulo 2,2 milijarde dolara. U istoj su godini korisnici pametnih telefona preuzeli više od 200 milijardi mobilnih aplikacija i potrošili 120 milijardi dolara. Više od četiri od pet korisnika od 16 do 64 godine, pokazuje istraživanje, traži na društvenim mrežama zabavu, a 99 posto ih koristi za dopisivanje.

Iza svih tih brojki koje govore o poslovnim i drugim uspjesima, točnije među sve brojnijim korisnicima, nalaze se i potencijalne žrtve nasilnika koji će ih namamiti lažnim predstavljanjem lijepom slikom o sebi, a potom ih ucjenjivati, sramotiti i prijetiti im. Ako ne pristane na ucjene, o žrtvi će širiti laži, slati joj uvredljive poruke ili objavljivati kompromitirajuće fotografije. Jedno američko istraživanje pokazalo je da je 73 posto odraslih doživjelo zlostavljanje na internetu - muškarci su izloženi vrijeđanju, a žene seksualnom zlostavljanju i uhođenju. Posebno užasava podatak da je svako peto dijete, ili 21 posto, u dobi od 9 do 12 godina vidjelo ili čak bilo zlostavljano preko interneta. Istraživanje na uzorku od čak 11.000 žena pokazalo je kako su bile žrtve nasilja zbog svog izgleda - njih 11 posto je reklo da su bile zlostavljane jednom ili više puta u mjesecu, a 65 posti je ustvrdilo kako je to zlostavljanje ostavilo posljedice na njihovo samopouzdanje.



Zanimljiv je i podatak kako je zbog takve vrste nasilja s društvenih mreža izbrisano 115 milijuna fotografija. Jedno hrvatsko istraživanje, što su ga među mladima proveli udruga LET i tvrtka HENDAL, pokazalo je da je 31 posto mladih osobno doživjelo cyberbullying, i to 13 posto više puta, a 17 posto jednom. Mnogo govori i podatak kako ih je većina nasilje doživjela od bliske ili poznate osobe, pa i prijatelja. Zabrinjava da su motivi počinjenja nasilja “iz zabave”, što upozorava na određenu okrutnost i neosjetljivost koja postoji među mladima. Da točno znaju što je cyberbullying odgovorilo je 73 posto mladih, 24 posto zna otprilike, a tri posto reklo je da ne zna. Djevojkama je više poznata ta vrsta zlostavljanja negoli mladićima. Kada je pak riječ o posljedicama virtualnog zlostavljanja, osobe se često osjećaju bespomoćno i osramoćeno, utučeno, pa i uzrujano. Žrtvi slabi imunitet, događaju se poremećaji u prehrani, umor, nesanica, glavobolja. Ono što je strašno, znanstvenici su utvrdili kako žrtva elektroničkog nasilja ima dva puta veći rizik od pokušaja samoubojstva. Zato valja paziti s kim se i kako komunicira, a u slučaju nasilja odmah potražiti pomoć. I uvijek pomisliti na onu Johna Lennona: “Ne treba vam nitko tko će vam reći tko ste ili što ste. Ti si ono što jesi!”