Još je Albert Einstein rekao: “Nauči iz prošlosti, živi u sadašnjosti, nadaj se budućnosti.” I, naravno, čovjeku ostaje uvijek nada, a za optimiste - nada u bolje. A kad je jedna godina na izmaku, svi se mogući stručnjaci, znanstvenici iz raznih područja, futuristi, ali i čudaci vizionari upuštaju u prognoze što nas očekuje u godini koja nam dolazi, ovaj put 2022.

Što će se i koliko u svijetu promijeniti i može li on biti bolji no što je danas? Što nam donosi digitalno desetljeće i u čemu će naš život na planetu biti drukčiji? Je li to godina u kojoj će biti kraj ekstremno visokim temperaturama i hoće li pandemija ostati u rukama čovjeka kao gospodara? Koliko će umjetna inteligencija pomoći čovjeku, a koliko ga i kako ugroziti? Što je s trendovima u svijetu biznisa i politike? Koji su scenariji u onim najkraćim crtama mogući, a da čovjek ne ugrozi još više svoj opstanak? Bez obzira na to što antivakserski prosvjedi potresaju Europu, najpoznatiji znanstvenici tvrde da će faza pandemije u 2022. završiti. COVID neće potpuno nestati, već će postati većinom kontrolirana endemska bolest s kojom ćemo naučiti živjeti, poput gripe. Problem koji pritom treba hitno riješiti, pokazuju podatci UN-a, velika je nejednakost u dostupnosti cjepiva, jer dok je 65 posto ljudi u razvijenim zemljama primilo bar jednu dozu cjepiva, u siromašnom svijetu cjepivo je primilo tek nešto više od sedam posto stanovnika. A dopuštanje da se bolest nekontrolirano širi na nekim područjima silno povećava izglede za pojavu novih, opasnijih varijanti virusa koje će ugroziti cijeli svijet. WHO je upozorio da je tada moguć i scenarij iz noćne more - “dvostruke pandemije”, jer bi virus koji prenose komarci poput zike mogao izazvati paralelnu pandemiju. To bi izazvalo silnu migracijsku krizu, a uz silu dezinformacija raslo bi nepovjerenje u znanost, u vlast, urušavali bi se zdravstveni sustavi, sve bi odvelo u politički kaos.



Znanstvenici s Harvarda vjeruju da će ljudi morati još ostajati kod kuće i da jedno razdoblje distanciranja neće biti dovoljno. Njihova studija govori kako bi socijalno distanciranje moglo potrajati i dvije godine da bi koronavirus postao prošlost. A distanciranje je donijelo i milijunsku primjenu rada od kuće od kojeg ljudi neće odustati. Istraživanje Microsofta na 30.000 ispitanika u 31 zemlji kaže da čak 73 posto ljudi želi zadržati opcije fleksibilnog načina rada. Prognoze su da će hibridni rad biti sve popularniji i da će u 2022. prosperirati tvrtke koje nude takav način rada. A to znači da će se definirati budućnost takvog rada, ali i potanko regulirati njegov pravni status. Naravno, nije isključena ni mogućnost da se uspostavi ravnoteža između rada na daljinu i rada u uredu. Čovjek će kroz sve to promijeniti i svoju svakodnevicu. U svemu će nam pomoći novi dosezi umjetne inteligencije razvojem inteligentnih alata koji reagiraju i uče kao ljudi. Imat ćemo još veću asistenciju i pomoć u mnogim radnjama. Aplikacijama će biti moguće do savršenstva ostvariti prave asistente koji će voditi brigu o nama. Brinut će o našem zdravlju i analizirati fizičke nam aktivnosti, pomagati u čišćenju stana, brinuti o grijanju i hlađenju, čak i birati glazbu koju volimo. I sve po receptu - mi im dajemo zadatke, pitamo ih i povezujemo, a oni potom djeluju da nam najbolje pomognu. Očekuju se i rezultati na možda najvećoj barijeri između čovjeka i svih tih inteligentnih sustava, a to je naš govor. Kako će tehnologija preuzimati sve više poslova, ljudi će se orijentirati na poslove koji se obavljaju bez nje, pa će se morati usavršavati na poslovima u kojima je neizbježan ljudski kontakt. Razvijat će se i nova zanimanja - virtualni odvjetnik, upravitelj avatarom u učionici, digitalni instalater, konzultant za dobrobit starijih, digitalni arhitekt… Kako se posao preselio u domove procvala je digitalizacija, koja će u 2022. doživjeti ekspanziju. Najavila je to i Europska komisija svojim planom Digitalna Europa, gdje je za umjetnu inteligenciju, digitalne inovacijske centre i cyber sigurnost predviđeno 1,98 milijardi eura, a samo za sigurniji internet 269 milijuna eura. A hoće li biti novca za nas, za potrošače? Globalno izvješće Economy 2022. kaže da će svjetsku ekonomiju sljedeće godine oblikovati štednja i potrošnja, oporavak lanaca opskrbe, ubrzavanje digitalizacije, rast putovanja i sve veći broj ekonomskih rizika. Na potrošnju će uveliko utjecati štednja kućanstava koja je u vrijeme pandemije dvostruko viša nego prije. Ljudi su vraćali dugove, ulagali u posao ili novac držali u banci.



Dinamiku svjetske ekonomije u 2022. odredit će i činjenica kako će se i kojom brzinom taj novac trošiti. A ekonomisti tvrde da će baš potrošnja te silne ušteđevine utjecati na rast svjetskog BDP-a. Upozorava se i na to da bi rast mogao i usporiti jer raste inflacija, a Vladini poticaji polako nestaju. No zato nam neće biti hladno, kažu studije britanskih i nizozemskih znanstvenika. Nakon što je toplinski val poharao sjevernu hemisferu, i 2022. bi mogla biti neuobičajeno topla s mogućim ekstremnim temperaturama. Vodit će se i dalje bitka protiv klimatske krize, svemirska utrka s razvojem svemirskog turizma, bit će sudara demokracije i autokracije, a velike će sile osim političkih bitaka voditi žestoke utakmice u području gospodarstva, medicine, znanosti... I što još reći? Samo da ne bude po onoj poznatog irskog pisca Oscara Wildea: “Dobra novogodišnja obećanja su kao čekovi koje čovjek potpisuje bez pokrića!”