Dok mnogi muškarci odmaraju svoje oči na “plus size” ljepoticama, od znanstvenika dolaze uznemirujuće vijesti kako debeli ili pretili nisu samo opasnost za sve one koji na plećima nose pretjeranu težinu nego i globalno za cijeli planet. Nije to zacijelo znao glasoviti talijanski tenor Luciano Pavarotti, koji je rekao da mu je u životu jedino žao što je previše jeo, a poznata je njegova izreka: “Jedna od lijepih stvari u životu je što imamo pravo stati, ma što radili, i posvetiti svoju pažnju hrani.”

A jedan drugi umjetnik koji je također imao teškoća s debljinom, glasoviti glumac Orson Welles našalio se na svoj račun i poručio: “Doktor mi je savjetovao da moram prestati kuhati večeru za četvero, osim ako je tu još troje ljudi.” Ali danas znanstvenici slikovito kažu da se svijet savija od težine, da debljina postaje polako bolest pandemijskih razmjera te da je u 21. stoljeću sve manje onih koji se mogu pohvaliti idealom ljepote - vitkim i napetim tijelom. Zbog prave navale pretilosti svi koji se bave tom problematikom zvone na uzbunu i odašilju znanstveno dokazane činjenice iz mnogih studija i istraživanja kako su ljudi zbog svoje pretjerane debljine lišeni mnogih zadovoljstava u životu, da mnogo kraće žive, a napadaju ih i mnoge bolesti. Povećava se učestalost kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa, bolesti bubrega i jetre te rak. Pretilost često razvija i depresiju.



Uz sve to, treba naglasiti i kako je sama debljina bolest, a prepoznata je i po Međunarodnoj klasifikaciji bolesti i u nju uvrštena pod šifrom E66. Stručnjaci upozoravaju i kako debljina utječe na demografiju, koja se javlja kao dežurni problem u mnogim zemljama, a posebno u EU-u. A u vrijeme pandemije koronavirusa važno je reći da su istraživanja pokazala da debeli ljudi, u odnosu prema onima normalne težine, imaju čak 46 posto veći rizik za pozitivan nalaz na koronavirus, a rizik za hospitalizaciju veći im je 103 posto! Ali, kako to, prema tvrdnjama znanstvenika i njihovih istraživanja, debeli ljudi ugrožavaju sve nas i prijete planetu? Kažu da na planetu danas živi nešto više od 7,9 milijardi ljudi, od čega je 1,720 milijardi pretilih i oko 798 milijuna debelih. A istraživanja Sveučilišta u Washingtonu kažu kako je 1980. bilo u svijetu samo 857 milijuna osoba koje se mogu smatrati pretilima, a već 2013. bilo ih je oko dvije milijarde i stotinu milijuna. Zanimljivost u istraživanju je da odraslo stanovništvo cijeloga svijeta danas teži oko 287 milijuna tona. Od toga 15 milijuna otpada na pretjeranu težinu, a 3,5 milijuna na pretilost. Izračun dalje kaže da kada bi sve zemlje svijeta imale prosječnu tjelesnu masu kao SAD, ukupna ljudska biomasa povećala bi se za 58 milijuna tona, što je ekvivalent povećanju broja stanovnika za gotovo milijardu. Britansko istraživanje Londonske škole za higijenu i tropsku medicine tamošnjeg Sveučilišta, specijalizirane za javno zdravstvo, utvrdili su da hitno moramo smanjiti debljinu jer povećanje tjelesne mase postavlja veće energetske zahtjeve. Naime, za pokretanje teškog tijela potrebno je više energije, pa čak i kada miruju, pretili ljudi troše više energije od mršavih. Iz toga proizlazi kako teži narodi troše veće količine resursa, potiču veću sječu šuma i izazivaju veće emisije stakleničkih plinova koji pokreću globalno zagrijavanje.

A s Fakulteta za javno zdravstvo na Imperial College London upozoravaju da je zapanjujuće povećanje stope pretilosti u svijetu u posljednjih 40 godina. Znanstvernici su utvrdili kako je svjetska populacija postala u prosjeku 1.5 kilograma teža svakim desetljećem. Predviđaju i crni scenarij - ako se globalni trend nastavi, do 2025. godine bit će pretilo 18 posto muškaraca i 21 posto žena. Zbog činjenice da je na planetu sve više pretilih ljudi, struka već glasno govori o rastućoj i uznemiravajućoj globalnoj krizi zdravlja, jer se broj pretilih u 30 posljednjih godina udvostručio u čak 73 zemlje svijeta. A kad je tomu tako, mnoge bi zemlje za koju godinu mogle doživjeti pravi kolaps zdravstvenog sustava zbog epidemije bolesti što ih sa sobom donose prekomjerna tjelesna masa i pretilost. I Hrvatska se na tom planu nalazi u velikom problemu, jer posljednje istraživanje Eurostata govori da su Hrvati najdeblji u EU-u i da čak 73 posto Hrvata ima višak kilograma! Najbolje stoje Francuzi s 53 posto. Ni hrvatske žene ne stoje najbolje – 58 posto ih ima preveliki indeks tjelesne mase, a u Talijanki je on 37 posto. A struka kaže da je debljina jasan rizik za pet nezaraznih bolesti od kojih boluje i umire 90 posto ljudi u Hrvatskoj. To su srčanožilne i šećerne bolesti tipa 2, kronične opstruktivne bolesti pluća, mentalni poremećaji i neka sijela tumora.



Valja i reći kako se silan novac troši na liječenje bolesti vezanih uz pretilost, ali i na programe mršavljenja. Ilustrativan je podatak da se u SAD-u svakoga dana na liječenje troši više od 500 milijuna dolara, a na programe mršavljenja oko 160 milijuna. A i znanstvenici se domišljaju kako stati na kraj debljanju. Britanci tako rade na revolucionarnoj ideji, a riječ je o isključivanju takozvanog hormona gladi. Volonteri će tijekom istraživanja proći tzv. barijatrijsku emoblizaciju u kojoj će im se “isključiti” grelin, odnosno hormon gladi. Postupak liječenja trebao bi postati rutinski, a mogao bi smanjiti želju za prekomjernim jelom i smanjiti težinu za samo 40 minuta. A dok se sve ne istraži, ostaje nam da budemo vjerni glasovitom piscu Franzu Kafki, koji kaže: “Sve dok vam je u ustima zalogaj hrane, problemi su riješeni - bar za sada.”