Suvremeni čovjek više ne vjeruje rimskom filozofu i piscu, koji davno reče: “Život je poput basne, nije važno koliko je dug, već koliko je vrijedan.” Jer današnji čovjek želi uživati u životu što duže. Iako se čovjek i boji starenja, ipak je sve više onih koji bi na rođendanskoj torti željeli vidjeti onu stotu svjećicu, naravno u dobrom zdravlju i dobroj fizičkoj kondiciji.

Da nema mjesta strahu potvrdila je i jedna od najvećih studija objavljena u časopisu Journal of Experimental Psychology, koja dokazuje da se s povećanjem broja svijeća na rođendanskoj torti očekuje i povećanje zadovoljstva kod većine ljudi. A riječ je o respektabilnoj studiji u kojoj je sudjelovalo gotovo 10.000 osoba. U svijetu raste broj stogodišnjaka, a prednjači Japan, gdje ih je više od 80.000. Doživjeti stotu postaje san mnogih ljudi, posebno u razvijenim zemljama, gdje se dobro živi. A i životni je vijek sve duži. Još prije 60 godina živjelo se u prosjeku 51,2 godine, a danas je taj prosjek 73,2. Za japanske žene čak 84,3 godine. Očekuje se da taj prosjek i dalje raste s razvojem medicinske znanosti, cijepljenjem većeg broja stanovnika svijeta, boljom prehranom, higijenom, dostupnošću pitke vode… Tako će rasti i broj stogodišnjaka u ovom stoljeću, a jasan je dokaz objavio britanski ONS – ured za nacionalnu statistiku, koji tvrdi kako bi čak jedna trećina djece koja su rođena 2013. godine mogla doživjeti stotu. Ali, čovjek uvijek želi u svemu više, pa tako i da život traje još i duže od 100 godina. Prema Guinnessovoj knjizi rekorda najstarija je osoba na svijetu danas Japanka Kane Tanaka, koja ima 118 godina. Može li čovjek još duže? Mnogi znastvenici kažu - da, ali neki su postavili i granicu. Ona je, tvrde, za sve nas 150 godina, ali ne duže. I tvrde da bismo toliko mogli živjeti. Kako?



Valja najprije spomenuti recentnu studiju Bank of America, u kojoj se tvrdi kako će čovjek u ne tako dalekoj budućnosti u prosjeku živjeti 100 godina. Studija potkrepljuje tvrdnje silnim razvojem kompanija i tehnologije koji se bave istraživanjima područja poput umjetne inteligencije, genomike, prehrane u budućnosti, velike količine novih spoznaja i podataka i daljnjeg otkrivanja i razvoja revolucionarnih lijekova. Znanstvenici koji se bave tim područjem uvjereni su kako bi razne genetske manipulacije, ograničavanje unosa kalorija i novi lijekovi mogli dosta produžiti život. No, ne staje se na stotki, jer su znanstvenici u jednom novom istraživanju pred sebe postavili zadatak - odrediti koliko bi maksimalno uopće čovjek mogao živjeti, ali prirodno. Ekipa kojoj je bio na čelu Timothy Pyrkov, istraživač u tvrtki Gero sa sjedištem u Singapuru, neko je vrijeme proučavala tempo starenja u tri velike skupine u SAD-u, Velikoj Britaniji i Rusiji. U svojoj su studiji zaključili kako bi čovjek, koji bi prošao kroz život bez težih kroničnih bolesti i s ne previše stresa, mogao poživjeti između 120 i 150 godina. Zanimljivo je i kako su utvrdili da se tajna dugovječnosti ili eliksir života krije u takozvanim senescentnim ili zombie-stanicama. Riječ je o živim stanicama koje su s vremenom postale nefunkcionalne. Povezuje ih se s velikim brojem bolesti koje su karakteristične za starenje poput artritisa i Alzheimerove bolesti. Ima znanstvenika koji dokazuju kako bi se život mogao produžiti umjetnim produžavanjem telomera koji imaju vrlo važnu funkciju u dijeljenju stanica. Naime, telomere se svakim dijeljenjem skraćuju, a kada se posve skrate, dijeljenje je nemoguće i tkiva se prestaju obnavljati, a to je put u starenje i smrt. A znanost je dokazala da telomere skraćuju štetne kemikalije u nezdravoj hrani i izlaganje suncu.

Neki bi znanstvenici život produžavali, pa ga i pokušali učiniti vječnim, na umjetni način. Oni bi umove ljudi prebacivali na računala, ali za sada je nepoznato koliku bi to moć moralo imati računalo da bi moglo vjerno simulirati sve funkcije ljudskog mozga. Naime, sva računala svijeta u ovom trenutku ne bi bila dovoljna da se kopiraju baš sve funkcije ljudskoga mozga. Zato je u ovom trenutku vjerojatno najbolji recept za dulji život da se čovjek pobrine za sporije starenje uz pravilnu prehranu, tjelovježbu, kontrolu stresa i pridržavanje zdravog načina života.



Istraživanje Sveučilišta Harvard, gdje je u 34 godine prikupljeno 78.000 podataka od žena i u 27 godina oko 44.000 muškaraca, pokazalo je da su oni koji su živjeli zdravo imali 82 posto manju vjerojatnost da će umrijeti od kardiovaskularnih bolesti i 65 posto manje vjerojatnosti da će umrijeti od raka. Dokazali su i kako samo pet navika može produžiti život za cijelo desetljeće ili više. Formula je: ne pušiti, ograničiti alkohol, zdravo se hraniti, vježbati i održavati težinu. Za primjer, studija američkog Nacionalnog instituta za rak (NCI) pokazala je da samo male količine dnevnih vježbi mogu produžiti životni vijek za čak 4,5 godina. Marc Cohen sa sveučilišta RMIT u Melbourneu u sve uključuje i ljubav, i to njezinu široku definiciju, sve do hobija. “Ako ste u životu pronašli ljubav, imate veće izglede za duži život”, kaže. U ljubavi nalazi i objašnjenje zašto žene žive duže od muškaraca. Tvrdi da nitko ne voli više od žena, jer tu je ljubav prema partneru, djeci, roditeljima… No možda nije loše i prisjetiti se sjajnog Shakespearea, koji reče: “Život je put u neizvjesnost.”