Ako ne znate kako, promatrajte pojave prirode, ona će vam dati jasne odgovore i inspiraciju, govorio je nekada Nikola Tesla, čovjek čije će otkriće izmjenične struje postati temelj proizvodnje, prijenosa i uporabe električne energije, svjetski znanstvenik čija je izmjenična struja zauvijek promijenila svijet dajući mu svjetlo i energiju.

U stalnoj borbi i potrazi čovječanstva za energijom, električna je energija glavni pokretač mnogih promjena u svijetu, a elektroenergetski sustavi su najveći, najrasprostranjeniji i najnužniji od svih tehničkih sustava. Život bez električne energije danas se uopće ne može zamisliti, bio bi gotovo nemoguć, što dokazuju svjetske krize koje donose elementarne nepogode poput potresa i požara ili pak pandemije. Otkad je svijeta energija je imala snažan utjecaj na globalnu ekonomiju i ona je s vremenom postala glavni čimbenik u određivanju cijene ukupnog života suvremenog čovjeka. Svjedoci smo stalnog rasta cijene sirove nafte, kao i sve opasnijih klimatskih promjena izazvanih neekonomičnim iskorištavanjem fosilnih goriva, pa su odjednom u središtu zanimanja čovječanstva tzv. obnovljivi izvori energije. Zato nije nimalo čudno što čovjek, čije su potrebe za energijom svaki dan sve veće, neprestano traga kako bi ju osigurao na duže vrijeme i za cijeli planet. I otuda prava revolucija u najavama kako će u idućim godinama planet nastojati uhvatiti i iskoristiti što više vjetra - vjetroelektrane bi trebale nicati svagdje gdje je to moguće, a posebno na moru.Istraživanja pokazuju kako bi u iduća dva desetljeća vjetroelektrane na moru mogle osigurati čak pet posto ukupne svjetske proizvodnje električne energije. Njihov razvoj mogao bi otvoriti osam milijuna radnih mjesta i privući ulaganja od silnih 1300 milijardi dolara. U svom izvješću za 2020. godinu Globalno vijeće za energiju vjetra - GWEC - navodi kako bi se do 2024. mogao diljem svijeta instalirati 51 gigavat (GW) nove snage u odobalnim morskim vjetroelektranama i na taj način otvoriti 900 tisuća radnih mjesta. Naime, projekti morskih vjetroelektrana nude čitav niz raznih mogućnosti zapošljavanja - od planiranja i financiranja projekata, proizvodnje i transporta do gradnje, proizvodnje i održavanja. Uz to što se uvijek naglašava i snažna ekološka komponenta morskih vjetroelektrana, najnovija istraživanja za 2020. Američkog udruženja za energiju vjetra dokazuje kako sektor nudi dobro plaćene poslove koji zahtijevaju raznoliku tehničku radnu snagu od čak približno 74 zanimanja. Tu su električari, zavarivači, turbinski tehničari, vozači kamiona, rukovatelji dizalicama, montere cijevi, inženjeri, mehaničari, znanstvenici, operatori offshore opreme i brodova…. “Održavanje globalnog zagrijavanja unutar 1,5 do dva stupnja više u odnosu prema predindustrijskoj razini zahtijevat će najmanje 100 GW novih vjetroelektrana na kopnu i u moru koje će se instalirati godišnje do 2030. godine”, navodi se u izvješću. A silno je važno kako se s jednim gigavatom energije proizvedene u vjetroeketranama izbjegava više od 3,5 milijuna tona emisije ugljičnog dioksida (CO2). Do kraja 2019. u svijetu je instalirano ukupno 66 megavata plutajućih vjetroelektrana, a 6,2 GW vjerojatno će biti instalirano u idućih deset godina.EU ne hvata ciljeve koje je pred sebe postavio do 2050. Vjetar je iznosio 15 posto električne energije u Europi, ali klimatska neutralnost i Zeleni dogovor zahtijevaju od Europe da instalira dvostruko više nove energije vjetra svake godine nego što je uspjela u 2019. kada je instalirala 15,4 GW novih kapaciteta vjetroelektrana, što je povećanje od 27 posto u odnosu prema 2018., ali i smanjenje od 10 posto u odnosu prema rekordnoj 2017. godini. Danska je imala najveći udio vjetra u potrošnji električne energije prošle godine (48 posto), a slijede je Irska (33 posto) i Portugal (27 posto). Proizvodnja energije iz vjetra jedna je od glavnih industrija u Danskoj i zapošljava oko 25.000 ljudi te namiruje 26 posto potrošnje električne energije. I ono što posebno valja naglasiti, korištenjem obnovljivih izvora energije Danska namjerava do 2030. smanjiti emisije stakleničkih plinova za čak 70 posto.A koliko su neke razvijene europske zemlje napredovale u osvajanju vjetra najbolje svjedoči primjer Nizozemske koji kao da dolazi iz SF filmova. Naime, sve vlakove u toj zemlji od 1. siječnja 2017. posve pokreće električna energija vjetra. U samo sat vremena vjetroturbine proizvedu energiju dovoljnu za oko 200 kilometara vožnje vlakom. A svaki dan električni vlakovi u Nizozemskoj prevoze 600.000 ljudi u oko 5500 vožnji. Koriste 1,2 milijuna kilovatsati svake godine, a riječ je o energiji koja bi mogla napajati u istom roku baš sva kućanstva u Amsterdamu. Naravno, cilj je do 2035. dostići nultu emisiju štetnih plinova! Inače, planeri očekuju kako će godine 2030. vjetroelektrane pokriti između 25 i 34 posto ukupnih potreba EU-a za električnom energijom, a zemlje koje će posebno potegnuti na tom planu su Njemačka, Španjolska, Velika Britanija i Francuska. Hrvatske, nažalost, nema ni na popisu dvadesetak europskih zemalja koje bi trebale na tom planu ostvariti značajnije rezultate.