Nije tome davno da su ljudi na cijelom planetu sa simpatijama i radošću gledali na maske kao, primjerice, one na krabuljnim plesovima u Veneciji gdje se još od srednjeg vijeka, negdje od 13. stoljeća, lica prekrivaju krinkama od svile, baršuna i platna, a taj se običaj zadržao do danas. Ali pojavom opasnog koronavirusa i pandemije već na samu pomisao na masku ljudi se psihički potresu, u njih ulaze strah i neizvjesnost, pa maska, ova zaštitna, trenutno vjerojatno najkorišteniji proizvod na planetu, od osjećaja nelagode sve više prerasta u odbojnost i izaziva pravi revolt.

Ljudi se pitaju hoće li se i kada vratiti u normalna i dobra vremena rukovanja, zagrljaja i poljubaca. Može li čovjek ovako i koliko dugo? Nećemo li nakon svega postati na neki način i asocijalna bića? Nije li pred nama prava dehumanizacija svijeta? Jer, svijet pod maskama nije i ne može biti ništa normalno. Pitanja na koja nema pravih odgovora množe se još više kad se zna kako su sve velike pandemije u povijesti čovječanstva ostavile uglavnom teške i dramatične posljedice. Pandemija koronavirusa iskesila je agresivno svoje opasne zube jer je u samo nekoliko mjeseci gotovo pokorila svijet, a znanost nema još odgovore o suzbijanju, pa se primjenjuju metode koje su ljudi koristili još u vrijeme pandemije kuge. Jer, karantena je gotovo jedino učinkovito sredstvo borbe protiv obje pandemije. Naime, korona se širi kao i kuga dodirom i kapljičnim putem. Sve su oči, naravno, uprte u ponajbolje znanstvenike svijeta i svi očekuju kraj strahu i spas u cjepivu. No ako se ono i kada se pojavi, problem za čovječanstvo neće prestati.Prema objavljenim radovima znanstvenika, korone se nećemo tako brzo i lako riješiti jer virusi i bolesti koje prouzročavaju jednostavno ne nestaju. To će reći kako će i život generacija koje dolaze biti u znaku korone. Velik je broj virusologa i epidemiologa koji su jedinstveni u ocjeni da će koronavirus postati endemski i cirkulirati i dalje u populaciji u svim godišnjim dobima. Morat ćemo se naviknuti na život uz virus - tvrde znanstvenici. Eric Toner, jedan je od najvećih stručnjaka za pandemiju u svijetu, viši znanstvenik u Centru za sigurnost zdravlja Sveučilišta Johns Hopkins u SAD-u, koji najbolje poznaje trenutačnu pandemiju novog koronavirusa jer je provodio simulacije moguće pandemije mnogo prije nego što se COVID-19 počeo širiti svijetom, ide korak dalje i kaže da ćemo uz nošenje maski i određene mjere socijalnog distanciranja, živjeti nekoliko godina. Naime, pandemija novog koronavirusa više nije u fazi izbijanja i ne postoji neko brzo rješenje za njezino usporavanje, a kamoli zaustavljanje. No, ako prekrijemo lica i ako svi nose maske, rizik od zaraze uvelike se smanjuje. Točnije, život pod maskama je dosad bio metafora, ali ubuduće ćemo doslovce tako i živjeti.Znači, svi će imati obavezu nošenja maski, na njih će se i trošiti, ali i dobro paziti po cijenu vlastitog zdravlja. I nikako ne na način istraživanja u SAD-u koje je pokazalo da gotovo 80 posto Amerikanaca nakon uporabe ne pere svoje maske, 43 posto pere ih tjedno, a osam posto ne pere ih uopće. A za čak 68 posto ispitanih jednokratne maske nisu jednokratne, već ih se nosi više puta, a koronavirus na maski može preživjeti i do tjedan dana.Zbog svega čovječanstvo očekuje spas u pronalaženju efikasnog cjepiva, a trenutno je 11 cjepiva u svijetu u završnoj kliničkoj fazi ispitivanja. No ima i onih znanstvenika koji tvrde kako se efikasni lijek za COVID-19 nikada neće naći, kao ni da cjepivo neće biti tako efikasno da virus nestane. Prva generacija cjepiva "vjerojatno će biti manjkava" i "vjerojatno neće biti učinkovita za sve ljude", kaže voditeljica britanske radne skupine za cjepiva Kate Bingham, koja je i upozorila da globalni kapaciteti za proizvodnju cjepiva uglavnom nisu primjereni za proizvodnju milijarda doza potrebnih svijetu. Mnogi znanstvenici upozoravaju i da zbog velike brzine kojom se nastoji razviti cjepiva protiv korone ne treba očekivati čudotvorne uspjehe. "Još godinama ćemo morati živjeti s virusom: držati razmak, često prati ruke, nositi maske", kaže Frank Ulrich Montgomery, predsjednik Svjetskog udruženja liječnika, dodajući da može potrajati i nekoliko godina dok cijelo stanovništvo ne bude cijepljeno. "Za cijepljenje svih odjednom nema ni dovoljno cjepiva niti dovoljno medicinskog osoblja", kaže.A s pojavom cjepiva planet očekuju dramatični mjeseci s pitanjima je li i koliko efikasno cjepivo, koliko će tko i kako doza osigurati, tko se treba prvi cijepiti? Članice EU-a trebale bi usvojiti suglasnost da sve dok ne bude dovoljno cjepiva za sve prioritet bi trebalo imati medicinsko osoblje, stariji od šezdeset godina i kronično bolesni. Zbog svega toga ne treba živjeti s iluzijama kako će se sve riješiti jednim ubodom u ruku i korona će nestati. Nažalost, budućnost ćemo, nadajmo se ne predugo, živjeti pod maskama, bez druženja, zagrljaja i poljubaca.