Carstva budućnosti su carstva umova - reče veliki britanski državnik i pisac, dobitnik Nobelove nagrade, Winston Churchill. I nije tada kada je to zapisao sigurno mislio kako će baš to ljudsko carstvo umova robotizirati svijet i prestrašiti planet do te mjere da se čovječanstvo pita - hoće li roboti na kraju istjerati ljude? Eto, u sadašnjoj svjetskoj pandemijskoj koronakrizi, kada se na sve načine pokušava što prije pronaći cjepivo koje će uspješno ubijati COVID-19, roboti su opet svratili pozornost na sebe.

Danci su tako lansirali njegovo gospodstvo UVD Robot, autonomnog robota koji se može samostalno kretati prostorijama u koje ga pošaljete i tamo uz pomoć UV zraka uništava sve patogene, bakterije i viruse, a učinkovitost mu je silnih 99,99 posto! I zamislite, kad uđe u prostoriju robot, će vas glasom zamoliti da iziđete i zatvorite vrata jer je UV svjetlo koje emitira opasno za ljude, a potom će on započeti dezinfekciju. Na mjesto koje valja očistiti od virusa UVD Robota se šalje s pomoću aplikacije, sam otvara vrata prostorija, dizala… Kad završi posao dezinfekcije, šalje poruku da je gotov i odlazi u spremište. Jedinstven dezinfekcijski robot koji ultraljubičastim zrakama djelotvorno uništava sve bakterije i viruse - pa i opasni koronavirus, nazvan Robi, kao prvi u nas, u stalnoj je akciji na Odjelu infektologije sisačke bolnice. U vrijeme korone u svijetu su roboti odjednom postali zaštitari, policajci, kuriri, pa čak i pastiri. Na Filipinima su se roboti pojavili na fešti umjesto 179 maturanata, koji su sve gledali online. Na Novom Zelandu roboti pomažu u poljoprivredi, a čuvaju i velika stada ovaca. U Singapuru su zaštitari, paze na socijalnu distance i čak na 20 metara uočavaju ako netko ne nosi masku. Životinje u zoološkom vrtu u San Franciscu čuva kultni robot iz Ratova zvijezda. U Kini robot kurir raznosi pakete i može prijeći 30 kilometara bez punjenja. Robot policijac u Ukrajini ima gumene metke, elektrošokere i suzavac.Iz svega je posve jasno kako je pandemija korone krivac što su roboti još brže zakoračili u svijet u kojem su gospodarili ljudi i na mnogim drugim poslovima s kojih istjeruju ljude, a o tome najbolje govori kratka izjava izvršnog direktora kompanije AMP Robotics Matanyja Horowitza: "Oni ne mogu dobiti virus." A roboti koji osvajaju mjesta i položaje u vrijeme epidemije neće ustuknuti nakon nje, kažu znanstvenici poput Richarda Parka sa Sveučilišta u Clemsonu, jer neće biti povratka na staro, pa će i kritičari robotizacije uvidjeti koliko roboti znače i koji je njihov doprinos budućnosti čovječanstva. No nisu presudni kritičari, nego strah među ljudima, jer čovječanstvo se plaši neće li roboti na početku podčiniti i potlačiti, a potom i uništiti ljudsku rasu. Naravno da su odgovori na ta pitanja vrlo složeni. Znanstvenici su objavili mnoge studije i istraživanja, a jedno u kojem su sudjelovali stručnjaci koji se bave ili su u doticaju s novim tehnologijama kaže kako njih 48 posto predviđa budućnost u kojoj će roboti i automatizacija imati važan utjecaj na pad zaposlenosti i promjenu zanimanja te povećati socijalne razlike i jaz između bogatih i siromašnih. No 52 posto stručnjaka misli da pojava robota neće smanjiti broj radnih mjesta.Znanstvenici su suglasni da će do 2025. veći dio radnih mjesta preuzeti roboti, ali smatraju da će ljudski um stvoriti nova radna mjesta i nove oblike proizvodnje. Neka zanimanja, tvrde, još će dugo obavljati samo ljudi, jer roboti ih neće moći zamijeniti tamo gdje se zahtijeva spretnost, koordinacija očiju i ruku, kao i fleksibilnost. To su poslovi poput vodoinstalatera i električara, a ne moraju se bojati ni medicinske sestre jer taj posao traži empatiju i brigu, a u dogledno vrijeme roboti neće moći zamijeniti ljude ni u kreativnim poslovima. Znanstvenici vjeruju da prepuštajući strojevima "21. stoljeća" da obavljaju dosadne i rutinske zadatke na radnom mjestu ljudi će dobiti slobodno vrijeme kako bi se bavili poslovima koji će donijeti više ekonomske koristi. No, kamo će nas dovesti razvoj robotike gdje se već radi i na razvoju razumijevanja govora i povezanosti čovjeka i stroja, kao i na emocionalnom prijenosu putem dodira, teško je predvidjeti.Ali valja reći kako istraživanje čije su rezultate nedavno objavili stručnjaci s Oksfordskog sveučilišta kaže da bi 47 posto današnjih poslova već do 2033. moglo biti prepušteno robotima i drugim automatiziranim uređajima. A da će tako biti govori i silan novac koji svjetske sile troše na istraživanje oko novih mogućnosti robota - SAD oko 570 milijuna dolara godišnje, Japan 150 milijuna, Europa oko 100 milijuna. A čovjek se ipak ne treba bojati, jer roboti će uvijek trebati ljude - dadilje, operatere, koji će im priskočiti u pomoć kada negdje zapnu. I nema razloga da ne povjerujemo Marku Polu, koji reče: “Ne možemo promijeniti budućnost, ali možemo promijeniti navike koje će promijeniti budućnost.”