Kada je nedavno dresirani pas u Pločama otkrio čak 25 kilograma kokaina, bila je to još jedna potvrda da pandemija korone nije naudila krijumčarima, koji su sve bolje, gotovo tehnološki sofisticirano, organizirani na za njih vječnoj, staroj i dobroj balkanskoj ruti droge, na kojoj se nalazi i Hrvatska, a koja ide od Afganistana preko Irana, Turske i Balkana k središnjoj Europi.

Neki su krijumčari čuli i za onu lijepu izreku što ju je napisao popularni brazilski romanopisac Paolo Coelho: “Ljubav je kao droga.” No za njih je droga ljubav, a naravno i silan novac. Najbolje to pokazuju posljednji podatci Svjetskog izvješća o drogama, koje je objavila UN-ova agencija za droge i kriminal, prema kojima tom rutom, kojom se krenulo 1979., u Europu stiže heroina u vrijednosti od oko 20 milijardi dolara. A prema izvješću koje su načinili Europski centar za nadzor droga (EMCDDA) i ovisnosti i Europol, tržište droge u EU-u vrijedno je bar 30 milijardi eura. Jedna i druga vrtoglave su brojke. U tom se izvješću navodi kako najveći dio tržišta, 39 posto, otpada na kanabis, marihuanu, na kokain 31 posto, heroin 25 posto, a pet posto na sintetske droge. Vrijednost tržišta kanabisa procjenjuje se na najmanje 11,6 milijardi eura, što ga čini najvećim tržištem droge u Europi. Podaci pak kažu kako je u protekloj godini kanabis konzumiralo oko 25 milijuna Europljana u dobi od 15 do 64 godine. Dodajmo tomu da čak oko 84 posto svjetske proizvodnje opijuma dolazi s početne točke balkanske rute - Afganistana. A sve to na radost i tugu konzumenata u svijetu, njih oko 269 milijuna, koji su na raznim drogama, a od kojih zdravstveno pati oko 36 milijuna ovisnika, kažu podaci UN-a. Globalno najraširenija droga je kanabis, odnosno marihuana. Procjenjuje se da ju uživa 188 milijuna ljudi.A koliko zlo čovječanstvu čini balkanska ruta, ali i drugi putovi droge prema Europi, pokazuju podatci EMCDDA-a, prema kojima je u EU-u čak 96 milijuna građana, ili njih 29 posto, u dobi od 15 do 64 godine probalo razne nezakonite droge. Češće muškarci - 57,8 milijuna, prema 38,3 milijuna žena. Najčešće je to bio kanabis, koji je “uživalo” 55,4 milijuna muškaraca i 36,1 milijun žena. Oko 12,4 milijuna muškaraca i 5,7 milijuna žena bilo je na kokainu. Ecstasy su uzimala 9,3 milijuna muškaraca i 4,6 milijuna žena, a na amfetaminu bila su 8,3 milijuna muškaraca i 4,1 milijun žena. Još su strašniji podatci da je u posljednjih godinu dana 18,9 milijuna ljudi u dobi od 15 do 34 godini konzumiralo je neku drogu. Procjenjuje se da je 87,6 milijuna Europljana u dobi od 15 do 64 godine bar jednom u životu probalo kanabis. Što se financija tiče, na heroin se godišnje troši oko 7,4 milijarde eura, na kokain oko 9,1 milijarde, a vrijednost se tržišta novih psihoaktivnih tvari - ecstasy ili amfetamin (speed) procjenjuje na 1,5 milijardu eura. Što se Hrvatske tiče, u godišnjem izvješću UN-ove agencije za drogu i kriminal (UNODC) stoji da je 16 posto Hrvata u dobi od 16 do 34 godine u posljednjih godinu dana uživalo marihuanu, 2,3 posto amfetamin, 1,6 posto kokain, a 1,4 ecstasy. Upozoravajuće je kako je Zagreb u pet godina utrostručio potrošnju kokaina. Jer, prema najnovijim mjerenjima koncentracije te droge u otpadnim vodama, količina od 396 miligrama na dan na 1000 stanovnika trostruko je veća od koncentracije izmjerene prije pet godina. Zagreb je tako među 20 europskih gradova gdje se uzimaju amfetamin i ecstasy.No vratimo se balkanskoj ruti, najkraćoj cestovnoj vezi za krijaumčarenje heroina od Afganistana do ilegalnog zapadnoeuropskog narkotržišta. Spretni ju mafijaši spretno koriste zbog velikog porasta broja putnika i robe, pa uvijek računaju na smanjeni rizik od uhićenja i zapljene. Tom su se trasom koristile i na tisuće migranata, što je krijumčarima droge bila nova povoljna okolnost. A s pojavom pandemije korone oni su hitro reagirali i preusmjerili svoje “snage”. Brzo su shvatili kako je zbog korone manje kontrole u lukama, pa kokain skrivaju u brodovima među voćem, a miješaju ga i s brašnom. Dosjetili su se i da kokain razrjeđuju efedrinom, čak u omjeru 70 prema 30. A podigli su i cijene za 45 posto. Tako za gram kokaina valja u Francuskoj danas platiti 100 umjesto 60 eura. Idu im na ruku i radikalni talibani koji ratuju u Afganistanu i čiju oružanu pobunu drogeraška mafija sustavno financira. Oni kontroliraju većinu polja na jugu zemlje na kojima se uzgaja opijumski mak, od kojeg se dobiva kvalitetan heroin. A, prema podatcima, takva polja u svijetu zauzimaju 420 tisuća hektara, od kojih su tri četvrtine u Afganistanu. Iako je došlo i do smanjenja površina zbog rata, lani su imali odlične prinose jer ih nije pogodila suša, a to je oko 6400 tona kokaina.Zahvaljujući pak pandemiji koronavirusa, kako navode iz UN-a, mnogi koji su ostali bez posla našli su ga na poljima maka. A nakon 18 godina rata Afganistan je podijeljen između vladinih snaga, talibana i ekstremista tzv. Islamske države, zbog čega je gotovo nemoguća borba protiv proizvodnje i ilegalne trgovine kokainom. Idealno za mafiju, koja trlja ruke i zarađuje milijune.