Vjerojatno bi bilo teško naći čovjeka na planetu koji živi bar na rubovima urbanog čovječanstva, a da se ne zapita što će biti sutra, što nam donosi budućnost, što nas očekuje za deset i više godina, pa i u cijelom stoljeću koje već živimo. Konačno, i Jean-Paul Sartre, francuski filozof i pisac, davno je označio tu ljudsku znatiželju kad je rekao: "I kad bih imao sto godina, najljepši dan uvijek bi mi bio - sutra!"

A za sutra futurolozi, ali i znanstvenici raznih profila, najavljuju velike promjene u društvu, tehnologiji, politici, ekologiji, okolišu, vjeri… Najavljuju mnogo veći utjecaj, gotovo revolucionaran, umjetne inteligencije koja će ući u gotovo sva područja važna za život suvremenog čovjeka. Ali, najavljuju i kako bi budućnost mogla biti zastrašujuća, jer čovjek možda i neće naći rješenja za neke opasnosti koje mu prijete. Postavljaju se i zastrašujuća pitanja poput - hoće li ovo biti i posljednje stoljeće ljudske vrste? Jurimo li prema svom preuranjenom kraju? Eto, o najvećim prijetnjama čovječanstvu u 21. stoljeću neki je dan u Davosu progovorio i izraelski povjesničar Youval Noah Harari, autor svjetskog megahita "21 lekcija za 21. stoljeće", koji je o razvoju tehnologije rekao: "Zamislite samo što će se dogoditi gospodarstvima u razvoju kada konačno bude jeftinije proizvoditi tekstil ili automobile u Kaliforniji nego u Meksiku. I što će se dogoditi politici u vašoj državi za dvadesetak godina kada netko u San Franciscu ili Pekingu bude znao kompletnu medicinsku, pa i osobnu povijest svakog političara, svakog suca i svakog novinara u vašoj državi - uključujući sve njihove seksualne nestašluke, sve njihove mentalne slabosti i sve njihove koruptivne aktivnosti. Hoće li vaša država tada i dalje biti nezavisna?"Koliko je čovječanstvo spremno za sve promjene, one dobre, ali i one koje u sebi kriju opasnosti? Već u sljedećih nekoliko godina možemo očekivati da će naši automobili komunicirati sa semaforima i drugim vozilima kako bi se povećala sigurnost u prometu. Odvest će nas i na postaju s najjeftinijim gorivom, dostaviti nam snimke provale ili bilo kojeg incidenta s našim autom. Softver će moći predvidjeti prometne gužve i sat prije no što do njih dođe s pomoću senzora na cestama i GPS-a. Kad smo kod prometa, mostovi će se sami popravljati već za 10 godina. Na Sveučilištu Michigan već je provjerena masa sastavljena od mikrovlakana, a omogućuje savijanje materijala bez pucanja, pa se napukline na konstrukcijama obnavljaju za nekoliko dana. Ulazit ćemo u zgrade koje se same čiste, a tapete će detektirati uljeze ili zvati pomoć ako vam se nešto dogodi dok će termostati sami naučiti što nam najbolje odgovara. A da ćemo i sami uvijek biti čisti dokazuju već sada kineski znanstvenici koji su razvili premaz od titanijskog dioksida koji djeluje na pamuk tako da se riješi mrlja, a istovremeno i eliminira bakterije koje proizvode neugodne mirise. Čak će i sportaši zapošljavati robotske trenere. Dron prati uzorak na majici, ide ispred brzinom svjetskog rekorda, a vi ga pokušavate stići. U ne tako dalekoj budućnosti više od 30 milijardi uređaja, koji nas okružuju, međusobno će komunicirati. Riječ je o dvosmjernoj komunikaciji između digitalnog i fizičkog svijeta koja će nam omogućiti jednostavnije poslovanje i bolju kvalitetu života. Tako će hladnjaci sami slagati popis stvari koje nedostaju. Superračunala neće biti veća od kocke šećera, a tajna je u redizajnu računalnog čipa. Znači, trebat će se samo brinuti da se ne zaboravi gdje je računalo ostavljeno. Ljudi će moći cijelu knjižnicu čovječanstva od 130 milijuna knjiga nositi sa sobom, jer će sve knjige s planeta biti digitalizirane.Ali i nije sve tako idilično, upozoravaju znanstvenici, jer sve će biti silnija moć tehnologije, pa je pitanje kolika je moć i mudrost čovjeka da joj se, kada je to potrebno, na vrijeme odupre. Razvoj robotike s umjetnom inteligencijom predstavlja potencijalan rizik za čovječanstvo i općenito planet u globalu, posebno na širem području galopirajućeg napretka u medicini, osobito genetskom inženjeringu, koji otvara mnoge etičke dvojbe. I zdravstvene preglede obavljat ćemo mobitelom, jer se već radi na usavršavanju aplikacije kojom ćemo moći izmjeriti otkucaje srca ili disanje i testirati krv ili slinu. Liječnici će nas provjeravati uz pomoć sitnih senzora. Prehranu i mršavljenje kontrolirat će čipovi u trbuhu, implantati u kralježnici stopirat će paralizu, a čipovi u mozgu omogućit će primanje podataka i učenje u snu, dok će nam sučelje u mozgu omogućiti da smo posve u virtualnom svijetu. Super kontaktne leće čovjeku će omogućiti "terminatorski" vid, izoštravati sliku, vidjeti bolje noću. Nanoboti će izvoditi medicinske postupke unutar naših tijela, a liječnici će uspješno presaditi ljudsko srce uzgojeno u laboratoriju.A 2045. će biti više starijih od 60 nego onih mlađih od 15, ali bolnice će kao sestre i drugo osoblje koristiti robote. A živjet će se duže. Znanost i tehnologija će do kraja stoljeća omogućiti prosječan životni vijek čovjeka 100 i više godina. Bit će zato više seksa, kažu futuristi. Naravno, ako ljudski rod preživi. Jer, ima i onih koji predviđaju crni scenarij i kraj za ljudsku rasu s istekom stoljeća, a da su nam za to šanse između 10 i 20 posto. Ipak, vjerujmo u onu: “Carstva budućnosti su carstva umova”, kao što je rekao Winston Churchill.