U Sjedinjenim Američkim Državama menadžer njemačkog autokoncerna Volkswagen osuđen je na tri godine zatvora te visoku novčanu kaznu zbog manipulacije ugrađenim softverom u vozila s dizelskim motorom.

Kako je rečeno, izvršena je manipulacija ilegalnim sofverom u sistemu ispušnih plinova iz tih motora. To je prva konkretna kazna za jednu odgovornu osobu, no VW je do sada isplatio velike odštete vlasnicima u kojima su ugrađeni motori s tim softverima. U isto vrijeme u Europi do sada nema obeštećenja vlasnicima tih istih automobila pa se vodi velika kampanja oko pitanja hoće li dizelski motori opstati ili će se potpuno zabraniti. Danas već u brojne njemačke gradove nije moguće ući vozilima koja nemaju motore s EU normom 5 ili 6. Do sada je u vozila EU 5 norme i dizelskim motorima napravljena softver preinaka, a čini se da su i najnovija vozila u EU 6 normi također manipulirana. Pobornici zaštite čovjekova okoliša bore se za potpuno ukidanje ugradnje motora na dizelsko gorivo kao što su se izborili, u Njemačkoj, za zatvaranje elektrocentrala na nuklearni pogon. U isto vrijeme, kako se u Njemačkoj zatvaraju te centrale, preko granice u Francuskoj grade se i planiraju nove. Kod naših susjeda Mađara kod Paksa gradi se također jedna nova. Tako se zapravo postavlja pitanje svrhovitosti tih zabrana jer ni jedna država nije pod staklenim zvonom kako bi se od vanjskog utjecaja zaštitila. Sjetimo se samo černobilske katastrofe ili Fukushime! Zna se da primjerice 15 velikih brodova, posebno onih s kontejnerima, zagađuje kao 750 milijuna automobila. Samo prošle godine u Hamburg je pristao 171 luksuzni brod s godišnje više od 800.000 putnika. Ono što oni ispuštaju u more i u zrak jednostavno je nemjerljivo s autozagađenjem. Svakako da treba zaštititi zemlju za nove generacije, međutim postoje i drugi zagađivači na koje se malo misli. Ovaj uvod u svezi s automobilima na dizelsko gorivo samo je dio tema o kojima se ovih dana govori i piše u Njemačkoj u svjetlu skorašnjim parlamentarnih izbora. Protivnici i pristaše dizela koriste skupove kako bi objasnili svoja stajališta te ostvarili prednost na izborima.

Njemačka se kancelarka Angela Merkel proteklih dana suočila na javnoj televiziji s kandidatom SPD-a Martinom Schulzom. Tema dizela i opstanka njemačke autoindustrije dio je problema o kojima se raspravljalo. Tu nije bilo velike razlike između dva kandidata CDU/CSU, odnosno SPD-a. Merkel je rekla da je autoindustrija jedan od važnih gospodarskih čimbenika u Njemačkoj te da 800.000 radnih mjesta mora ostati sigurnima. Naravno, naglasila je kako autoindustrija mora pronaći odgovarajuća rješenja po pitanju dizelskih motora. Markel i Schulz smatraju da treba izbjeći korištenje dizelskog goriva, ali ne zatvarati tvornice. Takvo stajalište zapravo zagovornicima potpunog prestanka proizvodnje dizelskog motora nije baš po volji pa se postavlja pitanje - hoće li dizel “srušiti” Merkel? Kako kažu ovdašnji analitičari, to nije moguće ako se uz to još neka pitanja ne nametnu kao problem. Tu se prije svega misli na pitanje izbjeglica, odnosa s Turskom, pitanje mirovinskog sustava, socijalne pravednosti, kojom se kao sloganom koristi Schulz, porezne reforme, naplatom korištenja autocesta i drugo. Svakako da je jedna od važnih tema međunarodna politika i odnos prema globalnim pitanjima kao što su Sjeverna Koreja, SAD i Trump, islam i islamski svijet te terorizam i kriminalitet. Martin Schulz je po pitanju izbjegličke krize bio rezolutan spočitnuvši Merkel kako je potez prihvata izbjeglica iz Mađarske 2015. godine bio kriva odluka. Merkel mu je odgovorila kako je to tada bilo pitanje vrlo dramatične situacije. Sada se javlja i pitanje protjerivanja onih koji ne mogu dobiti azil u Njemačkoj. Takve osobe pronalaze razne načine kako to izbjeći pa se vode procesi pred njemačkim i EU sudovima. Taj problem kao svoju prednost koristi stranka Alternative für Deutschland (AfD), kojoj se "smiješi" ulazak u Bundestag.

Jedno od pitanja za koja su njemački građani posebno zainteresirani je takozvana socijalna pravednost. Predsjednik SPD-a i njihov kandidat za kancelara Martin Schulz zauzimat će se za smanjenje poreznih davanja četveročlane obitelji koja ima brutoprimanje od 3500 eura za 200 do 250 eura mjesečno. Merkel s druge strane kaže kako u idućem razdoblju planira građane osloboditi za 15 milijardi eura. Zanimljivo je i pitanje pristupanja Turske u EU. Naime, u Njemačkoj ima nekoliko milijuna državljana Turske koji imaju i njemačko državljanstvo pa time i pravo glasa. Turski predsjednik Erdogan "zabranio" je svojim sunarodnjacima u Njemačkoj glasovanje za CDU/CSU, SPD, ali i za Zelene (jer se na čelu nalazi njemački Turčin koji ne podržava Erdoganovu politiku). Kandidat SPD-a za kancelara Schulz kaže da će ako bude izabran prekinuti pristupne EU pregovore s Turskom. Merkel je na to odgovorila kako takvu odluku mogu donijeti samo sve članice EU-a jednoglasno.

To je samo dio tema o kojima se govorilo i o kojima će kandidati govoriti još tijekom kampanje. Naravno, tu su i ostale stranke koje traže svoje mjesto u njemačkom parlamentu. Za mene kao neutralnog promatrača duel između Merkel i Schulza bio je dvoznačan. Dok je Schulzov nastup bio više europski, naravno iz razloga njegova dugog boravka u EU parlamentu i EU komisiji, dotle se Merkel više orijentirala u pravcu zaštite Njemačke i njezinih građana, što je i svrha izbora za njemački, a ne za EU parlament. Osim toga Merkel nije zaboravila na dobre odnose s Francuskom, ali i SAD-om, upozoravajući na neophodnost zajedništva po pitanjima od globalnog svjetskog interesa. Gledajući sadašnje ankete, Unija CDU/CSU ima 38 %, SPD 23 %, FDP 8 %, AfD 8 %, Linke 9 % glasova, a izbori su 24. rujna kada će se sve znati.