Magazin
RAZGOVOR: IZV. PROF. DR. PETAR POPOVIĆ

Energetika je jedan od ključnih čimbenika europske budućnosti
Objavljeno 21. lipnja, 2024.
U postizbornim europskim "igrama prijestolja" dinamike ne manjka pa svi s nestrpljenjem očekuju tko će biti predsjednk/predsjedica Europske komisije, kao najvažnijeg izvršnog tijela Europske unije, a u tom kontekstu glavni je favorit Ursula von der Leyen, dosadašnja predsjednica. Pritom interesa i za druge funkcije unutar tijela EU-a na manjka pa i kad su hrvatski zastupnici u pitanju.

Što se pak tiče rasporeda snaga, odnosno mjesta u novom sazivu Europskog parlamenta, ovotjedna je vijest između niza drugih i ona koji potvrđuje kako je zastupnički klub Europskih konzervativaca i reformista (ECR) narastao na 83 zastupnika, te time prestigao liberalni klub i postao treći po snazi u Europskom parlamentu.

Kad se radi o Hrvatskoj, prema najavi premijera Plenkovića u novom sastavu Europske komisije tražit će se mjesto povjerenika koji bi imao pod sobom neku od glavnih uprava, svojevrsna ministarstva u izvršnom tijelu EU-a. Također treba istaknuti kako je hrvatska eurozastupnica Željana Zovko ponovo u srijedu ujutro izabrana u čelništvo kluba Europske pučke stranke (EPP) u Europskom parlamentu sa 115 glasova, a kao predsjednik je po četvrti puta s velikom većinom glasova izabran Nijemac Manfred Weber, objavio je EPP.

SKRETANJE UDESNO


O izbornoj i postizbornoj situaciji vezanoj za Europsku uniju, razgovarali smo s izv. prof. dr. Petrom Popovićem s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

- Iako su stranke krajnje desnice ostvarile dobre rezultate, dobitci ipak nisu tako veliki kao što se očekivalo. Krajnja desnica jača u Italiji, Francuskoj i Njemačkoj, ali u ostatku EU-a može se govoriti tek o relativnim uspjesima, i to uglavnom na račun liberalnih i zelenih stranaka. Koliko će skretanje Europe udesno odrediti buduće odnose, ovisit će o jedinstvu desnih stranaka. Naime, današnja desnica nije više "desno" (kao ni što dobrim dijelom ljevica nije "lijevo") u tradicionalnom smislu. Te pozicije uglavnom određuju veoma načelni kulturološki stavovi, u prvom redu negativan stav prema migracijama i kritika tzv. wokeizma. Međutim, kada je riječ o konkretnim politikama, primjerice potpori Ukrajini i fiskalnoj odgovornosti, tu nema jedinstva. Ponajviše ih razdvaja razina njihova euroskepticizma. Primjerice, njemački AfD je sklon ideji napuštanja EU-a po uzoru na Brexit, a stranka Braća Italije Giorgie Meloni zagovara europsku konfederaciju i otvorenu transatlantsku orijentaciju. Konačno, treba uzeti u obzir i dosadašnju nisku razinu angažmana krajnje desnih stranaka u Europskom parlamentu, koja se, po svemu sudeć,i neće bitno promijeniti u idućem mandatu.

Taj trend skretanja udesno treba shvatiti kao dugoročni proces čiji će se utjecaji na razvoj EU-a i njegovu političku kulturu tek osjetiti. Kratkoročno, ovi izbori za Europski parlament važni su tek zbog glasovanja za novog predsjednika Europske komisije. Sadašnja predsjednica Ursula von der Leyen traži novi mandat, te će, ako ju Europsko vijeće jednoglasno imenuje, morati proći glasovanje u Europskom parlamentu. Na prošlim izborima prošla je za samo devet glasova. Neke stranke koje su je tada podržale već su najavile da neće podržati drugi mandat. Von der Leyen će morati pregovarati sa strankama u bloku socijalista S&D i liberala Renew Europe kako bi zadržala njihovu potporu. Ako ne uspije, morat će potporu tražiti od krajnje konzervativnog bloka ECR-a. U tom slučaju treba očekivati ustupke i skretanje buduće komisije dalje udesno.

S EU izborima u svezi: s obzirom na iznenađenja i šokove u nizu EU članica (Macronov teški poraz, uspon ekstremne desnice u Austriji, Belgiji, Njemačkoj...), Hrvatska se doima poput mirne i idilične oaze EU-a. Kako to objasniti, čega i koga je to rezultat, superiornih novih pobjeda Plenkovića i HDZ-a i na RH i na EU izborima ili nečeg drugog, trećeg...?

- Mislim da je to kombinacija povjerenja koje današnje vodstvo HDZ-a uživa na nacionalnoj razini, ali i jedne, usudio bih se reći, porazne, činjenice - katastrofalno slabog odaziva birača na ovim izborima. Razlozi mogu biti različiti, od opće apatije i cinizma određenog dijela glasačkog tijela, koje svoje nezadovoljstvo iskazuje apstiniranjem, do onih koji misle da sudjelovanje na europskim izborima nema nikakvog bitnog utjecaja na njihov život. Međutim, razlozi su dublji. Hrvatsko društvo, nažalost, u ovih desetak godina nije razvilo svijest da je hrvatski interes ujedno i europski interes.

Bilo kako god, u sadašnjim i budućim geopolitičkim i geostrateškim odnosima snaga koji će biti najveći izazovi novog saziva Europskog parlamenta, Europske komisije, Europskog vijeća i drugih tijela? Pretpostavljam da će prioriteti biti sigurnost, odnos prema ukrajinskom ratu, ratu u Gazi, migracije, energetika, kao i proširenje EU-a na tzv. Zapadni Balkan, ali i eventualno na Ukrajinu, Gruziju... ?

- Svi ti izazovi koje ste naveli u biti se svode na ključni čimbenik europske budućnosti, a to je energija, odnosno njezina diversifikacija. Od početka ruske agresije na Ukrajinu EU nastoji diversifikacijom smanjiti svoju energetsku ovisnosti o Rusiji. U tu svrhu EU je izradio plan "REPowerEU", čiji su rezultati u provođenju osrednji. Predsjednica Komisije Von derLeyen sklopila je ugovore o uvozu plina iz Azerbajdžana, unatoč tome što su dijelovi kritične infrastrukture potrebne za transport plina u EU u vlasništvu ruskog Lukoila, koji je pod američkim sankcijama. Azerbajdžan je sklopio dogovor s Rusijom o povećanju uvoza kako bi zadovoljio domaću potražnju. Istovremeno, Rumunjska i Mađarska sklopile su ugovore o plinu s Turskom, koja pak potpuno ovisi o uvozu plina iz Rusije kako bi zadovoljila svoju domaću potražnju. Tako, umjesto da okonča ovisnost o ruskom plinu, EU je u posljednje tri godine, prema podatcima think tanka Bruegela, povećao uvoz za 37,7 %.

Uz otvorene proruske elemente na krajnjem desnom spektru europske politike, unutar EU mainstreama se, po običaju, ne može postići konsenzus. Nordijske i baltičke zemlje traže trenutačnu zabranu uvoza, a najveći uvoznici ruskog LNG-a Belgija, Francuska i Španjolska tvrde da se to ne može učiniti zbog već potpisanih ugovora. Dok god ne može postići energetsku sigurnost diversifikacijom, EU se ne može postaviti ni prema Kini, ali ni prema SAD-u. I upravo ta geopolitička slabost generirana unutarnjim podjelama zbog realne energetske nesigurnosti čini EU nesposobnim da se nosi s izazovima u Ukrajini i širem okruženju. Gubi svoj utjecaj u Sjevernoj Africi, kojom dominiraju pučistički režimi skloni Kini i Rusiji, te na Bliskom istoku, gdje Iran demonstrira svoj snagu preko posrednika Hamasa, Hezbolaha i hutista.

“Meki trbuh Europe" Zapadni Balkan ne samo što do daljnjega neće biti integriran u EU nego je i za očekivati pogoršanje odnosa s nedavnom institucionalizacijom "srpskog sveta" na Svesrpskom saboru. Prema riječima srpskog predsjednika Vučića, odgovor je to na specijalni rat koji "kolektivni Zapad" vodi protiv njegova režima.

NOVO NORMALNO


Zaključno, kakva nam Europska unija treba u idućem petogodišnjem mandatu? Ima li mjesta za optimizam ili će prevladavati pesimistični tonovi, s obzirom na probleme i izazove koji su pred EU-om u budućnosti?

- Nakon općeg uzleta i optimizma zbog završetka Hladnog rata, posljednjih pet do deset godina prolazimo kroz stanje otrježnjenja. Stvari koje smo do sada uzimali zdravo za gotovo - sigurnost u općem smislu, multilateralizam i povjerenje među partnerskim nacijama, ekonomski rast, slobodna trgovina, vladavina prava - tek su jedan slučajni trenutak povoljnih društveno-političkih okolnosti zapadnog svijeta. Taj trenutak smo kolokvijalno zvali "kraj povijesti". Danas postaje jasno da ova aktualna kriza, globalna nesigurnost (u prošloj godini zabilježena su 183 oružana sukoba, najviše od Drugog svjetskog rata) i uopće atmosfera opsadnog stanja postaju tzv. novo normalno.

Zapravo, nema ništa "novo" u opće povijesnom smislu. Europa je u svojoj dugoj krvavoj i nasilnoj prošlosti imala samo dva predaha - tijekom 19. stoljeća, "stoljeća mira", i europskih integracija od 1950-ih pod američkim sponzorstvom i zaštitom. Nekada premoćni kontinent koji je ostatak svijeta oblikovao prema svojoj volji, Europa danas slabi u općem procesu deglobalizacije, opterećena nepremostivim ideološkim sukobima ljevice i desnice, demografski slomljena i energetski ovisna te geopolitički ugrožena sa svih strana. EU može prebroditi te kušnje, ali pitanje je može li u tom procesu ostati vjerna sebi i svojim temeljnim idealima. (D.J.)
Možda ste propustili...

PROF. DR. SC. ERNEST VLAČIĆ, SVEUČILIŠNI I VELEUČILIŠNI PROFESOR

Vremena su neizvjesna, pred suvremenim liderima golemi su izazovi

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana