Novosti
IZAZOVI ENERGETSKE TRANZICIJE

Instaliranje solara u posljednje dvije godine ima strelovit rast
Objavljeno 18. lipnja, 2024.
Nešto manji je razvoj projekata elektrana na biomasu i bioplin, kao i geotermalnih, dominantno u kontinentalnom dijelu RH
Vođenje elektroenergetskog sustava suočeno je s izazovima s obzirom na promjenu paradigme njegova funkcioniranja, to jest činjenicu da su potrošači postali i proizvođači električne energije, istaknuto je to na okruglom stolu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), gdje se moglo čuti i da proizvodnja iz energije Sunca u posljednje vrijeme bilježi strelovit rast.

Okrugli stol "Izazovi hrvatske energetske tranzicije" organiziralo je Znanstveno vijeće za naftno-plinsko gospodarstvo i energetiku HAZU-a, a predsjednik tog vijeća - akademik Ivan Petrović, podsjetio je na Europski zeleni plan, kojim je Europska komisija postavila cilj da do 2050. godine Europa postane prvi klimatski neutralan kontinent. Na temelju Zelenog plana, Hrvatska je donijela više strateških dokumenata, a cilj im je smanjiti emisije stakleničkih plinova, osobito uz obnovljive izvore energije (OIE), rekao je Petrović. Istaknuo je da je zanimanje za razvoj projekata OIE-a sve veći, uglavnom je riječ o zahtjevima za fotonaponske elektrane i vjetroelektrane, koji su većinom usmjereni na južnije županije, što čini velik pritisak na operatore prijenosnog i distribucijskog sustava. S druge strane, manji je opseg razvoja projekata geotermalnih elektrana, elektrana na biomasu i bioplin, koji se dominantno nalaze u kontinentalnom dijelu Hrvatske, napomenuo je Petrović, no dodavši da je i njihov potencijal također velik.

Krško još oslonac


- Hrvatska ima golem resursni potencijal OIE-a, te može dati znatan doprinos zajedničkom europskom cilju za ostvarenje klimatske neutralnosti - ocijenio je Petrović, istaknuvši da je u našoj zemlji došlo do promjene paradigme u elektroenergetskom sustavu, s obzirom na to da potrošači postaju i proizvođači energije. Pojasnio je da se događa transformacija sustava iz pasivnog i jednosmjernog u dvosmjeran i dinamični, pri čemu je apostrofirao četiri ključna trenda i promjene, satkane u kratici "4D" - dekarbonizacija, decentralizacija, demokratizacija i digitalizacija.

O izazovima vođenja elektroenergetskog sustava govorio je Danko Blažević iz Hrvatskog operatora prijenosnog sustava (HOPS), s obzirom na masovno priključenje novih obnovljivih izvora energije. U posljednjih godinu-dvije instaliranje i priključenje na distribuciju bilježi strelovit rast, posebice u segmentu solarne energije, kaže Blažević. Solari tako imaju sve veći udio u proizvodnji energije, rast se bilježi i u segmentu energije vjetra, no s druge strane velik oslonac i dalje je energija proizvedena u Nuklearnoj elektrani Krško i u hidroelektranama.

Turbulentno razdoblje


U veće instaliranje solara prvo su krenuli poduzetnici u svojim tvrtkama, s obzirom na to da su 2021. i 2022. trpjeli visoke cijene energije, a kod kućanstava je to bilo s određenim pomakom i kašnjenjem jer su cijene struje bile ograničene, a time i isplativost uvođenja solara "rubna".

Robert Fabek s Energetskog instituta "Hrvoje Požar" ustvrdio je da Hrvatsku, kao i cijeli EU te većinu svijeta, čeka vrlo turbulentno razdoblje kada je u pitanju energetika, pri čemu je energetska tranzicija iz fosilnih goriva u OIE nešto čemu nikad prije nismo svjedočili. Prema njegovim riječima, udio obnovljivih izvora u bruto neposrednoj potrošnji energije kreće se oko 35 posto, ovisno o godini, i po tome Hrvatska stoji relativno dobro, s obzirom i na velik udio OIE-a u proizvodnji električne energije.

U području energetske učinkovitosti u zgradarstvu postoji još puno prostora za poboljšanje izolacijskih svojstava zgrada, kaže Fabek, navodeći i da su trendovi nešto povoljniji kada je riječ o upotrebi biomase za grijanje.

Igor Bošnjak
FLEKSIBILNOST U PRIHVAĆANJU ENERGIJE
Ivan Periša iz tvrtke HEP-Operator distribucijskog sustava kaže da je distribucijska mreža u energetskoj tranziciji ključna, a da je ta tvrtka zadužena da osigura dobavu električne energije za cijeli elektroenergetski sustav. Sada je u Hrvatskoj više od 20.000 elektrana spojenih na distribucijsku mrežu, mahom malih, koje se spajaju na razine niskog napona, što uključuje i kućanstva sa solarnim panelima na krovu. Stoga je izazov i potrebna fleksibilnost sustava u prihvaćanju te energije, s obzirom da distribucijska mreža nije bila građena za takav oblik proizvodnje, ističe.

PROMET VELIK IZAZOV
Najveći izazov odnosi se na promet, gdje 99 % energije dolazi iz fosilnih izvora, i RH tu treba napraviti "enormne pomake" kako bi se u tom segmentu u većoj mjeri počelo koristiti obnovljivim energentima, kao i vozilima na električni pogon, poslije i na vodik.

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

FORTENOVA GRUPA ODLUČILA

Podravka će biti novi vlasnik Belja, PIK-a Vinkovci, Vupika...

2

GUSTOĆA NASELJENOSTI U HRVATSKOJ

Najgušće naseljena Rijeka, a četvrti je Slavonski Brod

3

VINKO FILIPOVIĆ RAVNATELJ NCVVO-A, O PORAŽAVAJUĆIM REZULTATIMA MATURE

Najneugodnije iznenađenje je porast broja pristupnika koji nisu položili hrvatski