Regija
DUNAV KOD BATINE POČEO OPADATI

Za najviše tjedan dana povratak na Zeleni otok
Objavljeno 17. lipnja, 2024.
Vikendaši očekuju da će se voda iz njihovih vikendica početi povlačiti i ranije kako bi krenuli u čišćenje i sušenje zidova
BATINA - Dunav je poremetio planove brojnih vlasnika vikendica na Zelenom otoku kod Batine.

Dogodila im se, naime, druga poplava u šest mjeseci. Dio vikendica "plivao" je i prošlogodišnjeg prosinca, što je bio prvi slučaj nakon 2019. godine, ali i prva ‘‘zimska" poplava nakon 20-ak godina. No rijeka ih nije iznenadila. Većina njih svakodnevno prati vodostaj, pa su nekoliko dana uoči poplave stvari premjestili na katove svojih vikendica.

Problem brodovi


Vodostaj i nadalje prate, ali ovoga puta kako bi znali kada će se voda povući. I 15-ak dana nakon što je voda ušla u vikendicama na najnižem položaju, vodostaj je počeo opadati. Vodostaj rijeke na mjernoj postaji kod Batine u nedjelju u 9 sati iznosio je +637 centimetara, što je pet centimetara manje nego 24 sata ranije. Dunav je u opadanju u cijelom gornjem toku. U sjevernom dijelu Mađarske opada više od pola metra dnevno. Djelomično je rastao nizvodno od Batine, ali je riječ o neznatnom porastu od 10 do 15 centimetara dnevno. Sukladno prognozama hidrologa, Dunav bi kod Batine do četvrtka trebao opasti više od 70 centimetara, što znači da vikendaši više neće morati koristiti čamce kako bi došli do svojih vikendica i započeli čišćenje.

- Očekujem da će se voda iz vikendice povući za otprilike tjedan dana, možda i ranije - kaže Ivan Ratkajac, vlasnik jedne od zelenootočkih vikendica, naglašavajući kako svakodnevno prati vodostaj te kako mu se čini da se Dunav prilično sporo spušta. Dodaje kako čišćenje neće biti problem budući da imaju vode, a u vikendici su pločice, koje je potrebno samo očistiti. Stvari su nekoliko dana prije poplave podignuli na kat. Veći je problem, nastavlja, sušenje zidova.

- Sreća u nesreći je da se poplava dogodila u toplije doba godine. Prije šest mjeseci sušenje je poprilično dugo trajalo, što se sada ne bi trebalo dogoditi jer meteorolozi najavljuju visoke temperature (sukladno prognozama, idućeg tjedna temperature bi trebale biti više od 30 stupnjeva, nap. a.) - kaže Ratkajec, u čijoj je vikendici 75 centimetara vode.

Dunav nezamjenjiv


oš jedan problem putnički su brodovi koji često prolaze Dunavom i stvaraju velike valove, što otežava povlačenje vode iz vikendica i sušenje. Poplava im je, nastavilja, poprilično pokvarila planove, iako su za nju bili spremni. Tvrdi kako supruga i on sigurno ne bili kod kuće, već na Dunavu, gdje uživaju, bez obzira na vremenske uvjete.

- Ako je zima, naložimo peć, a ako je vruće, osvježimo se, s tim da treba reći kako uz Dunav nikada nije vruće kao u gradu - objašnjava.

Nekoliko vikendaša na Zelenom otoku boravi cijelu godinu. Poplava im samo djelomično narušava uobičajeni ritam života budući da ne mogu boraviti u dvorištima. No tvrde da im nije dosadno. Za razliku od prije nekoliko godina, HEP tamo ne isključuje električnu energiju jer ona do njihovih vikendica više ne dolazi ispod zemlje. Namirnice nabavljaju tako da čamcima dođu do nekadašnje batinske Kisikane, gdje su im parkirani automobili. No nemaju ni potrebe svakodnevno odlaziti u Batinu (ili drugdje) u nabavu. U šali poručuju kako se osjećaju kao u Veneciji, s razlikom što oni ne naplaćuju ulaz u naselje.

Da nema poplave, na Zelenom otoku vjerojatno bi bila i obitelj Milić. U njihovoj je vikendici 60-ak centimetara vode, pa su nemogućnost odlaska na otok iskoristili za obavljanje nekih poslova kod kuće. Obje obitelji s nestrpljenjem očekuju povlačenje vode i ponovni odlazak na Dunav, koji, tvrde, ne bi mijenjali za bilo kakvo more.

Za razliku od područja u gornjem toku rijeke, posebice u Njemačkoj, Dunav nije zaprijetio Batini. Uvjerili su se u to prilikom obilaska dunavskog nasipa u Batini i Zoran Đuroković, generalni direktor Hrvatskih voda, i obnašatelj dužnosti župana te načelnik Stožera civilne zaštite OBŽ-a, Mato Lukić.

Ivica Getto
Lipanj - mjesec najviših vodostaja
Gledajući višegodišnje razdoblje, upravo je lipanj mjesec kada je zabilježen najviši vodostaj Dunava (iznad 700 centimetara), premda prosječni višegodišnji lipanjski vodostaj iznosi oko 300 centimetara. Najveća baranjska poplava o kojoj postoje pisani i slikovni tragovi, iako se u analima spominju i veće poplave, dogodila se sredinom svibnja 1965. godine. Tada su Drava i Dunav naglo počeli rasti, ali da će se dogoditi katastrofa nitko nije slutio. Zbog visokog Dunava Drava je 16. lipnja probila nasip u Topoliku.

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike