Novosti
JAVNOZDRAVSTVENI IZAZOV

Mentalni poremećaj kao dijagnozu ima više od 820 tisuća hrvatskih građana
Objavljeno 23. svibnja, 2024.
Problemi i poremećaji mentalnog zdravlja, zbog relativno visoke prevalencije, čestog početka u mlađoj odrasloj dobi, mogućeg kroničnog tijeka, narušavanja kvalitete života oboljelih i njihovih obitelji te znatnog udjela u korištenju zdravstvene zaštite, jedan su od prioritetnih javnozdravstvenih izazova u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj.

Osobe s narušenim mentalnim zdravljem imaju povećan morbiditet i mortalitet od tjelesnih bolesti. Broj samoubojstava, koja su pokazatelj ugroženosti mentalnog zdravlja, u mnogim je zemljama veći od broja poginulih u prometnim nesrećama. Mentalni poremećaji stigmatiziraju, izazivaju veliku subjektivnu patnju i uvelike smanjuju kvalitetu života oboljelih kao i njihove okoline. Kako ističe Hrvatski zavod za javno zdravstvo u novoj publikaciji, mentalni poremećaji posljednjih godina sudjeluju s oko 6 posto u ukupnom bolničkom pobolu u Hrvatskoj. Najviše hospitalizacija u dobi je od 20 do 59 godina, što ih svrstava među vodeće uzroke bolničkog pobola u radnoaktivnoj dobi. Ukupno je registrirano 824.486 osoba s dijagnozama iz skupine mentalnih poremećaja.

Godine 2022. registrirano je 30.522 hospitalizacije zbog mentalnih poremećaja te se ova skupina s udjelom od 5,1 posto nalazila na 10. mjestu u ukupnom broju hospitalizacija u Hrvatskoj. Također, 858.654 dana bolničkog liječenja korišteno je za hospitalizacije zbog mentalnih poremećaja. U specijalističko-konzilijarnoj djelatnosti registrirano je 646 688 psihijatrijskih pregleda, a gotovo 65 posto pregleda bilo je za osobe u dobi od 20 do 64 godine. Mentalni poremećaji izazvani alkoholom, shizofrenija, depresivni poremećaji, mentalni poremećaji zbog oštećenja i disfunkcije mozga i tjelesne bolesti te reakcije na teški stres i poremećaji prilagodbe, uključujući posttraumatski stresni poremećaj (PTSP), kao zasebne dijagnostičke kategorije, čine gotovo 60 posto svih uzroka hospitalizacija zbog mentalnih poremećaja. Mentalni poremećaji izazvani alkoholom vodeća su dijagnostička kategorija u uzrocima hospitalizacija. U 2022. godini muškarci su najviše bili hospitalizirani zbog mentalnih poremećaja prouzročenih alkoholom, shizofrenije, depresivnih poremećaja, reakcija na teški stres, uključujući PTSP, te ostalih mentalnih poremećaja zbog oštećenja i disfunkcije mozga i tjelesne bolesti. Žene su najčešće bile hospitalizirane zbog depresivnih poremećaja, shizofrenije, ostalih mentalnih poremećaja zbog oštećenja i disfunkcije mozga i tjelesne bolesti, mentalnih poremećaja izazvanih alkoholom te shizoafektivnih poremećaja. Znatne razlike u bolničkom pobolu vezane su i uz dob, a također postoje razlike u obolijevanju prema spolu unutar određenih dobnih skupina. U 2022. godini u dobi do 9 godina bilo je dva puta više hospitalizacija dječaka nego djevojčica. Najčešći razlozi hospitalizacija bili su zbog pervazivnih razvojnih poremećaja, specifičnih poremećaja razvoja govora i jezika, ostalih poremećaja psihološkog razvoja, slijede hiperkinetički poremećaji i emocionalni poremećaji s početkom specifično u djetinjstvu. U dobi od 10 do 19 godina bilo je dva puta više hospitalizacija djevojčica, a najčešći razlozi hospitalizacija bili su emocionalni poremećaji, mješoviti poremećaji ponašanja i osjeta, akutni i prolazni psihotični poremećaji, reakcije na teški stres i poremećaji prilagodbe te poremećaji hranjenja.

Analiza bolničkog pobola prema županijama prebivališta pokazuje da su mentalni poremećaji sudjelovali u ukupnom broju hospitalizacija u županijama s udjelima od 3,2 posto u Varaždinskoj županiji do 6,6 posto u Virovitičko-podravskoj županiji. Mentalni poremećaji, kao osnovni uzrok smrti, u ukupnom mortalitetu u Hrvatskoj sudjeluju s 2-3 posto. Godine 2022. registrirano je ukupno 1876 smrti zbog mentalnih poremećaja. Najčešće dijagnoze bile su nespecificirana demencija (1003 slučaja), mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja izazvani alkoholom (335 slučaja) te poremećaji ličnosti i poremećaji ponašanja zbog bolesti, oštećenja i disfunkcije mozga (281 slučaj).

Broj specijalista psihijatrije koji rade u psihijatrijskoj djelatnosti znatno je porastao od 1997. godine, kad ih je bilo 244, na 564 u 2022. godini. Ukupan broj liječnika specijalista koji se bave psihijatrijskom zaštitom nešto je i veći (567), zbog nekoliko neuropsihijatara koji rade u psihijatrijskoj djelatnosti.

Sandra Lacić
Možda ste propustili...

SABORSKI ODBOR ZA USTAV

Strankama za rad 6,1 milijun eura

HRVATSKE ZRAČNE LUKE BILJEŽE SVE BOLJE REZULTATE

Na Klisi četiri puta više putnika nego na Krku

PUTNICI LANI POTROŠILI 2,6 MLRD. EURA

Polovina stanovnika Hrvatske nije putovala

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

BIT ĆE TO PRVI CJELOVITI CENTAR ZA GOSPODARENJE OTPADOM

Gradit će se prva domaća energana koja pretvara mulj i blato u energiju

2

HRVATSKE ZRAČNE LUKE BILJEŽE SVE BOLJE REZULTATE

Na Klisi četiri puta više putnika nego na Krku

3

KRIM-SLUŽBENIK UDALJEN IZ SLUŽBE

Vozio pijan auto PU vukovarsko-srijemske