Novosti
OSIJEK DOBIO NOVU AKADEMKINJU

Sablić Tomić: Ovo je privilegij, čast i obveza, ali i prilika za glasniji ženski rod u HAZU-u
Objavljeno 18. svibnja, 2024.
Među 136 redovitih članova HAZU-a 19 je žena, što je dosad najveći broj akademkinja
Hrvatska je dobila 17 novih akademika, a nakon što je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti na svojoj je izbornoj skupštini u četvrtak izabrala nove redovite članove, dopisne članove i članove suradnike.

Ono što je lijepa vijest za Slavoniju je da je za redovitu članicu u Razredu za književnost izabrana prof. dr. sc. Helena Sablić Tomić, i time je postala druga žena u povijesti Osijeka sa statusom akademkinje. Prije nje, kada je o Osječankama riječ, taj status od 2006. godine nosi akademkinja Vlasta Piližota, izabrana u Razredu za tehničke znanosti.

Problematika identiteta


“Kao ona koja živi i radi u Osijeku posebice mi je važan taj korak decentralizacije HAZU-a koji je prepoznat u Razredu za književnost, a koji je svojom ženskom intuicijom usmjerila tajnica Razreda, akademkinja Dubravka Oraić Tolić, čast mi je, privilegij i obveza, ali i prilika da aktivno sudjelujem u promicanju hrvatske ideje i kulturnog identiteta kao i u nastojanju da se ženski rod glasnije vidi u radu Akademije. Sretna sam što sam izabrana biti jednom od 16 članova Razreda i tako postala dijelom ovog kulturološki važnog prostora kojim zrači sinergija znanstvenika i umjetnika, kreativnosti i ugleda", izjavila je za naš list Helena Sablić Tomić u povodu njezina članstva u HAZU-u.


Sablić Tomić ugledna je književnica, književna znanstvenica, scenaristica i urednica. Rođena je 1968. godine u Osijeku. Doktorsku disertaciju obranila je 2001. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, od 1992. do 2006. godine radila je na Filozofskom fakultetu u Osijeku, a od 2006. dekanica je Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku. Na AUKOS-u predaje u statusu redovite profesorice u trajnom zvanju kolegije iz područja književnosti i kulture. Voditeljica je Doktorske škole Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera i prva ambasadorica Deska Kreativna Europa. U uredništvu je časopisa Matice hrvatske Kolo bila od 1998. do 2009., a u uredništvu časopisa Forum je od 2022. Objavila je 23 knjige i više od sto znanstvenih i stručnih radova, napisala je 15 filmskih scenarija za dokumentarne filmove o klasicima hrvatske književnosti i kulture, jedna je od najistaknutijih književnih kritičarki koja kontinuirano od 1995. piše književnu kritiku u hrvatskim časopisima, novinama i radijskim emisijama, navodi HAZU. Dobila je desetak nagrada za svoj književni i znanstveni rad, među njima Nagradu Stipana Bilića-Prcića Zaklade HAZU za monografiju U osječkom Nutarnjem gradu te međunarodne nagrade Ars longa, vita brevis za najbolju prevedenu knjigu eseja u Makedoniji (O strasti, čitanju, dokolici) i Akademija Mediterana za ukupni stvaralački i književni opus u Strugi. Na području znanosti o književnosti prva je uvela teoriju autobiografije i bavila se autobiografskim pismom, što je postao temelj njezina književnog i esejističkog interesa za problematiku identiteta u rasponu od osobnoga do gradskoga. "Nagrađena monografija Helene Sablić Tomić U osječkom Nutarnjem gradu cjelovita je slika kulture grada Osijeka kao dijela nacionalne (hrvatske) i regionalne (slavonske) tradicije ostvarena u susretu različitih znanstvenih grana na literarno osebujan i stilistički profinjen način razotkrivanjem identiteta grada zapisanog u arhitekturi, ulicama, običajima i sjećanjima. Scenariji za dokumentarne filmove o Ireni Vrkljan, Božidaru Violiću, Željku Senečiću, Mariji Sekelez, Tomislavu Sabljaku, Andriji Mutnjakoviću i drugima vrsni su intimistički filmski eseji kojima se portretira do sada neotkrivena strana osobe i njezin često skriveni identitet. Kao priznata književnica i esejistica, kao književna znanstvenica i kritičarka u svim medijima, kao urednica u časopisima i, napokon, kao osoba u samome vrhu na kulturnoj sceni u Osijeku, Helena Sablić Tomić donijet će u Razred za književnost nove ideje i pridonijeti ugledu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti", navodi se u obrazloženju HAZU-a.

Novih 38 članova


U četvrtak je na skupštini izabrano novih 38 članova u tri kategorije. Izabrano je 17 od 18 predloženih redovitih članova, svih šest dopisnih članova kao i svih 15 članova suradnika HAZU-a.

Natpolovičnom većinom glasova ukupnog broja redovitih članova HAZU-a za redovite članove izabrani su Robert Matijašić, Jasna Čapo, Nevenka Čavlek i Igor Mikecin u Razredu za društvene znanosti; Nikola Basarić i Hrvoje Buljan u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti; Marijan Herak u Razredu za prirodne znanosti, te Helena Sablić Tomić, Miro Gavran i Dražen Katunarić u Razredu za književnost. U Razredu za likovne umjetnosti izabrana je Gordana Bakić, u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju Srećko Bradić, Olja Jelaska i Krešimir Seletković, te u Razredu za tehničke znanosti Stanislav Kurajica, Jurica Sorić i Zvonimir Šipuš.

Za dopisne članove izabrani su Sunčica Čanić iz SAD-a u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti, Csaba Győrgy Kiss iz Mađarske u Razredu za književnost, Francisco Javier Juez Gálvez iz Španjolske u Razredu za filološke znanosti, Danica Kragić Jensfelt iz Švedske u Razredu za tehničke znanosti, Dimitri Krainc iz SAD-a u Razredu za medicinske znanosti te Katarina Livljanić iz Švicarske u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju. Za članove suradnike izabrani su Lovro Kunčević, Vladimir Arčabić i Igor Borzić u Razredu za društvene znanosti, Igor Halasz u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti, Melita Peharda Uljević, Danijel Belušić i Nikica Šprem u Razredu za prirodne znanosti te Alan Ivković u Razredu za medicinske znanosti.

Također, za članove suradnike izabrani su u Razredu za filološke znanosti Ivan Andrijanić i Kristina Štrkalj Despot, u Razredu za književnost Suzana Coha i Mario Kolar, u Razredu za likovne umjetnosti Davor Bruketa i Ivana Franke te u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju Ivan Josip Skender.

Dijana Pavlović
Helena Sablić Tomić

akademkinja

Kao ona koja živi i radi u Osijeku posebice mi je važan taj korak decentralizacije HAZU-a koji je prepoznat u Razredu za književnost, a koji je svojom ženskom intuicijom usmjerila tajnica Razreda, akademkinja Dubravka Oraić Tolić.

STANKO ANDRIĆ BEZ DOVOLJNO GLASOVA
Na skupštini HAZU-a izabrani su svi kandidati koje su razredi predložili osim povjesničara Stanka Andrića. Stanko Andrić, književnik i povjesničar društvene, crkvene i kulturne povijesti Slavonije, Baranje i Srijema, dugogodišnji predstojnik slavonsko-brodske podružnice Hrvatskog instituta za povijest dobio je 40 glasova od 90 nazočnih članova HAZU, što nije bilo dostatno za natpolovičan broj glasova. Prethodno, Josip Pečarić se usprotivio njegovu izboru, optužujući Andrića da je bio protiv prijedloga da se Hrvatski institut za povijest nazove imenom Franje Tuđmana. Odgovorio mu je Stjepan Ćosić da pedagoške primjedbe Razredu za društvene znanosti nisu utemeljene te da Andrić nije napadao Tuđmana, nego izrazio mišljenje kako nije prikladno da se znanstveni instituti nazivaju po političkim osobama, što je i objavio u svom članku i što je, uostalom, i podržao Upravni odbor tog Instituta.

VIŠE ŽENA
Prema Zakonu o HAZU-u ta ustanova može imati najviše 160 redovitih članova, a nakon ovih izbora HAZU ima ukupno 136 redovitih članova, kao i 110 dopisnih članova i 81 člana suradnika, odnosno 327 članova, od toga 57 žena. Među 136 redovitih članova je 19 žena, što je dosad najveći broj akademkinja. Nakon izbora održanih 2022. godine bilo ih je 17. Predsjednik HAZU-a Velimir Neidhardt čestitao je novim članovima i zahvalio svima koji se pomogli u postupku te kazao da je to važan trenutak za HAZU. Dodao je da će im to pomoći uhvatiti se ukoštac sa zadacima, poput obnove zgrada oštećenih u potresu, i Akademijine edicije Hrvatska i Europa. Nakon ovih izbora HAZU je dobio svog najmlađeg redovitog člana, a to je akademik Nikola Basarić, rođen 1975. Dosad je najmlađi redoviti član bio akademik Goran Muić, rođen 1969.

Možda ste propustili...

PREMIJER: KOALICIJA S DOMOVINSKIM POKRETOM NORMALNO ĆE FUNKCIONIRATI

Ako Pupovac bude predložen, bit će izglasan za predsjednika Odbora

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

PUNE VREĆE PIJESKOM

Vikendaši spremni za visok vodostaj

2

HRVATSKI MINISTAR UNUTARNJIH POSLOVA DAVOR BOŽINOVIĆ:

Stop zlouporabi bezviznog režima

3

MJERU "BIRAM HRVATSKU" ISKORISTILO 488 OSOBA

Mjeru najviše vuku povratnici u Osječko-baranjsku županiju