Magazin
TEMA TJEDNA: NOVI SABOR I NOVA VLADA

Monika Balija: Nužna je selektivna imigracijska politika
Objavljeno 18. svibnja, 2024.
DR. SC. MONIKA BALIJA Odsjek za demografiju i hrvatsko iseljeništvo Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu

Osnivanje zasebnoga resora posvećenog demografskom razvoju Republike Hrvatske dijelom otkriva stav vlasti prema najvažnijem pitanju hrvatske današnjice, no važnije od same uspostave je aktivno i posvećeno djelovanje unutar njega, stoga ćemo odgovor na pitanje je li osnivanje takvoga resora dobra odluka moći dati tek nakon određenog razdoblja djelovanja u okviru novoga ministarstva - navodi dr. sc. Monika Balija s Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, te u nastavku svog priloga za Magazin, piše:

- Institucionaliziranje problematike o kojoj ovisi budući razvoj Hrvatske dobar je početak njezina vrednovanja na prikladnoj razini, no samo osnivanje zasebnoga resora posvećenog pitanju demografije i djelovanje uglavnom na deklarativnoj razini ne mogu promijeniti negativne demografske trendove Republike Hrvatske. Potvrdilo nam je to i prijašnje postojanje istoga resora koji je tada, osim za demografiju, bio zadužen i za obitelj, mlade i socijalnu politiku. Važno je pritom istaknuti kako je za aktivno i uspješno djelovanje novoga, samostalnoga ministarstva nužna međuresorska suradnja te cjelovit i koordiniran pristup temeljen na svim sektorskim politikama, uz nužno uvažavanje regionalnih razvojnih politika. Prednost bi novoga ministarstva stoga trebala biti u usklađivanju svih mjera s jednoga mjesta. Osim toga, mjere demografske politike trebale bi se provoditi dugoročno, a revitalizacija stanovništva Hrvatske nikako ne bi smjela ovisiti o nositeljima političke vlasti, odnosno promjenama u okviru iste. Jedino uvažavanje takvoga pristupa omogućuje nam pozitivan stav i optimizam kada je riječ o budućem demografskom i ukupnom razvoju Hrvatske.

DEMOGRAFSKA KRIZA


Novo će ministarstvo zasigurno imati težak zadatak jer Hrvatsku već dugo prate negativni demografski pokazatelji čije su posljedice jasno vidljive u rezultatima posljednjega popisa stanovništva provedenoga 2021. godine, prema kojima je Hrvatska u samo deset godina izgubila više od 400.000, odnosno oko 10 posto stanovništva. Spomenuto, dosad najveće međupopisno smanjenje broja stanovnika Hrvatske rezultat je nepovoljnoga prirodnoga kretanja stanovništva, ali i znatno većega broja odseljenih nego doseljenih na prostor Hrvatske, posebice u godinama nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju. U posljednjem je međupopisju tako u Hrvatskoj rođene djece bilo oko 150.000 manje no što je ljudi preminulo, dok se oko 250.000 više ljudi odselilo nego što se u Hrvatsku doselilo.

U pojedinim dijelovima Hrvatske demografski pokazatelji zabrinjavaju i više. Vukovarsko-srijemska, Sisačko-moslavačka, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska, Virovitičko-podravska i Ličko-senjska županija između 2011. i 2021. godine zabilježile su najveće relativno smanjenje broja stanovnika - između 15 i 20 posto. Uglavnom su to županije koje svojim gospodarskim razvojem nisu uspjele zadržati stanovništvo, čime se još jednom potvrđuje nužnost simbiotskoga djelovanja između politike razvoja stanovništva i gospodarstva.

Od samoga smanjenja broja stanovnika veći je problem dobna struktura. Prema rezultatima popisa 2021. godine udio stanovništva u dobi od 0 do 14 godina bio je 14,3 posto, dok je udio starih 65 i više godina iznosio čak 22,5 posto. Osim smanjenja udjela stanovništva u dobi od 0 do 14 godina i povećanja udjela starih 65 i više godina, u posljednjem se međupopisnom razdoblju smanjio i udio stanovništva u radnoj dobi (s 67,1 posto 2011. na 63,2 posto 2021.), a takvi se pokazatelji izrazito nepovoljno odražavaju na sve javne sustave (radni, mirovinski, zdravstveni…). Totalna stopa fertiliteta koja se u Hrvatskoj posljednjih godina kreće oko 1,4 djece i već je desetljećima ispod kritične brojčane vrijednosti od 2,1 koja osigurava jednostavnu reprodukciju stanovništva u smislu obnavljanja generacija dodatno upozorava na nepovoljan demografski razvoj Hrvatske. Osim toga podatci o broju rođenih pokazuju kako Hrvatska posljednjih godina bilježi najmanji broj rođenih otkad je statističkoga bilježenja. Sve su to izazovi s kojima će se novi resor morati uhvatiti ukoštac.

Često spominjan popis stanovništva proveden 2021. godine pritom nije prvi popis stanovništva koji je upozorio na smanjenje broja stanovnika Hrvatske, stoga nije moguće izdvojiti prioritetno područje, jednu mjeru s kojom bi novo ministarstvo trebalo započeti svoj rad i s kojom će se djelovati na negativne demografske procese koji traju desetljećima. S obzirom na sve demografske trendove Hrvatskoj je potreban cijeli set mjera pronatalitetne, migracijske i politike ravnomjernijega razmještaja stanovništva Hrvatske. No, ne mjera koje će biti samo donesene, već onih koje će se aktivno i dugoročno provoditi. Jednak je slučaj i sa svim dosad definiranim mjerama i novom Strategijom. Nužno nam je ozbiljno shvaćanje negativnih demografskih trendova, odmak od deklarativne razine i aktivno provođenje mjera demografskoga razvoja Hrvatske. Potrebno je, primjerice, donijeti i aktivno provoditi cijeli niz mjera s kojima će se stvoriti povoljni uvjeti za osnivanje obitelji u Hrvatskoj, a to nije moguće napraviti s jednom mjerom u obliku financijskoga poticaja. Brojna su istraživanja pokazala kako mladi u Hrvatskoj nerijetko ne mogu osigurati vlastitu nekretninu, stoga bi među prvim mjerama trebale biti one vezane uz stambenu politiku, ali i usklađivanje privatnoga, odnosno obiteljskoga i poslovnoga života. Nemogućnost rješavanja stambenoga pitanja, rad na određeno, nedovoljni vrtićki kapaciteti, egzistencijalna nesigurnost itd., samo su neki od čimbenika zbog kojih se brojni mladi ne odlučuju na osnivanje obitelji ili veći broj djece, a uveliko i potiču stanovništvo Hrvatske na odlazak u inozemstvo. Poboljšanje životnoga standarda u Hrvatskoj i približavanje uvjetima života koje uživaju naši iseljenici u zemljama primitka također je od neupitnoga značenja jer ne možemo razmišljati o poticajnim mjerama povratka naših iseljenika i očekivati da će se velik broj njih vratiti u zemlju iz koje stanovništvo intenzivno iseljava. Takve će promjene u isto vrijeme sve manji broj stanovnika Hrvatske poticati na iseljavanje, a one iseljene potencijalno potaknuti na povratak u domovinu.

UVOZNA RADNA SNAGA


Intenzivno iseljavanje stanovništva radne dobi pridonijelo je nedostatku radnika na hrvatskom tržištu rada, stoga nam je nužna selektivna imigracijska politika. Primarno bismo se trebali oslanjati na domicilno stanovništvo i njihovo zadržavanje u zemlji te povratak našega iseljeništva, posebice onih koji su se iselili nakon 2013. godine i još uvijek se nisu potpuno integrirali u društvo primitka. Strani radnici sa sobom nose i visoke troškove integracije, a za veliki dio njih ne možemo biti sigurni koliko će se uopće zadržati u Hrvatskoj, hoće li im Hrvatska poslužiti samo kao tranzitna zemlja na putu do drugih razvijenijih europskih zemalja ili će se uskoro vratiti u svoje zemlje podrijetla, posebice oni koji su pridošli iz dalekih azijskih zemalja i svojim su obilježjima znatno različiti od hrvatskoga, odnosno europskoga stanovništva.

Uza sve, potrebno je voditi računa i o dugo vremena zapostavljanim dijelovima Hrvatske koje danas obilježavaju najnepovoljniji demografski pokazatelji. U tom je kontekstu za Hrvatsku bitna decentralizacija razvoja koja će one koji žive u takvim, danas izrazito depopulirajućim, prostorima zadržati i osigurati im egzistenciju, a novo stanovništvo potencijalno privući na doseljavanje.

Sve bi donesene mjere trebalo prilagoditi potrebama i specifičnostima prostora jer nije moguće iste mjere provoditi u Zagrebu te u ruralnim dijelovima Hrvatske. Ne postoji stoga jedna mjera koju je potrebno u što kraćem roku početi provoditi. Hrvatskoj je potreban cijeli set mjera, odnosno populacijska politika koja mora biti aktivno provođena i dio ukupne razvojne politike jer trenutni demografski pokazatelji u Hrvatskoj nažalost ne osiguravaju razvoj naše zemlje.

Piše: Monika BALIJA
Možda ste propustili...