Magazin
TEMA TJEDNA: NOVI SABOR I NOVA VLADA

Mirjana Matešić: Potaknuti inovacije prema održivim rješenjima
Objavljeno 18. svibnja, 2024.
DR. SC. MIRJANA MATEŠIĆ Direktorica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj - HR PSOR

Kada je prethodna vlada RH odlučila integrirati ministarstva nadležna za gospodarstvo i zaštitu okoliša, mi u HR PSOR-u smo sastavili prosvjednu notu zauzevši se da se to ne dogodi - podsjeća dr. sc. Mirjana Matešić, direktorica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj - HR PSOR, te dodaje:

- Naše mišljenje nije usvojeno, te su ministarstva spojena. Pretpostavke koje smo iznijeli potom su se ostvarile, odnosno, u tako velikom resoru koji brine o dvije toliko različite teme, ona slabija i manje unosna bila je zanemarena. To nije trebalo tako biti, no naša ministarstva su hijerarhijski posložena na način da jedino ministar donosi odluke.

U slučaju ministarstva koje se brine o resorima gospodarstva i okoliša, logično je da se na poziciju ministra postavlja osoba koja je stručnija i više zainteresirana za teme gospodarstva, čime zaštita okoliša gubi. To ne bi trebalo biti tako. Mi ne smatramo da svaka važna tema za hrvatsko društvo mora imati svoje ministarstvo. Pomoglo bi i kada bi resor suvereno mogli voditi ravnatelji uprava, jer način kako se upravlja nekom temom i resorom je u uređenim sustavima uspješan zbog dobro uspostavljenih procesa koji ne ovise o mogućnosti ministra da lobira za svoju temu. U takvom sustavu ministar je medijator koji stajališta i odluke temelji na preporukama struke, te se za njih zauzima na najvišem tijelu. No u kontekstu naše situacije mislim da je za okoliš dobro da se ova ministarstva razdvoje.

Premda još nismo vidjeli osnovne obrise programa novog Ministarstva gospodarstva, odnosno novog ministra (ma tko to bude iz DP-a), možete li ipak navesti neke osnovne smjerove, prioritete, izazove, probleme koje treba početi hitno rješavati u tom području...? Kako vi to sve gledate iz pozicije Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj...?

- Za nas je od iznimne važnosti da se počne raditi s hrvatskim gospodarstvom na njegovim kompetencijama da primjeni održivu praksu poslovanja kako bi se pripremili za izazove u području održivosti. Tu ne mislim samo na regulativu koja dolazi iz EU-a i koja sve više postavlja održivost poslovanja kao preduvjet za uspjeh poduzeća, već mislim na oskudnost resursa i energije koja će jačati u narednim godinama te će uspješnost poslovanja ovisiti o tome koliko se kompanija orijentirala na održive, reciklirane, lokalne izvore sirovina te koliko je energetski neovisna i učinkovita. U ovom trenutku najvažniji paket regulative za korporativnu održivost prenosi se u naše zakonodavstvo Zakonom o računovodstvu te je za njega nadležno Ministarstvo financija. Smatramo kako je pogrešno temu koja je horizontalna i obuhvaća sva područja upravljanja i sve djelatnosti stavljati u nadležnost bilo kojeg ministarstva jer ona posluju vertikalno, u silosima, te ne surađuju s drugima. Primjerice, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja potpuno su isključeni iz skupog i kompleksnog procesa primjene paketa za održivo financiranje kojeg trenutno implementiraju hrvatska poduzeća, te izostaje podrška ovih tijela javne vlasti koja su nadležna za tu temu.

Pred novim ministarstvom gospodarstva također je i zadaća nastavka izvlačenja novca iz fonda EU-a. Kako tu stoji RH posljednjih mjeseci, i može li su ubrzati tempo, ili je većina toga na privatnom sektoru, pa i kad se radi o planovima i programima vezanima uz održivi razvoj?

- Mislim da to uopće nije stvar izvlačenja novca jer novac nam je dostupan, to je samo stvar provedbenih mehanizama raspodjele tog novca koji nisu ni blizu zadovoljavajući. Mi padamo na provedbenim aktima i na administraciji, koja je često preusko grlo, tako da poduzeća ne mogu realizirati projekte za koje su već dobila sredstva ili bi im ista trebala biti odobrena. Evo, ovih dana je aktualna vijest o neadekvatnoj brzini raspodjele novca za inovacije, što je temeljni preduvjet za postizanje održivosti. Mi naime, a kad kažem mi, mislim na čovječanstvo u cijelosti, postojećim načinom poslovanja nećemo riješiti probleme koji su nam se nagomilali i koji izazivaju krize okoliša, kao što su kriza klimatskih promjena i kriza propadanja ekosustava i biološke raznolikosti. Za postizanje održivosti nužno je tražiti nova rješenja, redefinirati poslovne procese, tehnologiju i resurse. Bez inovacija to neće biti moguće, a podrška gospodarskom sektoru i tu zakazuje.

Može li se u ovako posloženom rasporednu političkih snaga zaključiti da će se u godinama koje slijede zapravo nastaviti kontinuitet Plenkovićeva načina upravljanja državom i u ekonomskom smislu, financijskom i gospodarskom, napose razvojnom, uz provedbu nužnih reformi...?

- Za postizanje održivog razvoja ključno je da nova vlada dobro razumije što je potrebno da bi se potaknule inovacije prema održivim rješenjima (novi proizvodi, novi način korištenja proizvoda ili proizvodi iz recikliranih ili široko dostupnih obnovljivih materijala) i masovnija primjena onih rješenja koja su dostupna (energetska učinkovitost, obnovljivi izvori energije).

Primjerice, postizanje ugljične neutralnosti do 2050. godine na razini Europe zahtijeva da svaka organizacija napravi vlastiti plan ugljične neutralnosti. Za to je potrebno puno znanja, sredstava i podrške, kako javnih institucija tako i politika. Mi ni u prošlim vladama nismo vidjeli znanje i opredijeljenost za ove teme. Također u nedavnoj kampanji za parlamentarne izbore nismo čuli da je i jedna velika stranka osim zelene u svom programu progovorila o klimatskoj krizi i održivom razvoju. Nemamo nikakvih razloga vjerovati da će ove teme u mandatu nove vlade imati prioritet. (D.J.)