Novosti
POLJOPRIVREDA BEZ “ORUĐA” PROTIV SUŠA

Navodnjava se samo 2,4 posto površina, država izgradila sustave, ali korisnike ne zanimaju
Objavljeno 15. svibnja, 2024.
HPK: Poljoprivrednici nemaju novca i interesa za spajanje na sustave
Klimatske promjene koje donose česte i dugotrajne suše potvrđuju važnost navodnjavanja. Hrvatska je zemlja s iznimnim vodenim resursima, a tu je i nezaustavljivi razvoj tehnologija.

Međutim, Hrvatska je po udjelu navodnjavanih površina od oko 2,4 posto daleko ispod prosjeka Europske unije, koji je 9 posto, a još dalje od mediteranskih zemalja, koje imaju prosječno 12,5 posto navodnjavanih površina. Ozbiljna poljoprivreda podrazumijeva i ozbiljan udio površina pod navodnjavanjem. Akcijski plan prilagodbe bi, ističu u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (HPK), trebao uključivati i gradnju velikih sustava navodnjavanja, educiranje poljoprivrednika kako da uzgajaju biljke i životinje otpornije na promjene, a potrebne su i nove metode zaštite tla od isušivanja.

Slabe točke


“Očekuje se kako bi do sredine ovog stoljeća mogle nastupiti promjene u broju dana aktivne vegetacije u nizinskim dijelovima, što može rezultirati pomacima u uzgoju, promjenom rotacije usjeva i promjenama pogodnih površina za voćnjake, vinograde i maslinike. Povišene temperature, zajedno s mogućnošću navodnjavanja, mogu dovesti do povećanja prinosa, posebno za ozime usjeve ako zime budu blage i sušne, a ljeta, kao što je vidljivo, postaju sve duža i sve sušnija. Iako se o navodnjavanju u Hrvatskoj govori dugi niz godina i stalno imamo neke nove strategije i načelno pričamo o tome i odvajamo ozbiljan novac, pomaka nema", ocjenjuje predsjednik HPK-a Mladen Jakopović. Dodaje kako je tragedija što poljoprivrednici nemaju novca, ali ni volje da se priključe na ono malo sustava za navodnjavanje koje je država izgradila. Na OPG-u Kaptein iz Kešinaca, s ratarskom i povrtlarskom kulturom, kažu da nemaju sustav navodnjavanja, nego "pomažu bunar, cisterna i crijevo u slobodnom padu, a ‘creinom‘ crpe vodu iz kanala, ukupno 200.000 litara, za tablu pod pšenicom i zobi". "U novcu je stvar jer stanje u poljoprivredi je loše - ako se i ulaže, prednost je ulaganje u dobre traktore i mehanizaciju, da se ima čime dobro obraditi zemlja, a ne u navodnjavanje jer je to skupa investicija", kaže Sandra Kaptein.

Skupi državni sustavi navodnjavanja izgrađeni novcem poreznih obveznika diljem Hrvatske sve više propadaju jer se poljoprivrednici ne žele spajati na njih iako je proizvodnja sve manja. "Državni ured za reviziju otkrio je u nedavno objavljenoj analizi učinkovitosti upravljanja sustavima za navodnjavanje u Hrvatskoj brojne slabe točke u tim sustavima te je istaknuo da država nema pouzdane i objedinjene podatke o površinama koje su pokrivene sustavima za navodnjavanje. Revizijom je utvrđeno i da se dio izgrađenih sustava ne koristi ili se ne koristi u punom kapacitetu, a da Ministarstvo poljoprivrede o tome nema cjelovite podatke i ne poduzima odgovarajuće aktivnosti. Državni ured upozorio je i da nisu donesene odluke o visini i obvezi plaćanja naknade za navodnjavanje te da nije obračunavana i naplaćivana naknada za sustave koji su započeli s radom. Utvrdio je i da je tek s oko 50 posto ostvaren cilj iz Nacionalnog projekta navodnjavanja od 2006. do 2020. o izgradnji sustava za navodnjavanje na 65.000 hektara", kaže Jakopović.

Bez evidencije


HPK dodaje i kako je Državni ured za reviziju utvrdio da nisu doneseni planski dokumenti potrebni da se ostvari cilj iz strategije poljoprivrede do 2030. o nastavku gradnje sustava za navodnjavanje na dodatnih 25.000 hektara, pa će, s obzirom na razdoblje provedbe i osigurana sredstva, taj cilj biti teško ostvariv. "U spomenutom izvješću navodi se da su sve županije, osim Krapinsko-zagorske, donijele planove navodnjavanja i da su sve, osim Varaždinske, to učinile do 2010., dakle prije više od deset godina, a da do kraja 2022., čak deset županija i Grad Zagreb, nisu izgradili nijedan sustav javnog navodnjavanja. Županije su ulagale u 96 građevina javnog navodnjavanja, od čega je izgrađena 21 s obuhvatom oko 7600 hektara. Navodnjavati se, međutim, može oko 2200 hektara, a ostalih 5400 hektara ne jer korisnici nemaju opremu za to. Još je porazniji podatak da je tijekom 2022. navodnjavano tek nešto više od 1300 hektara poljoprivrednog zemljišta. Navodnjavalo ih je 105 korisnika od njih 127 koji su u 2022. imali opremu za priključenje na sustave navodnjavanja", ističe čelnik HPK-a.

Piškorevački ratar i povrtlar Matija Brlošić, član UO HPK-a, stanje s navodnjavanjem ocjenjuje katastrofalnim. Upozorava na važnost mikrolokacija za taj posao, a da su ti zahvati pritom vrlo jeftini. "Primjerice, ovdje se slabo koriste za navodnjavanje potencijali Kaznice i lateralnog kanala, pa za te svrhe neiskorištena voda besplatno ode dalje, u Srbiju, a treba ju zadržavati", kaže Brlošić.

U HPK-u navode kako je iznos koji su do kraja 2022. županije uložile u sustave javnog navodnjavanja dosegnuo 967 milijuna kuna. Najviše se ulagalo u Vukovarsko-srijemskoj (235 milijuna), Istarskoj (208 milijuna) i Virovitičko-podravskoj (175 milijuna) županiji. U prvoj od tih županija ulagalo se u sustave Opatovac, poljoprivredno dobro Poljoprivredno šumarske škole Vinkovci, Sopot, Blata - Cerna, Lipovac i Ervenica, u Istarskoj u sustave Valtura i Červar Porat - Bašarinka te u projektnu i drugu dokumentaciju za druga tri sustava. Ulaganja u Virovitičko-podravskoj županiji odnose se na tri sustava (Kapinci - Vaška I. faza, Đolta I. faza i Novi Gradac - Detkovac), a za šest sustava ulagano je u projektnu i drugu dokumentaciju.

“Revizija je utvrdila i da županije koje upravljaju sustavima za navodnjavanje nemaju evidencije s podacima potrebnim za upravljanje sustavom, podatke o njegovu obuhvatu, ulaganjima, tehnologiji, vlasništvu nad zemljištem, kulturama koje se uzgajaju... Nisu prikupljani ni podaci o prirodu kultura na navodnjavanom zemljištu kako bi se utvrdili učinci", nastavlja Jakopović.

Suzana Župan
PREDNJAČI MALTA
Iako se, navode u HPK-u, ulaže golem novac u gradnju sustava za navodnjavanje, velik dio onih koji su napravljeni nisu iskorišteni, neki su već zapušteni ili su gotovo propali, a poljoprivrednici evidentno nemaju novca ni interesa da se spajaju na izgrađene sustave. Dok je stupanj navodnjavanja u Hrvatskoj gotovo na razini statističke pogreške, u EU-u u navodnjavanju prednjači Malta s 31,4 posto površina, a Španjolska, iz koje nam stižu velike količine voća i povrća, navodnjava 13,2 posto površina. Puno navodnjavaju i Italija, Cipar i Grčka.

OSMISLITI MJERE
“Stav je HPK-a da nismo sigurni da je napravljena dobra analiza koji su uzroci nekorištenja ovih sustava niti su utvrđeni stvarni efekti navodnjavanja na proizvodnju. Budući da se izdvajaju znatna sredstava i za potpore poljoprivredi, trebalo bi osmisliti mjere kojima bi se potaknulo poljoprivrednike na promjenu razmišljanja i korištenja navodnjavanja u proizvodnji - posebice povrća, voća, ali i drugih kultura jer su klimatske promjene i dugotrajne suše sve učestalije. Jedan od razloga slabog interesa mogu biti i rokovi zakupa državnog zemljišta, ako su kraći od traženih i ne daju dovoljnu sigurnost. Moguće je i da je prethodni trošak jedan od razloga slabog interesa za navodnjavanje. Jer, ako se želi prijaviti na natječaj, poljoprivrednik mora računati na priličan trošak - sama prijava uz pomoć konzultanta stajala ga je najčešće između 7000 i 10.000 tisuća kuna. Uz to je morao uložiti i u ostalu dokumentaciju, glavni projekt i tehnološki projekt”, navodi Jakopović.

Možda ste propustili...

HZMO: OKO 74 POSTO ZAHTJEVA ZA PRIZNANJE PRAVA NA MIROVINU RIJEŠI SE UNUTAR ROKOVA

Dio novih umirovljenika mjesecima čeka na isplatu svoje prve mirovine

SURADNJA CARNETA I CENTRA ZA NESTALU I ZLOSTAVLJANU DJECU

Sigurnije online okruženje za djecu

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

KRIM-SLUŽBENIK UDALJEN IZ SLUŽBE

Vozio pijan auto PU vukovarsko-srijemske

2

PUTNICI LANI POTROŠILI 2,6 MLRD. EURA

Polovina stanovnika Hrvatske nije putovala

3

KRIMIĆI SU NAJPOPULARNIJI, ALI ZATVORENICI NISU ISKLJUČIVI

Što se čita u zatvorima? Od Biblije i “Proklete avlije” do Franje Tuđmana i Suzane Rog