Ekonomija
ŠRINKFLACIJA - NOVI SIMPTOM INFLACIJE

Potrošači diljem EU-a prijavljuju smanjenje kvalitete proizvoda
Objavljeno 13. svibnja, 2024.
Neke države bore se kroz zakone upozoravajući na promjene u gramaži i ambalaži
Južna Koreja jedna je od prvih država koja će poduzeti oštre mjere kako bi se suočila sa šrinkflacijom, to jest smanjenjem veličine, standarda ili težine proizvoda uz zadržavanje cijena, a u Hrvatskoj i Europskoj uniji (EU) tek se priča o tome.

Jeste li nekada uzeli omekšivač za rublje i primijetili da je lakši nego inače? Ili pak kilogram brašna prije negoli ste počeli peći palačinke? Možda tekućina za vjetrobranska stakla traje malo kraće nego prije?

Sve to moglo bi se objasniti šrinkflacijom (engl. shrinkflation), pojavom kada pakiranja proizvoda postaju manja i lakša, a cijene jednake ili čak više.

Šrinkinflacija se ne odnosi samo na kućanske proizvode nego je primjetna kod higijenskih proizvoda ili recimo hrane za bebe.

Sve je legalno


Hrvatska udruga za zaštitu potrošača (HUZP) kaže da je sve legalno dok na ambalaži proizvoda piše gramaža, a je li ona napisana na vidljivom mjestu ili nije to je stvar inspekcije. No napominje da su rijetki proizvodi koji nemaju naznačenu gramažu.

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR) kaže da Zakonom o zaštiti potrošača, kao ni drugim propisima iz domene zaštite potrošača u nadležnosti MIGOR-a, nije propisana zabrana smanjivanja količine ili mase proizvoda.

"Proizvođač može određivati i mijenjati količinu i/ili masu određenog artikla sukladno svojoj poslovnoj politici te prema načelu ponude i potražnje u slobodnoj tržišnoj ekonomiji", kažu u MINGOR-u.

Dodaju da u slučaju promjene količine ili mase robe, bez obzira na to je li pritom ambalaža izmijenjena ili je ostala jednakih dimenzija, trgovac potrošače jasno, pravovremeno, vidljivo i čitljivo mora obavijesti o novoj količini ili masi robe. Samo, to se obično čini sitnim slovima.

Navode da provođenje takve prakse treba nadgledati inspekcijsko tijelo, a nakon poslanog upita Državnom inspektoratu nismo dobili nikakav odgovor na postavljena pitanja u vezi s ovom temom.

Eurozastupnica Biljana Borzan provela je istraživanje u kojemu je 94,5 posto hrvatskih građana primijetilo kako se količina ili težina proizvoda smanjuju dok cijena ostaje ista, a 66 posto kako je i kvaliteta usluga za istu cijenu znatno pala, odnosno da u vrijeme visoke inflacije multinacionalne kompanije pokušavaju račun ispostaviti građanima, i to na vrlo podmukao način, smanjujući ambalažu ili kvalitetu proizvoda.

HUZP se slaže i navodi da proizvođači potrošače "zavaravaju samom ambalažom, koja ostaje iste ili prividno iste veličine".

Kao primjer takve prakse navode kutiju keksa koja je zadržala istu veličinu od kada je sadržaj bio 500 grama. Navode i primjer čašica za jogurte koje imaju gornji promjer s poklopcem iste veličine kao kada je bilo 200 mililitara, a uz sadržaj od 180 mililitara, no samo su malo uže.

"Napolitanke jednog našeg renomiranog proizvođača bile su najprije 920 grama, a sada su 840 grama. Pogledajte omekšivače za rublje: nekada su bili u pakiranju po litru, a sada su većinom 900 ili čak 850 mililitara", kažu.

Navode i da su prigovori potrošača zanemareni, a kao primjer ističu objašnjenje proizvođača pekmeza koji je na prigovore odgovorio da su potrošači sami tražili manja pakiranja.

Informirati kupce


U Njemačkoj je margarin Rama proglašen prijevarom godine, jer je pakiranje s 500 grama spalo na 400 grama, te je time zapravo poskupio za 25 posto.

Neke države poput Francuske, Belgije ili Mađarske pokušavaju se boriti kroz nacionalne zakone jasnije upozoravajući potrošače na promjene u gramaži i ambalaži proizvoda.

Južnokorejski regulator izvijestio je da se planira uhvatiti ukoštac s prikrivenim poskupljenjima, poručivši proizvođačima i dobavljačima hrane da će morati obavijestiti kupce o smanjenom pakiranju proizvoda, koje ne prati odgovarajuće smanjenje njihovih cijena.

Sredinom travnja francusko ministarstvo financija izvijestilo je trgovce da će morati ubuduće informirati kupce o proizvodima čije je pakiranje smanjeno, a cijena mu je ostala ista.

Od srpnja do rujna francuske maloprodajne tvrtke morat će informirati potrošače o prehrambenim i drugim proizvodima za široku potrošnju čija cijena ne prati smanjeno pakiranje, priopćilo je ministarstvo.

Zdenka Rupčić
Uz šrinkflaciju se pojavila i skimpflacija
 
 
Uz šrinkflaciju na tržištu se pojavio i potencijalno opasan noviji fenomen- skimpflacija, a riječ je o smanjenju kvalitete proizvoda uz zadržavanje cijene. Kao primjer se navodi zamjena suncokretova ulja lošijim, jer prvobitno nije više bilo dostupno nakon početka rata u Ukrajini. Međutim, kada se vratilo na tržište, proizvođači su nastavili koristiti jeftiniju varijantu. Jeftiniji sastojci uglavnom znače i manje zdravi, pa samim time takve izmjene dugoročno mogu imati štetne posljedice na zdravlje ljudi. Potrošački centri diljem EU-a prijavljuju smanjenje kvalitete hrane, ali i odjeće i higijenskih proizvoda. Prema provedenom istraživanju čak 76 posto naših građana je primijetilo pad kvalitete prehrambenih ili kozmetičkih proizvoda kojima su vjerni. Takve promjene u sastavu često se ni ne navode na pakiranju. Uz to, 66 posto građana je primijetilo i pad kvalitete usluga. Tako primjerice za istu cijenu dobijete puno manje opcija i sadržaja kada kupujete hotelski smještaj, ulaznice za događanja ili pak kad sjedite u restoranu ili kod kozmetičara. Riječ je o varanju građana kako bi se teret krize prebio preko njihovih leđa. Obje prakse, smatra se, treba staviti na crnu listu nepoštenih poslovnih praksi u EU-u.

Prikriveno podizanje cijena kroz smanjeno pakiranje proizvoda
 
 
Prikriveno podizanje cijena kroz smanjeno pakiranje proizvoda zadaje glavobolju i potrošačima i vladama budući da koči potrošnju u uvjetima slabije kupovne moći kućanstava pod pritiskom visoke inflacije i troškova zaduživanja. I južnokorejsko povjerenstvo za poštenu trgovinu (FTC) konstatiralo je da je takva praksa nepoštena, zaprijetivši kompanijama kaznama. Zato će većina proizvođača prerađene hrane i kućanskih potrepština morati tokom tri mjeseca etiketama upozoravati kupce na smanjeno pakiranje. Regulator će kompanijama dati rok od tri mjeseca za pripreme pa uredba stupa na snagu u kolovozu. Prvi prekršaj stajat će kompanije pet milijuna vona (oko 3400 eura), a drugi deset milijuna (6800 eura).

Možda ste propustili...

KINA LANI UVEZLA SVINJETINU VRIJEDNU 6 MLRD. DOLARA

Kineske tvrtke zatražile istragu o uvozu svinjetine iz Europske unije

REFERENDUM O OBNOVLJIVIM IZVORIMA

Lakše do solarnih i vjetroelektrana

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana