Regija
JEDINI U VIROVITIČKO-PODRAVSKOJ ŽUPANIJI

U obitelji Trstenjak radi peta generacija kovača
Objavljeno 13. svibnja, 2024.
Umirovljenog kovača Marijana Trstenjaka naslijedili su sinovi Martin i Dubravko
SLATINA



Od samo sedam kovačnica koje još postoje u Hrvatskoj, tri su na području Slavonije: kovačnica Trstenjak u Velikoj Črešnjevici nedaleko od Pitomače, kovačnica Franje Vinkovića iz Đakova u Osječko-baranjskoj i kovačnica Baja vlasnika Josipa Čavajde iz Jakšića u Požeško-slavonskoj županiji. Još ima nekoliko majstora kovača (u Vinkovcima, Cerni i drugim mjestima), ali oni se više ne bave kovačkim zanatom kao primarnom djelatnošću. Na području cijele Virovitičko-podravske županije samo je jedna registrirana kovačnica – ona u vlasništvu obitelji Trstenjak u Velikoj Črešnjevici.

Otkako je prije mjesec dana umirovljen kovač Marijan Trstenjak, kovačnicu je preuzeo njegov sin Martin, a s njim radi i drugi Marijanov sin Dubravko. Oba su brata prošle godine položila majstorski ispit za kovača u Kavranu (općina Marčana) u Istri i najmlađi su majstori kovači u Hrvatskoj. Tata Marijan, međutim, nije potpuno napustio kovačnicu i svoj zanat, nego je i dalje dobrodošla pomoć sinovima. Na 9. Obrtničko-gospodarskom sajmu u Slatini sa sinom Martinom kovački je zanat predstavio zainteresiranim posjetiteljima i gostima sajma.

– Prvi kovač u našoj obitelji bio je Mijo Penzar, istim zanatom bavio se njegov sin Štef Penzar, sljedeći kovač bio je Štefov zet, moj otac Mato Trstenjak, ja sam naslijedio zanat kao četvrta generacija, a moji dečki su peta generacija kovača u obitelji. Kovačnica Trstenjak nikad nije prestala s radom, ni u vrijeme 2. svjetskog rata, ni u vrijeme Domovinskog rata. I ja sam bio branitelj, ali kovačnica je radila jer je tada još moj otac bio živ – ispričao nam je iskusni kovač.

U kovačnici Trstenjak izrađuju sve potrošne dijelove za plugove i kultivatore, podrivače svih vrsta, a na popisu njihovih poslova također je kovanje lemeša, obnova plugova i motika kultivatora, ali i umjetničko kovanje te izrada kovanih ograda po narudžbi. Takav posao doista mogu obavljati samo pravi majstori.

– Ljudi misle da majstorski ispit za kovača nije potreban, ali potreban je za sva zanimanja, bez tog ispita isto je kao da vozite auto bez vozačke dozvole. Svi obrti koji rade bez majstorskih ispita rade nekvalitetno ili nedovoljno kvalitetno – kaže Marijan Trstenjak.

Dodaje da je danas kovački posao vrlo tražen.

– Radimo puno za crkve, sada se mnoge crkve obnavljaju i trebaju vanjske križeve, ograde i druge predmete koje mogu izraditi samo stari kovači koji rade na starinski način. Glavna drvena vrata na crkvama morala bi biti otvorena da crkva može "disati", a ispred njih treba staviti rešetkasta kovana vrata radi bolje cirkulacije zraka. Tada ne bi bilo one vlage u crkvenim zidovima koja se javlja kad je crkva ljeti zatvorena. Sada radimo za crkvu u Špišić Bukovici, a radili smo i za Stari Gradac, Turnašicu, Pitomaču, Kozarevac i druge. Za crkvu u Maloj Črešnjevici napravili smo križ unutar kojega je željezni hrvatski pleter, nitko drugi nema takav križ.

Trstenjak priznaje da je kovački zanat težak, ali sve je lakše kad ga čovjek jednom nauči, poput svakog drugog posla. Kaže da je i činovniku u općini teško, ali kad nauči raditi taj posao, elegantno radi i sve rješava.

O produljenju obiteljske kovačke tradicije ne može govoriti jer još nema unuke, ali kaže da kovački zanat neće izumrijeti ako se njegovi dečki potrude.

Martin Trstenjak kaže da se za kovački zanat opredijelio u srednjoj školi jer je odrastao uz oca i njegovu kovačnicu.

– Opredijelio sam se za strojobravara jer nije bilo mogućnosti odabrati zanimanje kovača, i već tada sam mislio nastaviti obiteljsku tradiciju. Mnogi, i stariji i mlađi, čudili su se kako sam se opredijelio za to zanimanje. Prošle godine smo brat i ja položili majstorski ispit za kovače i obojica radimo u našoj kovačnici. Kad budem imao djecu nastojat ću im prenijeti to zanimanje ako budu htjeli. – kaže mladi kovač Martin Trstenjak.

Petar Žarković
Marijan Trstenjak umirovljeni kovač

Radimo puno za crkve, sada se mnoge crkve obnavljaju i trebaju vanjske križeve, ograde i druge predmete. Za crkvu u Maloj Črešnjevici napravili smo križ unutar kojega je željezni hrvatski pleter, nitko drugi nema takav križ.

Možda ste propustili...

ZASLUŽNIMA ĆE URUČITI I DVA SREBRNA GRBA I DVIJE ZAHVALNICE

Dobitnik Zlatnog grba Grada KK Županja

TEMA JE OTPAD OD HRANE

“Horvat” na izložbi u NSK-u

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

JAVNOLINIJSKI PRIJEVOZ DOSTUPAN SVIMA

Prodaja prijevoznih karata porasla 91 %

2

OSNOVNE ŠKOLE ŽUPANJSKE POSAVINE

Ispratili su 292 osmaša, upisali 286 prvašića, za sada ukupno 2236 đaka

3

LJETNI VOZNI RED

Autobus vozi i do Gradskih bazena