Kultura
TAJNE SLATINSKIH MUZEJSKIH EKSPONATA

Masivna kneževa ogrlica i voćinski sudski zapisnik
Objavljeno 27. veljače, 2024.
Ostaje nepoznanica tko je bio i što se dogodilo knezu pokopanom kod Čađavice

U nastavku ciklusa predavanja pod nazivom Muzejske tajne kustos Zavičajnog muzeja Slatine Srđan Đuričić predstavio je jedan muzejski eksponat koji smatra najtajnovitijim i jedan koji smatra najpotpunijim.



Prvi predmet je replika torkvesa, ogrlice načinjene od masivne srebrne žice kružnog presjeka, ukrašene utisnutim rombovima s točkom u sredini. Završetci torkvesa su raskucani, ukrašeni urezanim viticama i spojeni pločicom s tri piramidalne zakovice. Masivnost i vrijednost u srebru toga predmeta odraz su društvenog položaja pojedinca unutar zajednice. Taj predmet bio je statusni simbol osobe koja ga nosi, a sve spoznaje o njemu nekako su obavijene velom tajne i pretpostavki, zato i jest najtajnovitiji.

Statusna ogrlica


Torkves je pronađen u kneževskom grobu u Čađavici 1929. Mjesto Čađavica nalazi se 13 kilometara sjeveroistočno od Slatine, na prostoru čija je sadašnja hidrološka slika rezultat novijih melioracijskih zahvata i u većoj mjeri ne odgovara povijesnoj. Nekad je prostor južno od Čađavice bio močvarna i pošumljena zona, a prostor sjeverno od naselja s riječnim nanosima i uzvišenjima bio zona pogodna za naseljavanje.

Blizina Drave, uzvišeni teren, tlo pogodno za obradu i velika količina drvne mase, kao i mogućnost lova divljih životinja, bili su važni životni čimbenici za povijesne zajednice. Kako do sada nije proveden pregled terena na tom prostoru, nije poznat niti jedan arheološki lokalitet. Ipak, slučajni nalaz kneževskog blaga iz 7. stoljeća, kao i opis imanja Prvostolnog zagrebačkog kaptola iz 1334. godine, nude određene naznake o naseljenosti toga prostora u povijesti.

– Ovaj torkves dio je skupnog nalaza koji je pronađen tijekom zemljanih radova sjeverno od Čađavice, nedaleko od rijeke Branjinske. Nalaze su otkrili i prikupili mještani Čađavice, a nedugo potom informacija o pronalasku došla je do Viktora Hoffillera, ravnatelja tadašnjeg Arheološko-historijskog narodnog muzeja, danas Arheološkog muzeja u Zagrebu. Hoffiller odlazi u Čađavicu na mjesto pronalaska, prikuplja informacije od očevidaca, a nalaze odnosi u Zagreb, gdje se i danas nalaze. Prema tadašnjim iskazima očevidaca, predmeti su bili postavljeni uz pokojnika prema njihovoj funkcionalnosti. S obzirom na nedovoljnu arheološku dokumentaciju, kao i nepostojanje podataka je li riječ o izoliranoj pojavi ili je taj grob dio veće nekropole, godine 1958. provedena su pokusna istraživanja koja su vodile Ksenija Vinski Gasparini i Slavenka Ercegović. Pronađena je grobna raka u kojoj je otkriveno nekoliko ulomaka keramike. Tada još živući očevidci događaja iz 1929. godine posvjedočili su kako je pronađen samo jedan kostur, a uz postojeće nalaze pronađeni su i dijelovi željeznog mača s ukrašenim balčakom, za koje nije poznato gdje su završili. Unatoč maloj količini prikupljenih nalaza, dobiveni rezultati i iskazi pružili su važne podatke za rasvjetljavanje brojnih pitanja vezanih uz čađavačke nalaze – pojasnio je kustos.

Ipak, zaključeno je da je otkriveni ukop izolirana pojava i da je u grobu jedan pokojnik muškog spola kneževskog statusa. U grobu su još pronađeni par sljepoočničarki, privjesak, torkves i par narukvica te dijelovi remena – pojasna kopča, okovi i tri pojasna jezička. Budući da su sljepoočničarke uvijek element ženske nošnje, isprva se smatralo da je riječ o dvojnom ukopu muškarca ii žene, ali kasnija istraživanja potvrdila su postojanje samo muškog groba, što je otvorilo brojna pitanja. Nalazi iz Čađavice pripisivali su se Kutrigurima ili prabugarskim plemenima, ali ipak oni su danas dovedeni u vezu sa slavenskim plemenom Anta, koje krajem 6. i početkom 7. stoljeća naseljava taj prostor. Ostaje nepoznanica tko je bio i kako je živio knez pokopan kod Čađavice, što se dogodilo njemu i njegovoj zajednici, kamo je putovao i s kojim ciljem.

Osobne priče


Najpotpuniji tajanstveni predmet, prvi put predstavljen široj javnosti, zapisnik je sudskog uredovanja na voćinskom vlastelinstvu iz 1839. godine u Voćinu. Zapisnik je 1996. Zavičajnom muzeju Slatina poklonio Muzej Belišće u sklopu međumuzejske razmjene. Riječ je o ručno uvezanim stranicama kvalitetnog papira s tekstom ispisanim tintom na latinskom jeziku. Sudu je predsjedao predstavnik Sudbenog društva iz Virovitice perillustris Domini (Slavni gospodin) Georg, a uz njega na tom su sudu bili voditelj računovodstva i odvjetnik iz Terezovca (Suhopolja) Alesandro Tompak, računovođa Francisco Horvath, geodet Ivan Mihalička, voditelj računovodstva Josip Bakalović, bilježnik iz Virovitice Ivan Jurković i vlasnik voćinskog vlastelinstva Ivan Nepomuk Janković.

– Ovaj sud tijekom svoga zasjedanja sudski je riješio 73 spora različite težine i dugotrajnosti. Neki su iz 1819. godine, a većina sporova nastala je između 1835. i 1938. godine. Sadržajno, tu su sporovi koji danas djeluju pomalo komično, a neki su vrlo bliski današnjem vremenu i možemo reći da su bezvremenski. Poput spora oko 75 posuda vina, ili pak spora oko polomljene sjekire koji je prerastao u ozbiljnu svađu. Među ta 73 spora koja su presvijetla gospoda rješavala te 1839. godine u Voćinu su i brojne obiteljske nesuglasice oko podjele zemlje, što su i najčešći sporovi, ali i sporovi oko skrbništva nad djecom, sporovi koji su posljedica neformalnih brakova ili pak podjele imovine nakon razdruživanja partnera, pa sve do odluka kome pripada koja krava ili pokretna imovina.

Na stranicama zapisnika mogu se pronaći brojna prezimena koja se i danas nalaze na širem slatinskom, posebice voćinskom, prostoru: Filipović, Stanisavljević, Tomić, Damjanović, Bezek, Janković, Bolić, Tomašević, Matić itd.

– Ovaj dokument je primjer predmeta koji ne priča samo svoju priču nego i brojne osobne priče ljudi ispisane perom činovnika. Zato i jest najpotpuniji – daje sve svoje informacije, samo ih treba iščitati – rekao je kustos Đuričić.

Petar Žarković
Možda ste propustili...

ZAJEDNICA NAKLADNIKA I KNJIŽARA PREDSTAVILA SVOJU DJELATNOST

Najavljen je i 2. Panonski festival knjige u Osijeku

ORIGINALNI HRVATSKI BREND SE ŠIRI

U Kopenhagenu otvoren najveći Muzej iluzija u Europi

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana