Ekonomija
OBRAZOVANJEM DO RASTA PRODUKTIVNOSTI

Manje je poljoprivrednika samo s osnovnom školom
Objavljeno 26. veljače, 2024.
Pavić: Za 52 000 poljoprivrednika u Upisniku nije poznat stupanj obrazovanja

Uzimajući u obzir utjecaj koji su gospodarski i trgovinski tijekovi, ali i razne krize kojima je poljoprivreda bila izložena imali na gašenje proizvodnje na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, opravdano je postaviti pitanje bi li snažniji utjecaj edukacije, prijenosa znanja, informiranja, korištenja novim tehnologijama i primjene novih dostignuća u proizvodnji kod poljoprivrednika koji su se suočili s izazovima konkurentnosti zaustavili gašenje poljoprivredne proizvodnje.



Istaknula je to, između ostalog, Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora, na sjednici tog odbora održanoj u petak s akademskom zajednicom, na kojoj se raspravljalo o budućnosti visokoškolskog obrazovanja u poljoprivredi, veterinarstvu, šumarstvu i prehrambenom sektoru.

Petir je tom prigodom dodala kako je u Europskoj uniji (EU) u razdoblju od 2010. – 2020. godine s radom prestalo tri milijuna poljoprivrednih gospodarstava, a na dnevnoj razini u Uniji s radom prestane 800 poljoprivrednih gospodarstava. Hrvatska je u promatranom desetogodišnjem razdoblju ostala bez 90 000 poljoprivrednih gospodarstava.

Prijenos znanja


Temu "Izazovi visokoškolskog obrazovanja za potrebe sektora poljoprivrede, šumarstva i veterinarstva" inicirao je Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Visokoškolsko obrazovanje u tim sektorima susreće se s izazovima nedovoljne zainteresiranosti srednjoškolskih učenika za nastavak obrazovanja, što zahtijeva širu raspravu svih dionika sektora, sagledavanje trenutnog stanja, mogućnosti i prilika za nadolazeće razdoblje. Sudionici su raspravljali o doprinosu edukacije i primjene stručnih i znanstvenih znanja u poljoprivredi, šumarstvu i veterinarstvu, iskorištavanju novih proizvodnih trendova, suradnji gospodarskih subjekata s visokoškolskim ustanovama i potrebi modernizacije studijskih programa.

Petir je naglasila da je uloga znanosti podcijenjena, a njezin potencijal nije prepoznat, jer znanost nam može ponuditi odgovore na izazove klimatskih promjena, elementarnih nepogoda, visoku ambiciju europskog Zelenog plana, reformu Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) i drugo.

“Zato nam je važno upravljati procesima prijenosa znanja, kako na visokoškolskoj razini tako i cjeloživotnim obrazovanjem jer i održivo, potrajno upravljanje šumama, kao i navodnjavanje, prihrana bilja ili suzbijanje bolesti, ali i upravljanje visokosofisticiranim traktorima i priključcima vrijednim na stotine tisuća eura zahtijevaju posebna znanja, koja dionicima sektora netko treba prenijeti. Dodatno, a promatrajući recentne trendove - većina studenata veterine želi se baviti malim životinjama, što otvara pitanje tko će liječiti velike životinje i biti potpora našim stočarima u proizvodnji hrane ako veterinarske usluge neće biti dostupne", rekla je Petir.

“Izazovi nedovoljne zainteresiranosti srednjoškolskih učenika za nastavak obrazovanja u tom području, a nastavno na to negativna demografska kretanja u cjelokupnom odgojno-obrazovnom sustavu, s vidljivim padom broja učenika, još više otežavaju situaciju", rekao je dekan Agronomskog fakulteta Ivica Kisić i dodao kako posljednje tri upisne godine svjedoče upravo o tome, jer se od akademske godine ‘21./22. do ‘23./24. ukupna upisna kvota sa 90,2 % spustila na 69,5 % ukupne kvote Agronomskog fakulteta, a slično je i u ostalim institucijama koje obrazuju u području agronomije. Dodatnu zabrinutost izaziva i činjenica da 48,56 % ovogodišnjih brucoša dolazi iz Grada Zagreba. "Sve navedeno nameće pitanje ima li djece u ruralnim sredinama i kako ju motivirati za nastavak obrazovanja u poljoprivredi", rekao je Kisić.

Velik potencijal


“U Republici Hrvatskoj postoji velik potencijal povezivanja zelene i plave Hrvatske, postojeći studijski programi pružaju mogućnost obrazovanja u području agroturizma, a kod zelenih zanimanja upravo agronomski fakulteti trebaju biti glavni pokretači i dati najveći doprinos", rekao je Kisić, upozorivši na važnost stavljanja neiskorištenih poljoprivrednih zemljišta u funkciju proizvodnje, ali i ključnu ulogu države i ministarstava, koja moraju poduprijeti nastojanja popularizacije poljoprivredne struke i osvješćivanja javnosti o njezinoj važnosti. Dodatan doprinos tome dalo bi povezivanje velikog broja institucija u Republici Hrvatskoj u regionalne centre kompetentnosti koji bi bili usmjereni na određeni sektor unutar kojeg bi izvodili obrazovanje.

“Za 52 000 poljoprivrednika u Hrvatskoj koji se nalaze u Upisniku nisu poznati podatci o njihovu stupnju obrazovanja, no primjetan je trend pada broja poljoprivrednika sa završenom osnovnom školom", rekao je Mladen Pavić, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, i dodao kako se zainteresiranost za srednjoškolsko obrazovanje u poljoprivredi poboljšala, no to na visokoškolskoj razini još nije postignuto. Ministarstvo poljoprivrede podržava mlade u nastavku visokoškolskog obrazovanja, pa je u okviru Projekta "Stipendiranje studenata viših godina poljoprivrednih smjerova na visokoškolskim institucijama na području Slavonije, Baranje i Srijema" ukupno u sedam godina dodijeljeno 4000 stipendija.

Zdenka Rupčić
Zapošljavanje agronoma na OPG-ovima
"Za sve gospodarske sektore postavljeni su zahtjevi kvalificirane radne snage osim za poljoprivredu, a u tu primarnu gospodarsku djelatnost spada 90 % nacionalnih resursa u Republici Hrvatskoj, pa je to potrebno vrednovati. Agronomska struka izgubila je dignitet, a vraćanjem digniteta privukli bismo i više studenata u visokoškolsko obrazovanje", rekao je Krunoslav Zmaić, dekan osječkog Fakulteta agrobiotehničkih znanosti. - Rast interesa za visokoškolsko obrazovanje u poljoprivredi poduprla bi i obveza zapošljavanja agronoma na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima - dodao je rektor osječkog sveučilišta, Vlado Guberac, upozorivši i na probleme vezane uz državnu maturu i provedbu razredbenog ispita, koji stvaraju teškoće pri upisima na fakultete. "Velik broj studijskih programa potreban nam je zbog niske produktivnosti u proizvodnji u različitim sektorima", rekao je Nikola Linić, student Agronomskog fakulteta, i dodao kako bi poboljšanje kvalitete života na ruralnim područjima bilo poticaj mladima, ne samo za studiranje poljoprivrede nego i za život na ruralnim područjima.

Rast broja zaposlenih na fakultetima agronomije, a sve manje studenata
“Organizacija studija, broja studijskih programa, broja studenata te usklađenost kurikuluma s potrebama tržišta rada i društva u cjelini u rukama je visokih učilišta, a Ministarstvo znanosti i obrazovanja promijenilo je arhitekturu visokoškolskog obrazovanja kako bi ju prilagodilo stvarnim potrebama tržišta”, rekao je Ivica Šušak, državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja. Upozorio je na drastičan pad broja studenata i istovremeni rast broja programa i zaposlenih na fakultetima agronomije te dodao kako bi bilo dobro utvrditi cijenu studija i jasne standarde kvalifikacija, modernizirati studijske programe i uskladiti ih s tržištem rada, a na to bi odgovor trebale dati upravo visokoškolske ustanove. “Velik broj studijskih programa pokazatelj je hiperprodukcije dodjele dopusnica za studije, što je dovelo do pada kvalitete nastave”, rekao je Dragan Kovačević, potpredsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, upozorivši na važnost transfera znanja između znanstvenih institucija i gospodarstva, koji mora biti pokretač rasta produktivnosti hrvatske poljoprivrede. Podsjetio je na znatan pad dohotka po jedinici rada u poljoprivredi u Republici Hrvatskoj i dodao kako bi rast dohotka mogao i povećati interes za obrazovanje u tim sektorima.

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana