Kultura
PROMOCIJA KNJIGE IVANA MANCEA

Prva hrvatska tiskara doista je bila u Kosinju
Objavljeno 24. veljače, 2024.
Posvetio ju je Osječaninu Zvonimiru Kulundžiću, književniku koji je zbog istraživanja i promocije Kosinjske tiskare bio pretučen

Klub knjižare Nova i Kosinj konzalting održali su predstavljanje knjige Ivana Mancea "Kosinjska tiskara – povijesna, informacijska i kartografska studija". Na promociji su uz autora sudjelovali Ivica Vuletić, vlasnik knjižare, Daniel Patafta, profesor crkvene povijesti, i Josip Jurčević, profesor suvremene opće i nacionalne povijesti.



Slijepi otisci


Poviješću Kosinja, posebice u kontekstu mogućeg lokaliteta prve hrvatske tiskare, Mance se bavi više od 16 godina. Na studiju povijesti Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu doktorirao je prošle godine s temom "Hipoteza o Kosinjskoj tiskari – informacijsko-povijesna analiza", i to s najvećom pohvalom, summa cum laude, a taj je rad uskoro proširen u navedenu knjigu. Ipak, put prema objavi disertacije nije bio nimalo lak. Tema rada o tiskari u kojoj je otisnuta prva hrvatska knjiga "Misal po zakonu rimskoga dvora", 22. veljače 1483., odbijena je na zadarskom sveučilištu, pa se Mance uskoro prebacio na zagrebačko, gdje je napokon odobrena. Mance naglašava da je rad posvetio Osječaninu Zvonimiru Kulundžiću, književniku koji je zbog istraživanja i promocije Kosinjske tiskare 1960-ih bio pretučen i do danas nepoznat hrvatskoj javnosti.

- Vlasti nisu mogle dopustiti da u tadašnjem proustaškom mjestu bude prva hrvatska tiskara u Jugoslaviji, a takvo se mišljenje očito zadržalo. Iako u Misalu nije bilo naznačeno mjesto tiskanja, vodeći balkanski jezičari prihvatili su Veneciju bez ikakve provjere ili objavljenog rada - sve do Kulundžića. Zahvalan sam svima koji su mi omogućili realizaciju djela, bez njih bismo ponovno imali crnu rupu u hrvatskoj povijesti - rekao je Mance.

Ivica Vuletić usporedio je Mencea s Umbertom Ecom, jer autor poput detektiva pronalazi simbole i brojeve među starim tekstovima. Riječ je o otkriću slijepih otisaka, odnosno tiska bez boje. Taj je svojevrstan potpis tiskar ostavio složivši slova u Gutenbergovu prešu i podignuvši određena slova u matrici kako bi ostavila udubljenja kao suhi žig na diplomi.

- Kulundžić je u Misalu prvi pronašao potpis "Broz Žak", rezultat kosinjskog đakona Ambroza Kacitića iz plemena Kolunića. To je bio vrhunski srednjovjekovni intelektualac, koji je kodiranjem ostavio trag o sebi i svojoj pripadnosti redu pavlina. Kulundžića su osporavali govoreći da se potpis slabo vidi, pa sam ja digitalizirao dijelove pretiska i mjerio više od 900 kombinacija glagoljskih slova te dokazao s velikom sigurnošću da je Kulundžić bio u pravu - naglašava Mance, izražavajući zahvalnost osječkom arhivu na pristupu njegovoj ostavštini.

Politička korupcija


Mentor doktorske disertacije Daniel Patafta istaknuo je da je knjiga iznimno važna za hrvatsku povijest i identitet jer prodire u problematiku historiografije 15. stoljeća.

- Povijest počinje izumom pisma, no 500 godina nakon tiskanja prve knjige i dalje krećemo od hipoteze samo zbog povijesne i ideološke ograničenosti. Naš identitet čini upravo hrvatski jezik i vjera jednoga naroda, a danas kada nam se pokušava oduzeti baština, identitet nam jedini omogućava pripadnost. Zahvaljujući tehnološkom napretku autor otkriva nove metodološke pristupe. Istraživanje arhiva i knjižnica iznjedrilo je ovu knjigu kao jedini znanstveno potvrđeni dokaz da je prva hrvatska tiskara doista bila u Kosinju - objašnjava.

Josip Jurčević naglasio je da nacija s vlastitim pismom čini stožer identiteta, no totalitarni sustavi poput komunizma, ostavili su samu pustoš, o čemu svjedoči i knjiga. Bit znanosti je, kaže, sumnja u sve.

- Dovoljan je dokaz da znanstvene institucije ne istražuju ovakve teme. Vlada cenzura koja se u našem korupcijskom sustavu generacijski nasljeđuje. Koliko je povijesnih djela već izbrisano iz obavezne literature - tolika je moć političke drame. Mnogi su čak tvrdili da je prva hrvatska knjiga tiskana izvan Hrvatske iako za to ne postoje nikakvi znanstveni dokazi. Sve je to taktički osmišljeno da se razvede hrvatsko zajedništvo, ova će knjiga postati temelj našeg identiteta - ističe.

Elena Lukić
Pronađeni slijepi otisci u prvotisku rezultat su kodiranja srednjovjekovnog genija

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

MBP PREDSTAVLJA KATALOG IZLOŽBE “USPOMENE NA DJETINJSTVO”

16 priča o djetinjstvu i odrastanju

2

POKAZALI VIRTUOZNOST SVIRANJA I STEČENA TEORIJSKA ZNANJA

Učenici Glazbene škole Milka Kelemena osvojili niz vrijednih nagrada

3

GDK GAVELLA NAJAVIO SVOJU POSLJEDNJU OVOSEZONSKU PREMIJERU

“Medeja” zrcali naše društvo danas