Magazin
UREDNIKOV IZBOR: KNJIŽEVNO PROLJEĆE ZA ČITANJE I RAZMIŠLJANJE...

Stvarnost bez mašte je kao svijet bez ljudi
Objavljeno 24. veljače, 2024.
RALPH WALDO EMERSON: NEKE NAS KNJIGE OSTAVLJAJUSLOBODNIMA, A NEKE NAS OSLOBAĐAJU. PROVJERITE S OVIM NASLOVIMA...

Nikad ne odgađaj do sutra knjigu koju možeš pročitati danas - kazao je George Holbrook Jackson, britanski novinar, pisac i izdavač, priznat i kao jedan od vodećih bibliofila svog vremena. Pohvalu knjigama i čitanju svojedobno je izrekao i Jorge Luis Borges: Uvijek sam zamišljao da će raj biti neka vrsta knjižnice. Poentirao je na svoj način i Walt Disney kazavši kako je više blaga u knjigama nego na cijelom otoku s blagom.



Mogli bismo još nabrajati mudrih misli o knjigama i čitanju knjiga, no zaustavit ćemo se s izrekama i predložiti nekoliko vrijednih izdanja koje baš sada, kad je proljeće pred vratima, naprosto vape da ih pročitate u neko doba dana, večeri ili noći, ovisno u raspoloženju u kakvom ste se tog trenutka zatekli. Zato je i naš izbor raznolik (tri strana + dva domaća autora) pa odlučite sami koji će vam naslov biti prioritetan, najbolje svih pet, ali sve je na vašem interesu za čitanje, književna žanrove, vrste i podvrste... Sve ovotjedne knjige objavio je zagrebački nakladnik V.B.Z. Uživajte!



 

CAMILLA LÄCKBERG/HENRIK FEXEUS



KULT: Drugi roman dio je napete skandinavske trilogije u kojoj su snage udružili švedska kraljica krimića Camilla Läckberg i psiholog, mentalist te nagrađivani autor Henrik Fexeus - sada već kultni spisateljski dvojac.

Kao i u Mentalistu, prvoj knjizi trilogije, i ovdje je riječ o neobičnom istražiteljskom paru, policijskoj inspektorici Mini Dabiri i mentalistu Vincentu Walderu... Kada iz vrtića u Stockholmu nestane dječak, policajka Mina i njezini kolege ponovno se nađu na kušnji. Odmah uočavaju sličnosti s jednom drugom otmicom djeteta koja je loše završila, a sve upućuje na to da će nestati još djece. Policija ima malo tragova, prožetih kodiranim porukama s ritualnim naznakama, koje upozoravaju na pravila igre koju je osmislio vrlo zao um. Tko se to skriva u sjeni i koji mu je cilj? Prvi put nakon dramatičnih događaja od prije dvije godine Mina stupa u kontakt s mentalistom Vincentom. Kao i tada njihov odnos još uvijek je poseban, a pokazao se korisnim i u ovoj istrazi. No sat otkucava, i kada najranjiviji postanu žrtve - tko ih može spasiti? (Sa švedskoga preveo Luka Miličević)



O AUTORIMA: Camilla Läckberg jedna je od najčitanijih autorica na svijetu, često nazivana kraljicom skandinavskog krimića i švedskom Agathom Christie, čije su knjige prodane u više od 30 milijuna primjeraka i objavljene u više od 60 zemalja. Nakon što je završila studij ekonomije i neko vrijeme radila u struci, 2003. počela je objavljivati kriminalističke trilere smještene u priobalni švedski gradić Fjällbacku koji joj donose svjetski uspjeh. Prema njima su snimljeni brojni filmovi i televizijska serija Umorstva u Fjällbacki. Godine 2019. objavila je Zlatni kavez, a 2020. jednako uspješan nastavak Srebrna krila, prema kojima Hollywood trenutačno priprema TV seriju. Uspješna je poslovna žena i jedna od osnivačica investicijskog društva Invest In Her (Uloži u nju) koje se bavi ženskim poduzetništvom i borbom protiv rodne razlike u plaćama. U izdanju V.B.Z.-a dosad su objavljeni njezini romani Ledena princeza, Propovjednik, Kamenorezac, Zlosretnik, Skriveno dijete, Sirena, Svjetioničarka, Otok anđela, Zlatni kavez, Srebrna krila i Mentalist.

Henrik Fexeus jedan je od vodećih svjetskih stručnjaka za neverbalnu komunikaciju i govor tijela, jedan od najtraženijih predavača u Švedskoj i nagrađivani mentalist. Diplomirao je filozofiju na Sveučilištu u Stockholmu te je radio u komunikacijama i marketingu. Poznata je televizijska ličnost, nastupao je u vlastitim emisijama, gostovao u raznim programima i bio član žirija švedske inačice Supertalenta. Tijekom svojih nastupa izveo je zapanjujuće psihološke eksperimente. Nagrađivani je autor psiholoških priručnika, koji su prodani u više od 1,2 milijuna primjeraka i prevedeni na 35 jezika i koji se koriste za obuku međunarodnih korporativnih čelnika i terapeuta diljem svijeta. Godine 2017. objavio je roman za tinejdžere Izgubljeni, prvi dio hvaljenog serijala Posljednja iluzija. U izdanju VBZ-a objavljena je njegova knjiga Umijeće čitanja misli.



ULRIKE HERRMANN



KRAJ KAPITALIZMA: Zašto gospodarski rast i zaštita klime ne idu zajedno i kako ćemo živjeti u budućnosti?

Klimatska kriza izazvana gospodarskim rastom ugrožava budućnost života na zemlji, a nema dvojbe da je njezin uzročnik upravo kapitalističko društveno uređenje koje generira i ekstremnu nejednakost diljem svijeta. U Njemačkoj samo dvanaest posto ljudi vjeruje da ima koristi od postojećeg gospodarskog sustava, no alternative ne zvuče najbolje. Naime, trenutni stupanj razvoja tehnologije ne omogućava da sunce i vjetar budu jedini energenti koji će zadovoljiti rastuće potrebe za električnom energijom, a nuklearna energija vrlo je kontroverzna i skupa. Mogu li industrijalizirane zemlje reći zbogom kapitalizmu i prebaciti se na cirkularnu ekonomiju bez tektonskih poremećaja, pitanje je koje postavlja njemačka novinarka Ulrike Herrmann u izvrsnoj publicističkoj knjizi Kraj kapitalizma. Uz dubinsku, no jednostavno iznesenu povijest kapitalizma, Herrmann analizira opcije koje se pružaju suvremenom društvu 21. stoljeća i kakva nas čeka budućnost ako se moramo odreći rasta radi opstanka... (S njemačkoga preveo Franjo Janeš)

“Uistinu pametno napisana knjiga. Ulrike Herrmann kaže da trebamo polako zaboraviti na stalni rast i pripremiti se na postupno odricanje", navodi RBB Inforadio, a Katja Scherer u Deutschlandfunku piše kako je "Kraj kapitalizma vrijedna knjiga koja predstavlja kontrapunkt svima koji možda precjenjuju tehnološka rješenja za zaštitu klime".



l O AUTORICI: Ulrike Herrmann rođena je 1964. u Hamburgu, a filozofiju i povijest ekonomije studirala je u Berlinu. Radila je za Fon­daciju Körber, a od 2000. piše ekonomske članke za "taz". Objavljuje knjige o društvenim i gospodarskim temama, a Kraj kapitalizma njezino je najnovije djelo.



ANNA ENQUIST



POVRATAK KUĆI: Roman o ženi pomorca i istraživača Jamesa Cooka; o ljubavi i smrti, o žalovanju i ustrajnosti volje...

U romanu Povratak kući nizozemska spisateljica Anna Enquist povijesne događaje upleće u priču o obitelji pomorca i istraživača Jamesa Cooka, ispripovijedanu iz perspektive njegove supruge Elizabeth Batts. Iza vrhunskih postignuća i slave kapetana Cooka u drugoj polovini 18. stoljeća otkriva se slojevit i traumama obilježen, ali nevjerojatno borben život njegove supruge, čiju svakodnevicu, kao i svake žene pomorca, obilježavaju iščekivanje vijesti i čekanje povratka. Kroz bogat unutarnji život junakinje i njezina stalna preispitivanja sagledavamo i intimni svijet Jamesa Cooka, koji se pokazuje u svojoj ranjivosti, ali kojega se ujedno oslobađa njegove povijesne nedodirljivosti.

Priča počinje od ranih zajedničkih godina Elizabeth i Jamesa Cooka. Pruža topao i dinamičan prikaz života njihove šestero djece – od kojih neka umiru u najranijim godinama, a nijedno ne nadživi svoju majku - dajući im dubinu i širinu ljudskog bivanja, što je u povijesti obično svedeno na pokoji redak. Svjedočeći smrti najmilijih, Elizabeth je morala nebrojeno puta ponovno otkriti samu sebe i pronaći razlog da nastavi život. Stoga je njezina priča druga vrsta istraživačke ekspedicije, one u samu srž ljudske egzistencije i opstanka. Zahvaljujući toj emancipiranoj, inteligentnoj i hrabroj junakinji ulazimo u povijest dublje i srčanije nego što bi nam to mogli priuštiti najrevniji povjesničari ili kroničari toga doba. Životi u romanu protežu se između vrtova uz rijeku Temzu i plavetnila oceana, s kojih je svako primicanje obali, pa i onoj koju tek valja ucrtati na kartu, svojevrstan povratak kući... (Prevoditelj: Radovan Lučić)

U ovom romanu Anna Enquist briljantno je oslikala psihološki portret Elizabeth Batts, snažne i neovisne žene ispred svoga vremena. "Najbolji, najopsežniji i najdirljiviji roman Anne Enquist", naglasio je NRC Handelsblad.



O AUTORICI: Anna Enquist (1945.) jedna je od najuglednijih nizozemskih spisateljica. Studirala je klavir na Glazbenoj akademiji u Haagu i psihologiju u Leidenu. Godine 1991., dok je radila kao psihoanalitičarka, objavila je zbirku pjesama Solatenliederen (Vojničke pjesme), za koju je dobila nagradu C. Buddingh za najbolji pjesnički prvijenac. Od tada se uglavnom posvećuje pisanju. Njezina prva dva prozna djela, Het meesterstuk (Remek-djelo, 1995.) i Het geheim (Tajna, 1997.) psihološki su romani u kojima klasična glazba ima središnju ulogu. Godine 2005. objavljuje veliki povijesni roman De thuiskomst (Povratak kući), koji opisuje život Elizabeth Batts, žene Jamesa Cooka. Za taj roman dobila je francusku nagradu Prix du Livre Corderie Royale-Hermione. U svojim romanima često spaja područja psihologije i klasične glazbe na posebno uzbudljiv način, što joj je dijelom priskrbilo široku publiku, kako u Nizozemskoj tako i izvan nje.



BORIVOJ RADAKOVIĆ



DIVNO NAM JE S NAMA: U novom romanu Borivoja Radakovića dvije junakinje, Vanja i Mirna, zbog nasilja u obitelji, na ulici, na radnom mjestu i u društvu uopće, odlučuju potpuno promijeniti vlastiti život.

S radošću i ljubavlju otiskuju se u nepoznato i otkrivaju ljepotu dana i noći, ulice i nadasve vlastitu ljepotu. U nježnoj ljubavnoj priči prepunoj ushita i zanosa žele živjeti u svom zajedništvu; planiraju putovanja i budućnost u kojoj će ostvariti svoje maštarije i steći sigurnost. Pitanje je samo koliko smo u stanju svjesno mijenjati vlastiti život i utjecati na njega. Vanja i Mirna su razdragane i luckaste, borbene i pametne, a sudbina njihova kratkotrajnog zajedništva vodi od smijeha do suza i natrag, i zadržava pravo da bude samo njihova...



O AUTORU: Borivoj Radaković (1951.) mediteransko je (zadarsko) djetinjstvo zamijenio kontinentalnim (zagrebačkim) životom. Završio je studij jugoslaven­skih jezika i književnosti te komparativne književ­nosti. Objavio je romane Sjaj epohe (1990.), Virusi (2005.), Što će biti s nama (2015.) i Hoćemo li sutra u kino (2018.) – za koji je dobio Nagradu Janko Polić Kamov, pripovijetke Ne, to nisam ja (1999.), Porno (2002.) i Ne plači, dušo (2021.) te knjigu eseja Sre­dina naprijed (2003.). Napisao je uspješno izvedene drame, poput Dobro došli u plavi pakao (1994.), Miss nebodera za miss svijeta (1998.), Breza (2010.), Kaj sad? (2002.), Amateri (2010.), Grupa (2013.), Dobit­nik (2015.). Objavio je antologiju lezbijske poezije Dvije (1994.), s Mattom Thorneom i Tonyjem Whi­teom uredio je zbirku priča suvremenih britanskih i hrvatskih prozaika Croatian Nights te s Arsenom Oremovićem zbirku priča o rock and rollu Zvučni zid (2009.). Usto valja istaknuti i konceptualni rad Visitor‘s Book (2005.).



 

IVICA PRTENJAČA



ALBERT: U novom romanu, nakon dvije donekle autobiografske knjige proze, Ivica Prtenjača vraća se imaginaciji, snu i potrebi za bajkom. Njegov Albert uređuje svoj život, mijenja građanski poredak u snovitu utopiju, žonglira egzistencijom, smislom, nadom i jasnim odlukama.

A već je doktor znanosti na pragu četrdesete, u dobi osjetljivoj za svaku promjenu, u vremenu koje najjasnije obećava samo ravnodušnost. No Prtenjačin je junak daleko od bilo čega takvog, nakon tragičnog događaja u kojem je gotovo izgubio život, bolnog i dugog oporavka, on preslaguje odnose s ljudima iz svoje blizine, stječe nove, i kao u zaleđenom kadru napušta stare. I naravno, cijelo to vrijeme sanja bolji, pravedniji i jasniji svijet...

“Albert" je literarno moćna knjiga, poetična, dramatična i dubinski sretna. U njoj nas Prtenjača iznova suočava s našim prazninama i površnostima, ali nudi i vedra rješenja. Ona nisu ondje gdje nam cijelo vrijeme govore da jesu. Glavni lik ovog romana tihi je pobunjenik, nalik na hodača iz "Brda", Andreju iz "Plivača" ili soboslikaru iz "Tihog rušenja". U tom nizu nezaboravnih karaktera, "Albert" je najbliže snu o sreći, onom jutarnjem snažnom trenutku, dok su kapci još spušteni, a sunce se već prolilo po svima i po svemu...



O AUTORU: Ivica Prtenjača rođen je 1969. u Rijeci. Radio je mnoge poslove, igrao rukomet, pa čak i studirao. Objavio je više knjiga poezije i proze od kojih su najpoznatije Pisanje oslobađa, Uzimaj sve što te smiruje, Brdo, Tiho rušenje i Plivač. Po dvostruko nagrađenom romanu Brdo snima se igrani film. Knjige su mu prevedene na nekoliko jezika, više je puta nagrađivan i antologiziran. Živi i radi u Zagrebu kao radijski autor i slobodni umjetnik. Primio je sljedeće nagrade: Nagrada 25. Salona mladih za književnost, 1998., Nagrada za najbolju knjigu pjesama autora do 35 godina, Kvirinovi susreti (2001.), Kiklop za pjesničku knjigu godine (2006.), Dobriša Cesarić za još neobjavljeni pjesnički rukopis (2009.), Risto Ratković za pjesničku zbirku, Crna Gora (2010.), V.B.Z. i Tisak media nagrada za najbolji neobjavljeni roman 2014. godine.

Darko Jerković
CAMILLA LÄCKBERG/HENRIK FEXEUS: “Kult” je drugi

roman napete

skandinavske trilogije sada već kultnog spisateljskog dvojca...

ULRIKE HERRMANN: Objavljuje knjige o društvenim i gospodarskim temama, a Kraj kapitalizma njezino je najnovije djelo...

ANNA ENQUIST:

Povratak kući roman je o ženi pomorca i istraživača Jamesa Cooka; o ljubavi i smrti, o žalovanju i ustrajnosti volje...

BORIVOJ RADAKOVIĆ:

U novom romanu dvije junakinje, Vanja i Mirna, zbog nasilja u obitelji, na radnom mjestu... odlučuju promijeniti vlastiti život...

IVICA PRTENJAČA: U knjizi “Albert” autor nas iznova suočava s našim prazninama i površnostima, ali nudi i vedra rješenja...

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana