Mozaik
MARTIN SCORSESE DOBITNIK POČASNOG ZLATNOG MEDVJEDA

Moj sljedeći film bit će o Isusu, želim da bude i zabavan i jedinstven
Objavljeno 23. veljače, 2024.
Nagrade na velikim svjetskim filmskim festivalima pomogle su otvoriti vrata holivudskih studija nezavisnim američkim filmašima

Osjećam se blagoslovljeno što sam većinu svog života proveo na filmu i u filmu, na filmskim festivalima i među publikom i još uvijek mi je teško osvrnuti se na vlastiti trag koji sam ostavio u tom svijetu. Ne razmišljam o mirovini, želim snimati nove filmove, i možda se opet vidimo u Berlinu za nekoliko godina - izjavio je legendardni američki redatelj Martin Scorsese nakon što je primio počasnog Zlatnog medvjeda za životno djelo na 74. Međunarodnom filmskom festivalu u Berlinu.



Velikog njujorškog filmaša na osebujan je način na svečanoj dodjeli predstavio Wim Wenders, Scorseov filmski ratni drug i prijatelj s kojim je 1970-ih ostavio neizbrisiv pečat na suvremenoj kinematografiji, podijelivši zabavnu anegdotu o njihovu prvom susretu nakon filmskog festivala u Tellurideu 1978. Wenders je ispričao kako je naletio na Scorsesea i njegovu tadašnju djevojku Isabellu Rossellini dok je mladi Scorsese uz rub autoceste usred ničega mijenjao probušenu gumu na automobilu.

- Kotač je uspio skinuti, ali je onda shvatio da rent-a-car koji je vozio uopće nema rezervnu gumu. No u pomoć je tada priskočio mladi njemački filmaš, koji je povezao američkog kolegu i njegovu buduću suprugu spasivši ih od grozne sudbine - rekao je slavni njemački redatelj. Dok je Wenders prepričavao njihov prvi susret, na velikom se ekranu iza njega pojavio staromodni selfie njih troje u Wenderosovu automobilu.

Tijekom šest desetljeća karijere, kroz koju i dalje suvereno gazi - njegov najnoviji film "Ubojice cvjetnog mjeseca" nominiran je za deset Oscara - Scorsese je režirao više od četrdeset filmova, potvrdivši svoj talent u šarolikom žanrovskom dijapazonu, od urbanih krimića, gangsterskih epova i biografskih priča do animiranih naslova, glazbenih filmova i vjerskih drama. Među njegovim najpoznatijim djelima su "Ulice zla", "Alice više ne stanuje ovdje", "Taksist", "New York, New York", "Razjareni bik", "Posljednje Kristovo iskušenje", "Dobri momci", "Kazino", "Bande New Yorka" i "Vuk s Wall Streeta", koji su mu, uz još niz drugih hvaljenih uradaka, donijeli gotovo dvije stotine nagrada diljem svijeta, uključujući i Oscara za režiju filma "Pokojni" 2006. Scorsese je karijeru započeo niskobudžetnim nezavisnim filmovima u "društvu" svojih suvremeniika i kolega Stevena Spielberga, Francisa Forda Coppole, Georgea Lucasa i Briana De Palme, grupe novih talentiranih klinaca na tadašnjoj američkoj filmskoj sceni, koju su poslije etiketirali "movie brats" i koja je svojim filmovima promijenila tadašnji Hollywood.

- Bio je to jako važan događaj i prava prekretnica za sve nas koji smo u to vrijeme radili male jeftine filmove u Americi - rekao je Scorsese na pozornici Berlinale Palasta nakon što je primio Zlatnog medvjeda za životno djelo, prisjetivši se Berlinala iz 1968. godine, kada je De Palma nagrađen Srebrnim medvjedom za film "Greetings".

- Niskobudžetni nezavisni filmovi u to su vrijeme bili prilična rijetkost u Americi i ovakve nagrade na velikim svjetskim filmskim festivalima pomogle su otvoriti vrata holivudskih studija nezavisnim američkim filmašima, kada su nas konačno počeli shvaćati ozbiljno. De Palmin film skrenuo mi je pozornost i na Roberta De Nira, pa sam mu dao ulogu u "Ulicama zla". I onda sam, desetak godina poslije, u Berlin došao prvi put s filmom "Razjareni bik" - ispričao je Scorsese, pa se prisjetio i filmova i filmaša koji su ga na početku njegove karijere inspirirali spomenuvši slavnog indijskog autora Satyajita Raya i legendarnog japanskog majstora Akiru Kurosawu.

- Strane sam filmove gledao na televiziji, sinkronizirane na engleski i s reklamama usred filmova, ali i takvo gledanje mi je pomoglo proširiti razumijevanje svijeta izvan Amerike i empatiju prema ljudima daleko od mojeg malog talijanskog susjedstva u New Yorku - prisjetio se.

A da 81-godišnja američka redateljska ikona uistinu ne razmišlja o mirovini, potvrdila je (i) u Berlinu najavivši da će se u svom sljedećem filmu baviti životom Isusa Krista.

- To je trenutno plan. Doduše, nisam još siguran kakav će to film biti, ali želim napraviti nešto jedinstveno i drukčije što bi potaknulo na razmišljanje i razgovor, ali nadam se i jedan zabavan film. Moram samo smisliti kako da to učinim - kaže Scorsese.

Iz Berlina: Stjepan HUNDIĆ

JEDNO OD NAJVEĆIH OSTVARENJA
- Filmovi Martina Scorsesea žive s gledateljima, njegovi filmski likovi živjeli su i srasli s nama. Njegov pogled na povijest i ljude pomogao nam je da shvatimo, ali i da se zapitamo tko smo i odakle dolazimo - priopćio je voditeljski dvojac Berlinala Mariette Rissenbeek i Carlo Chatrian prilikom dodjela počasnog Zlatnog medvjeda Scorseseu. Rissenbeek i Chatrian su Scorseseov posljednji film “Killers of the Flower Moon” ocijenili kao jedno od redateljevih najvećih ostvarenja.

Možda ste propustili...

LUKA VIDOVIĆ S PREDSTAVOM “U ČEMU JE TRIK?”

Stiže i u Donji Miholjac i Slatinu

DARUVARSKI BEND NASTUPA NA ZAGREBAČKOM FESTIVALU

COTA G4 predstavila spot za novu pjesmu “Daj mi znak”

Najčitanije iz rubrike