Regija
BEZ NJE JE BLAGDANSKI STOL VEĆINI NEZAMISLIV

Ribe će biti dovoljno - cijena šarana oko 5,20 €/kilogram?
Objavljeno 5. prosinca, 2023.
U odnosu na siječanj cijena je viša približno 4 posto, a tolika je bila i za Uskrs
BELI MANASTIR - Bliže se božićni blagdani, kada se na trpezama diljem Hrvatske na Badnjak obvezno nalazi riba.

U Slavoniji i Baranji primat, naravno, ima riječna riba. Najviše šaran, premda ni ostale riječne riblje vrste nisu rijetkost. Kako vrijeme odmiče, sve je više onih čiji kućni budžet nalaže konzumiranje najjeftinijih ribljih primjeraka uvrštenih u skupinu bijele ribe. Tradicionalisti, a takvih je dosta, ipak si neće dopustiti da Badnjak prođe bez ribljeg paprikaša odnosno pečenog ili pohanog šarana. U ovom trenutku, barem što se Baranje tiče, cijena šarana je od 5,20 do 5,30 eura za kilogram žive vage.

Više ribnjaka


U belomanastirskoj ribarnici PP-a Orahovica treba izdvojiti 5,20 eura, kao i uoči Uskrsa, premda je početkom godine cijena bila 4,98 eura. No prije nešto više od godinu dana kilogram je koštao 3,58 eura (26,99 kuna). Za 0,10 eura šaran je skuplji u privatnoj ribarnici Čizli u Kneževim Vinogradima. U obje ribarnice som je, primjerice, 7,96 eura… U ‘‘suljoškoj‘‘ ribarnici, koja, između ostaloga, ribu nabavlja i u Mađarskoj, imaju informacije da će kod sjevernih susjeda cijena šarana uskoro biti nešto niža, ali će u to povjerovati tek kada im to ‘‘crno na bijelo‘‘ bude pisalo na računu. Potvrdu informacija o trenutačnoj cijeni šarana dobili smo i u Hrvatskoj gospodarskoj komori.

- Prema informacija naših članica, cijena je u njihovim ribarnicama u siječnju bila 4,98 eura za kilogram, a trenutačna je cijena 5,20 eura, što je rast od približno 4 posto. Podaci potvrđuju da cijena slatkovodne ribe nije rasla kao cijene drugih prehrambenih proizvoda - kaže Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK-a za poljoprivredu i turizam. Ističe kako je prošlu godinu obilježio snažan rast cijena sirovina, posebno hrane za ribe, a rasli su i troškovi radne snage i energije. S obzirom na to da je akvakultura industrija s iznimno dugim proizvodnim ciklusom, posljedice inflatornog udara očekivale su se u 2023. godini.

- Ako je suditi prema cijenama u ribarnicama proizvođača slatkovodne ribe, to se ipak nije dogodilo i neće utjecati na smanjenje potražnje, posebno u blagdansko vrijeme – tvrdi Kovačević.

Odgovarajući na upit koliko se godišnje slatkovodne ribe proizvede u Hrvatskoj, kolika je godišnja potrošnja i je li količina slatkovodne ribe uzgojena u RH dovoljna za naše potrebe, kaže kako je u toplovodnoj akvakulturi višegodišnja proizvodnja negdje na razini od 25 do 30 posto prijeratne i iznosi više od 4200 tona, od čega se 68 posto odnosi na proizvodnju šarana, a 8 posto na proizvodnju pastrva.

- Ne treba zaboraviti da su donedavno velike površine ribnjaka bile zapuštene i bez proizvodnje, što je utjecalo i na bioraznolikost ribnjaka. Zato treba istaknuti snažna ulaganja poslovnih subjekata u slatkovodno ribarstvo, posebice u posljednje tri godine, što je rezultiralo povećanjem eksploatacijske površine kod šaranskih ribnjaka, rast količina uzgojenog šarana, pastrve i drugih vrsta, ali i ono što je ključno za produktivnost i konkurentnost - uvođenje novih tehnologija i inovacija te ulaganje u preradbene kapacitete. U 2022. zabilježili smo porast površina šaranskih i pastrvskih ribnjaka u eksploataciji, i to za 14 posto u odnosu na 2020. Danas se šaran uzgaja u ribnjacima ukupne površine 12.376 hektara, a pastrve u ribnjacima površine 46.723 četvornih metara - navodi Kovačević.

Deveti u EU-u


Naglašava pomalo apsurdnu situaciju uspoređujući razne parametre. Naime, unatoč kontinuiranom rastu slatkovodnog i morskog ribarstva, višegodišnjem vanjskotrgovinskom suficitu u razmjeni proizvoda ribarstva (u odnosu na druge poljoprivredne proizvodnje), rastu broja zaposlenih i prihodima u uzgoju, potencijalu i sl., s potrošnjom od 22,9 kg po stanovniku godišnje Hrvatska se nalazi ispod godišnjeg prosjeka potrošnje ribe u EU-u, koji iznosi 23,71 kg, i na devetom smo mjestu. Portugalci pojedu 56,52 kg, Španjolci 42,98 kg, Francuzi 32,18 kg. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede za 2020. i 2021. godinu, od tih 22,9 kg po stanovniku godišnje slatkovodna riba u potrošnji čini 1 do 2 kg.

Ivica Getto
Riba Hrvatske - jedi što vrijedi

 

Na upit može li se nešto promijeniti vezano uz potrošnju ribe u Hrvatskoj, Kovačević kaže kako je HGK uz potporu nadležnog EU fonda razvio vlastiti projekt “Riba Hrvatske - jedi što vrijedi”, kojem je ključni cilj djelovati na svijest hrvatskih potrošača.

- Provodi se od 2017. godine i vjerujem da je pridonio rastu potrošnje ribe koji je u Hrvatskoj primjetan posljednjih godina. Veća konzumacija ribe izravan je doprinos zdravijoj prehrani, a uz zdravstvene benefite imamo i ekonomsku korist, jer snažnijom konzumacijom upravo domaćih proizvoda ribarstva čuvamo radna mjesta i pridonosimo razvoju ruralnog prostora. HGK će u programskom razdoblju do 2027. godine nastaviti s projektom “Riba Hrvatske - jedi što vrijedi”, a i dalje ćemo intenzivno raditi na međunarodnoj promociji naših ribarskih tvrtki i proizvoda od ribe, uključujući i sudjelovanje na dva najznačajnija svjetska sajma, Seafood Expo Global u Barceloni i na Conxemar EXHIBITION, koji se održava također u Španjolskoj, u gradu Vigu - podvlači Kovačević.

Proizvodnja slatkovodne ribe na razini je 25 - 30 posto prijeratne i iznosi više od 4200 tona godišnje

Možda ste propustili...

“SAJAM S DUŠOM” OTVORIO JE PREMIJER PLENKOVIĆ

Na Viroexpu 505 izlagača iz više od deset zemalja

STIGLI IZ CIJELE HRVATSKE

Baranju pohodilo 150 “walkera”

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana