Magazin
TEMA TJEDNA: UPRAVLJANJE DRŽAVOM

Kristijan Sedak: Novi mediji stvorili su i nove vođe
Objavljeno 2. prosinca, 2023.

Nakon što završe jedni izbori, može se reći, odmah sljedećeg dana počinju pripreme stranaka za iduće izborno sučeljavanje. Uobičajeno je to u zapadnjačkim parlamentarnim demokracijama, pa tako i kod nas u Hrvatskoj. Zato se nije za čuditi što se predizborna kampanja polako ali neizbježno zagrijava već mjesecima, da bi u sadašnjoj fazi pokazala koliko su pojedine stranke i njihovi lideri spremni za izazove koji slijede, odnosno što imaju za ponuditi biračima u idućoj, superizbornoj, 2024. godini.



O toj temi, napose s komunikacijske razine, odnosno retoričkog umijeća stranačkih lidera i najavljenih kandidata za visoke funkcije, uključujući i medijski aspekt, za ovotjedni Magazin svoje mišljenje iznio je dr. sc. Kristijan Sedak s Odjela za komunikologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta iz Zagreba.


- Pošteni i transparentni izbori temelj su demokratskog društva. Činjenica je da su masmediji temeljno sredstvo informiranja u suvremenom društvu. Navedena uloga dobiva posebnu dimenziju tijekom izbora jer su masovni mediji glavna platforma koja ima utjecaj na ponašanje birača.

Komunikacijske vještine presudna su odlika dobrih političara i lidera. One olakšavaju jasno artikuliranje vlastitih stajališta, kontrolu narativa, povezivanje s javnosti, nadmetanje s konkurencijom, persuaziju i mobilizaciju birača. Televizija kao vizualni medij nametnula je okvir kakav treba biti kvalitetan komunikator: elokventan, pristojan, moderan, opušten, profesionalan, pristojno odjeven i okretan.

S jedne strane zahtjeve prema političkoj poruci oblikuju medijatizacija i estradizacija. Političari moraju poznavati medijske zahtjeve i njima vremenski, sadržajno i vizualno prilagoditi svoj nastup. Politička komunikacija današnjice mora prije svega biti zabavna kako bi privukla pozornost.

S druge strane, personalizacija kampanje mudar je izbor kada postoji kandidat koji, baš zbog izraženih komunikacijskih vještina, u izravnom okršaju može bilo koga pobijediti. Naslovi vijesti i naslovnice novina otvorili su prostor za sarkazam u javnom nastupu, a društvene mu mreže humorom i trolanjem dale vjetar u leđa. Sarkazam je odlika inteligentnih i brzih govornika, a stavlja ih u lažnu poziciju nadmoći. Inače, najnovija kriza, vezana uz incident s gaziranim pićem, pokazala je da je strpljenje publike pri čekanju informacije drastično smanjeno...

Prošlost je puna lidera, državnika, karizmatičnih osobnosti, ne samo u politici nego i općenito u društvu, odnosno u svim područjima ljudske djelatnosti. Takvih primjera ima naravno i danas, no čini se bitno manje nego nekada prije, u nekim drugim i drukčijim vremenima. U nekom širem i dubljem kontekstu, kakve odlike trebaju imati lideri općenito, utjecajne osobe koje danas respektiramo kao vjerodostojne i relevantne u poslu kojim se bave, između ostalog?

- Pojedinci iz prošlosti inteligentno su ispunjavali zadane im društvene uloge. Npr. Majka Terezija ili Zvonimir Boban. Pojedini lideri imali su i neke druge osobine: usmjerenost na opće dobro, izdigli su se iznad osobnog ili uskog (stranačkog) interesa, imali su dugoročne vizije, znali su donositi (teške) odluke, bili su spremni na brze i odlučne akcije. No nekadašnja percepcija lidera i njegovih sposobnosti radikalno se promijenila. Na imidž pojedinca utječe niz elemenata: odgovorno i profesionalno ponašanje u javnosti, odnos s medijima, način komunikacije, jezik i stil, osobne vrijednosti i stavovi prema važnim društvenim i političkim pitanjima, sposobnost razumijevanja drugih, pridržavanje pravila bontona, stav, odijevanje, zdrav izgled, gestikulacija, razina obrazovanja i relevantne kvalifikacije...

Imidž političara je slika koju publika, birači, imaju o njemu. Ona nije odraz realnosti, ali je zbog vjerodostojnosti važna utemeljenost te slike na realnosti. Gotovo svatko je maksimalno tri mjeseca udaljen od željenog imidža. Imidž i osobnost najviše se prenose vizualnim medijima.

Kako bi trebao izgledati i kako se ponašati, govoriti, nastupati u javnosti... moderni politički lider? I kakva je pritom uloga medija?

- Lider danas nije samo na čelu neke uske demografske skupine, nego okuplja i predstavlja vrlo različite interese. S manje nesigurnim vremenima izumiru autoritativni lideri i zamjenjuju ih demokratski, koji osluškuju potrebe sljedbenika i doživljavaju ih kao suradnike. Pojačana svijest o etičkim pitanjima i društvenoj odgovornosti iznjedrila je dobronamjerne lidere. Spremnost za međunarodnu suradnju i razumijevanje globalnih pitanja, ali i osjetljivost za socijalnu pravednost važni su kriteriji za modernog političkog lidera. Novi mediji nisu stvorili samo platformu za izravnu komunikaciju s masama bez posredovanja tradicionalnih medija i utjecali na oblike komunikacije nego su stvorili i nove lidere.

Inače je u svijetu i kod nas povjerenje prema državnim institucijama i političarima u zabrinjavajućem padu. Jasni su, i dobrim dijelom opravdani, razlozi. Nedoraslo društvo pouzda se u medije, pse čuvare demokracije dok su oni od prozora u svijet i objektivnog promatrača postali važan aktivan politički subjekt s vlastitom agendom. Kao publika željna krvavog spektakla gledamo kako mediji “čereče” političare i članove njihovih obitelji. Nisam siguran mora li političar današnjice pristajati na to, ali sam siguran da mora na to biti spreman. S druge strane, od političara moramo očekivati više i u moralnom smislu. Svjesno im dajemo da upravljaju zajedničkim resursima i dok god postoje ozbiljne zlouporabe, sustav nije adekvatan, a kazne dovoljno visoke. Nažalost se u politici ne rađaju, već stvaraju lideri. (D.J.)

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana