Ekonomija
IZVOZNICI NAMJEŠTAJA SUOČENI S PADOM POTRAŽNJE

Drvna industrija ulazi u razdoblje ozbiljne krize
Objavljeno 27. studenog, 2023.
Zbog smanjenih prihoda traži se potpora za povećanje likvidnosti, kaže Pašalić

Iako u hrvatskim okvirima posljednjih godinu dana na kontinentu buja stanogradnja te opremanje apartmana duž Jadranske obale, domaća potražnja za namještajem i općenito opremanjem stambenih prostora neće moći ni približno nadoknaditi pad izvoznih narudžbi koji pogađa domaći sektor drvne industrije, a kao posljedica ratnih zbivanja u Ukrajini.



Ovakva geopolitička neizvjesnost, pa i opće lošije gospodarsko stanje na tržištu Njemačke i Italije, odrazili su se na njihov pad potražnje prema hrvatskim izvoznicima namještaja, što domaću drvnu industriju dovodi do pada narudžbi i prihoda. Ne svojom krivnjom ušli su tako u razdoblje krize. No ne sjede skrštenih ruku, aktivni su u dva smjera.

Prvi je na očuvanju socijalne stabilnosti sa sindikatima i radnicima, jer, kako navodi Ivić Pašalić, predsjednik HUP-ove Udruge za drvnu i papirnu industriju, "jedan važan element tog socijalnog dijaloga je solidarnost u okolnostima i kada je dobro i kada je kriza".

Poslodavci i sindikati od veljače intenzivno progovaraju o potpisivanju kolektivnog ugovora, a prethodno je potpisan Sporazum o osnivanju socijalnog vijeća drvne i papirne industrije.

Posljedice rata


- Sada trenutno drvna industrija ulazi u razdoblje ozbiljne krize koja svoje ishodište ima u poremećajima na europskim tržištima. Kako smo mi izvozno orijentirani i više od pola naših prihoda dolazi iz izvoza, posljedice rata su već tako manifestne na, prije svega, dominantnim izvoznim tržištima kao što su Njemačka, Austrija, Italija, dijelom i Egipat i došlo je do ozbiljnog pada potražnje.

To je jasno dovelo i da pada prihoda u velikom broju domaćih tvrtki, posebice u onima koje rade proizvode više dodane vrijednosti. O tome smo razgovarali s našim kolegama iz sindikata. Informirali smo ih i o prijedlozima mjerama koje šaljemo prema Vladi RH - izvijestio je Pašalić.

Sažeto, taj prijedlog mjera je isti onaj koji je Vlada RH primjenjivala za sve u situaciji COVID-a.

Najvažnija je mjera potpora za skraćenje radnog tjedna s pet na četiri dana, ali uz zadržavanje iste razine plaća, kako poslodavci ne bi bili prisiljeni otpuštati ljude. Zbog manje prodaje i smanjenih prihoda traži se i potporu za povećanje likvidnosti preko Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR), jer Pašalić je stava kako će taj trošak za proračun biti mnogo manji nego posljedice ako poslodavci budu prisiljeni otpuštati radnike.

- Dodatno tu su i mjere u odnosu prema Hrvatskim šumama, predlažemo da se produži valuta plaćanja naših obveza, kao i određeni mehanizmi pravdanja količina. Kako bi potpisali ugovor za svaku sljedeću godinu, moramo pravdati one količine koje su kupili u tekućoj godini. U sadašnjoj situaciji te količine su proizvedene i roba stoji na skladištu, pa tražimo da se ona prihvati kao proizvedena i da nam to ne umanjuje količine koje ćemo potpisati za novu godinu. Ove mjeru idu i s ciljem kako bi poslodavci spremni dočekali spremni izlazak iz krize. Jer ako naše investicije stanu, onda ćemo biti potpuno nespremni dočekati izlazak iz krize naših kupaca u zemljama u koje izvozimo - upozorit će Pašalić.

Nelojalna konkurencija


U domaćoj drvnoj i papirnoj industriji zaposleno je između 25 i 30 tisuća djelatnika, a predstavnici sindikata zadovoljni su obnovom pregovora s poslodavcima ove branše, kažu to je jedna nova situacija, nakon deset godina što nije postojao socijalni dijalog.


Darko Ižaković, tajnik Samostalnog sindikata Hrvatske, koji obuhvaća najveći broj radnika zaposlenih u drvnoj i papirnoj industriji, naglasit će kako će ovo biti tek treći granski kolektivni ugovor u Hrvatskoj.

- Zato smo i prilično zadovoljni što ćemo 11. prosinca potpisati Ugovor. On poslodavcima jamči stabilnost na način da se eliminira nelojalna konkurencija, a i našim članovima će jamčiti minimum radničkih prava. Vezano uz plaću dogovorili smo minimum koeficijenata za sedam platnih razreda, a minimalna plaća je osnovica za izračun plaće - izdvaja Ižaković.

I Pašalić i Ižaković zaključno su se složili kako je cilj unapređenje konkurentnosti tvrtki i paralelno s time dizanje kvalitete prava radnika pa i iznad onih prava koje se utvrđene Zakonom o radu.

Dario Kuštro
POVRATAK KOLEKTIVNOG UGOVORA
Predstavnici poslodavaca i sindikata u drvnoj i papirnoj industriji postigli su sporazum o kolektivnom ugovoru, koji će biti potpisan 11. prosinca, stupit će na snagu odmah, a zbog tehničkih priprema akata primjenjivat će se od 1. travnja iduće godine. Posljednji kolektivni ugovor ovih socijalnih partnera bio je potpisan 2008. godine i bio je proširen na cijelu djelatnost. No, izmjenama Zakona o radu 2014. godine “na mala vrata” su ukinuti granski kolektivni ugovori, pa tako i njihov.

“Nakon toga HUP je otkazao kolektivni ugovor za svoje članice, i od tada sve do danas smo bili u pokušajima pregovora, pa smo zadovoljni što smo sada postigli sporazum o kolektivnom ugovoru”, rekao je zaključno Ižaković.

Najvažnija mjera bila bi potpora za skraćenje radnog tjedna s pet na četiri dana uz zadržavanje iste plaće

Možda ste propustili...

ZAPOČEO NOVI RAZVOJNI CIKLUS

Adris grupa: Rast prihoda i dobiti

AKVIZICIJA UKLJUČUJE I MODERAN POGON I 220 RADNIKA

Atlantic preuzima vlasnika srpskih brendova kave - Strauss Adriatic

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana