Važno je napomenuti da su krize kompleksne i dinamičke situacije, a ocjena odgovora na njih često se razvija tijekom vremena. EU i njezine institucije obično prolaze kroz procese procjene i prilagodbe kako bi se poboljšala njihova reakcija na krize i izazove - kaže prof. dr. sc. Ernest Vlačić, sveučilišni i veleučilišni profesor, osnivač i direktor razvojnoistraživačke organizacije NOVAMINA i predsjednika Tematskog inovacijskog vijeća RH za energiju i održivi okoliš.

Može li se Europskoj uniji dati prolazna ocjena na temelju svega što je poduzimala i što poduzima kako bi se sanirale posljedice krize i pomoglo u oporavku i otpornosti na nove izazove?

- Pandemija i geopolitički izazovi istaknuli su važnost solidarnosti među članicama EU-a i koordinacije u odgovoru na krize, pri čemu se suočavamo s izazovima u postizanju jedinstva među različitim članicama, posebno u pogledu proračuna i raspodjele sredstava. Čini se da je učinkovitost mjera bila polovična. Dio je kritika usmjeren prema sporosti administrativnih procesa ili distribucije raspoloživih sredstava. Također, neke zemlje članice mogle su smatrati da nisu dobile dovoljno podrške ili da bi se sredstva mogla bolje usmjeriti prema određenim sektorima ili regijama. Kao pozitivne aspekte navodim relativno izdašna sredstva koja su stavljana članicama na raspolaganje, a posebno RH, kao i koncept koji je zasnovan na pravednoj tranziciji. Pri čemu EU kao svoje ključne elemente razlikovnosti u globalnoj konkurentskoj utrci ističe zelenu i pravednu tranziciju, tj. snažnu orijentaciju prema zaštiti planeta Zemlje, životni stil temeljen na univerzalnim vrijednostima, tzv. european lifestyle... No je li to dovoljno, vrijeme će pokazati.

Osim što je važno kako je EU reagirao intrinzično, prema svojim članicama, jednako je važno kako je reagirao u odnosu prema svojim blokovskim konkurentima, Kini, SAD-u pa čak i Indiji. Ovdje je EU svojim razlikovnim principom mogao sustići svoja dva glavna takmaca, SAD i Kinu, ali čini se nije u tome uspio. Sve su se ekonomije brzo oporavile od pandemije, a za razliku od SAD-a i Kine, koji od ukrajinskog rata imaju izravne i neizravne ekonomske koristi, EU se kao i u slučaju arapskog proljeća, migrantske krize i sl., ponovo suočava s nestabilnošću u nizu segmenata, političkom, gospodarskom, ekonomskom, teritorijalnom, itd.



Kakvo je Vaše mišljenje o hrvatskom Nacionalnom planu oporavka i otpornosti - NPOO, koji se odnosi na razdoblje 2021. - 2026., sukladno planu EU-a?

- Nacionalni plan oporavka i otpornosti imao je za cilj potaknuti ekonomski oporavak nakon pandemijske krize, te povećati otpornost gospodarstva na buduće krize. Inicijalne primjedbe kako se NPOO neće dovoljno kvalitetno fokusirati na gospodarstvo, kao motor i katalizator oporavka, su u djelu bile ispravno adresirane, jer je gospodarstvo ipak neizravno uključeno u distribuciju sredstava. Često sam navodio kako bi dio sredstava NPOO-a mogao biti alociran za fokusiranu i agilnu reindustrijalizaciju zemlje, no u razgovorima s izravnim dionicima u provedbi samog plana mi je u nekoliko navrata naglašeno kako plan nije namijenjen jačanju otpornosti gospodarstva već institucionalnog okvira, a gospodarstvo će se nekako u to ugraditi. Osobno nisam bio zadovoljan odgovorom, jer smatram da smo bili u jedinstvenoj situaciji da se podignemo na višu razinu konkurentnosti, i odmaknemo od rentijerske ekonomije u jednom djelu Hrvatske, odnosno demografskog egzodusa u drugom.

Iz perspektive same dinamike utrošnje sredstava ipak možemo biti zadovoljni. Vrijedi li isto za kvalitetu prijavljenih projekata - nisam siguran, odnosno tu imam velike rezerve prema tim projektima, jer su mnogi bili reciklirani, a mnogi u samom konceptu bili i ostali dvojbeni i nerealni. Zanimljivo, posljednja vijest o provedbi NPOO-a na web-stranicama Vlade datira još iz prosinca 2022.; mislim da javnost ipak zaslužuje odgovornije informiranje.

Mnogi ističu da su od šest (5 + 1) komponenti NPOO-a Gospodarstvo i Tržište rada i socijalna zaštita najviše "profitirali", s obzirom na opseg pomoći (financijske) koje im je "ubrizgala" Vlada svojim kriznim mjerama... Vaš komentar?

- Nemam uvid u statistiku utroška sredstava prema kategorijama, no ako su kategorije Gospodarstvo i Tržište rada i socijalna zaštita zaista najviše profitirali, odnosno kolokvijalno "povukli" sredstava, onda tome i aplaudiram. Ponajprije zato što su to dvije komponente koje su nam kronično u "situacijama turbulencija i previranja", a ostvarene financijske injekcije, ako su išle u inovativne, odgovorne, razvojne inicijative i/ili projekte, zasigurno će pomoći bržem nacionalnom gospodarskom oporavku. Po meni je financijska alokacija u te kategorije trebala biti i jača, između ostalog u cilju snažnog poticanja procesa nearshoringa, tj. preseljenja ili povratka proizvodnih pogona posebno iz Kine u RH.

Koliko inflacija i velika poskupljenja ograničavaju brži oporavak i razvoj zemlje, premda država drži pod kontrolom cijene energenata (struje, plina...)? Vaš komentar oko novog paketa pomoći najugroženijima, ali i paketa novih poreznih zakona, poticajima za gospodarstvo...?

- Trenutna je inflacija doista zakomplicirala projektnu scenu u RH, osim što je osiromašila građane erodirajući njihove dugogodišnje uštede, stvorila je velike neugodnosti u provedbi projekata, koji su koncipirani i procijenjeni u predinflacijskim uvjetima, a onda su se suočili sa surovom realnošću gdje su cijene višestruko porasle. Kreatori politike financiranja iz NPOO-a, kao i distributer sredstava, trebali bi iznaći modalitete kako tom izazovu odgovoriti, jer nije tajna kako su se jedinice lokalne samouprave koje posjeduju značajno limitirana sredstva u mnogobrojnim projektima našle u velikim problemima kako u novonastalim uvjetima zgotoviti započete projekte.

Što se tiče poreza i pomoći, radi se o mjerama koje su u biti kozmetičke naravi, koje bi svaka vlada s pristojnim savjetodavnim tijelima trebala izgenerirati. Ono što nedostaje je diferencijacija u djelovanju, moramo osmisliti vlastiti model industrijske tranzicije koji nas vodi prema pametnom, održivom i zelenom gospodarstvu. On mora biti koncipiran i upravljan na način kako bi se poticali sektori u kojima se stvara visoka ili viša dodana vrijednost, i koji u samom startu imaju potencijal za internacionalizaciju. Nužno je bilo taj proces radikalnog i fokusiranog preoblikovanja gospodarske strukture pokrenuti "prekjučer", posebno ako se uzme u obzir da će financijska potpora EU kohezijskim procesima prestati 2030. I naravno tu ponovo dolaze poticaji i porezi kao "trešnjica na tortu"...



I još jedno pitanje: Treba li u nekoj eventualnoj reviziji NPOO-a (ili od 2026., kad se sadašnji zaključuje) uvrstiti i komponentne vezane za ulaganja u digitalizaciju, inovativne tehnologije, obnovljive izvore energije, zelenu ekonomiju...? Kakvo je o tim pitanjima sadašnje stanje u Hrvatskoj, ukratko i sažeto rečeno?

- NPOO već i sada sadrži i prožima de facto sve navedene komponente, koje bih nazvao horizontalnima, pod pretpostavkom da teme projekata predstavljaju vertikalnu komponentu. One se prožimaju, a i mandatorne su u velikoj većini projekata; i to ne samo u NPOO-u nego u svim ostalim nacionalnim i internacionalnim instrumentima financiranja, i odlično je da je tako. Javlja se, međutim, izazov kolika će doza zelenog, digitalnog ili primjerice održivog biti predlagana i financirana u svakom projektu, a to ovisi o tematici i svrsi samog projekta. Iskreno, moram ustvrditi da sam zadovoljan svjesnosti, ali ne i spremnosti kako javnog tako i privatnog sektora kad su u pitanju proliferiranja i orijentacije prema navedenim područjima. Posebno u ovim vremenima, a još više će to biti svojstveno bliskoj budućnosti, kad se naglašava potreba usklađenja upravljanja na svim razinama s ESG (environmental, social, governance) principima održivosti.

Koliko ćemo brzo i pametno trčati tu utrku, koliko će ESG principi izdominirati odnosno utjecati na efikasnost poslovanja, pitanje je koje se postavlja i na globalnoj razini. Hrvatska definitivno još nije izgubila sve šanse da pametnim, kreativnim i usudnim ekonomskim i gospodarskim politikama preskoči nešto konkurenata na ljestvicama konkurentnosti i poboljša blagostanje građana. Sad kreće posljednji vlak u koji treba uskočiti, neka nas na tom putu vode vizionari, ali i vrhunski znalci i operativci. (D.J.)