Od početka ruskog napada na Ukrajinu riječ "rušizam" postala je dio svakodnevnog vokabulara u Ukrajini. Građani, mediji i političari koriste je da bi povukli paralele između aktualnog rata i Drugog svjetskog rata. "Rušizam je riječ koja će ući u udžbenike povijesti", objavio je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski krajem travnja. Sada je ukrajinski parlament prvi put definirao taj pojam. U rezoluciji koja je usvojena 2. svibnja kaže se da je "rušizam" - "ruski fašizam". Ta riječ ipak nije nova, korištena je i prije, i to ne samo u Ukrajini - za DW piše Roman Goncharenko, čiji prilog, uz neznatne prilagodbe, prenosimo u cijelosti.

Riječ je nastala prije nekoliko godina među novinarima u postsovjetskom prostoru. Kao fuzija dviju riječi, najčešće engleske verzije "Russia" (Rusija) i "Fascism" (fašizam) - to je takozvani portamento, pojam koji je nazvan po francuskom nazivu za kofer od dva odvojena dijela i označava spajanje dviju odvojenih riječi. U Sovjetskom Savezu "fašizam" je bio sinonim za nacionalsocijalizam, pa je i u svim državama nastalim raspadom Sovjetskog Saveza do danas tako. Na zapadu se fašizam upotrebljava da se označi Mussolinijev režim koji se nametnuo u Italiji dvadesetih godina prošlog stoljeća.



Nakon aneksije Krima 2014. "rušizam" je u Ukrajini sve češće u opticaju. Sergij Plohi, profesor na Harvardu i stručnjak za ukrajinsku povijest kaže: "U ukrajinskom društvu tražilo se prikladno ime za agresora." On je dodao da to što je ukrajinski parlament donio zaključak koji se odnosi na tu riječ samo odražava taj proces - koji traje.

Rezolucija Vrhovne rade Ukrajine ima dvije stranice. Na njima se rušizam opisuje "kao vrsta totalitarne ideologije i prakse". Dodaje se da je on temelj režima koji se u Rusiji učvrstio pod predsjednikom Vladimirom Putinom. Parlament u Kijevu pod pojmom podrazumijeva i "ruski šovinizam" i "imperijalizam", kao i "nasljeđe "komunističkog režima SSSR-a i nacionalsocijalizma".

Ukrajinski parlamentarci smatraju da "rušizam" u prvom redu znači "sustavnu povredu ljudskih prava i temeljnih sloboda", "kult nasilja i militarizma", "kult ličnosti vođe i sakralizaciju državnih institucija", "veličanje Rusije i Rusa i za račun nasilnog ugnjetavanja i/ili negiranja postojanja drugih naroda". Posljednja točka se odnosi vjerojatno na rusku propagandu koja ponavlja da ne postoji ukrajinski narod.

"To je originalan korak, neuobičajen, i vjerojatno je iznenadio mnoge historičare i novinare", kaže Andreas Umland, stručnjak za Ukrajinu pri Štokholmskom centru za istočnoeuropske studije. On dodaje kako je moguće da ima smisla da se takva rezolucija usvoji u parlamentu, jer se formira pojam koji uzima u obzir ruske posebnosti i omogućava da se izbjegne usporedba s njemačkim nacionalsocijalizmom jer, kako kaže Umland, ona nije uvjerljiva. "Njemački fašizam bio je nešto posebno, nešto specifično njemačko."

Martin Schulze Wessel, povjesničar i stručnjak za istočnu Europu na minhenskom Sveučilištu Ludwig Maximilian, smatra da je pojam primjeren: "To je politička odluka ukrajinskog parlamenta da tako nazove Rusiju, to je u ratu potpuno razumljivo." On je dodao da je oznaka izabrana "spretno, jer ističe postojeće sličnosti s fašizmom, ali u isto vrijeme naglašava ruske specifičnosti". Schulze Wessel kaže da u sličnosti pripadaju "odnos prema vođi, kult ličnosti i u određenom smislu militarizam".

Razlike između "rušizma" i fašizma, odnosno nacionalsocijalizma Schulze Wessel vidi u tome što u nacionalsocijalističku ideologiju pripada i antisemitizam. Njemački publicist i dobar poznavatelj Ukrajine Winfried Schneider-Deters također smatra da u Rusiji nije raširen antisemitizam. Prema njemu je "ruski fašizam" alternativni izraz za "putinizam". On kaže: "Putinizam je fašizam, jedna od brojnih varijanti talijanskog originala."

Andreas Umland upozorava na još jednu razliku: "Znanost polazi od toga da je fašizam revolucionarna ideologija, kojoj je stalo do preoblikovanja, novog rođenja cijele zemlje. To se ne odnosi na Rusiju". On objašnjava da je to povezano s činjenicom da je Putin, za razliku od Hitlera, predstavnik starog režima. Šef Kremlja je prema Umlandu "funkcionar sovjetskog režima, koji svoj pogled usmjeruje u prošlost, a ne toliko u budućnost".



Ukrajinska Vrhovna rada osudila je "rušizam" i namjerava apelirati na druge međunarodne organizacije, vlade i parlamente da učine isto. Time ukrajinski parlamentarci ne žele samo "podsjetiti svijet na ruske zločine" nego žele kasnije i izvesti rusko rukovodstvo pred lice pravde.

Stručnjaci ne mogu za sada reći hoće li se pojam "rušizam" proširiti svijetom i biti priznat. Schulze Wessel podsjeća da su za međunarodno pravo relevantni samo međunarodno definirani zločini kao što je zločin protiv čovječnosti. Winfried Schneider-Deters to formulira ovako: "Ovdje je potpuno svejedno je li klasifikacija ‘putinizma` kao ‘fašizma` (ili ‘nacizma`) znanstveno utemeljena ili ne sve dok u Ukrajini traje ‘Putinov rat` radi se o publicističkom efektu tog pojma." Wessel dodaje i da se politolozi i povjesničari svakako mogu pobrinuti za znanstvenu ocjenu, ali nešto kasnije - nakon rata. (Roman Goncharenko/Danilo Bilek/DW)