Objavljeno 6. svibnja, 2023.
Do žaljenja najviše došlo jer novi posao nije bio dobar koliko su očekivali
U kojoj su mjeri Hrvati mijenjali posao u posljednje tri godine i jesu li požalili zbog te odluke, istražio je portal MojPosao među više od 2000 ispitanika. Naime, suočen sa sveopćom neizvjesnošću i izostankom uvjerljivog odgovora na pitanje "Što nam sutra nosi?", velik je broj ljudi, umjesto prebrođivanja krize na sigurnom i stalnom poslu, u posljednje dvije-tri godine odlučio stvari uzeti u svoje ruke i promijeniti posao.
Istraživanje je potvrdilo da je u posljednje tri godine čak 45 % radnika samoinicijativno promijenilo posao.
Prednjače muškarci
I dok su otkaz u podjednakoj mjeri davali muškarci i žene, na taj su se potez najčešće odlučivale osobe u dobi od 31 do 40 godina (49 % ispitanika) i visokoobrazovani radnici (51 %). S druge strane, na "dizanje sidra" i napuštanje poslodavca odlučilo se 38 % zaposlenih sa srednjom stručnom spremom.
Otkaz su najviše davali ispitanici komunikacijskih (67 %), umjetničkih (60 %), humanističkih (54 %) i informatičkih (50 %) zanimanja, a najmanje zaposleni u preradi hrane (18 %), zdravstveni radnici (29 %), industrijski (30 %), ugostiteljski (32 %) i administrativni djelatnici (35 %).
Ispitanici koji su u posljednje tri godine dali otkaz u najvećoj su mjeri promijenili samo jednog poslodavca (48 %), trećina ih je (30 %) promijenila dva, a samo petina njih (22 %) promijenila je čak tri ili više poslodavaca u tri godine.
Muškarci su u odnosu prema nježnijem spolu promijenili veći broj poslodavaca. Njih četvrtina (25 %) u promatranom je razdoblju promijenila tri ili više poslodavaca, a isto je učinilo 19 % žena.
Iako mlađi ispitanici nisu davali otkaz onoliko često koliko su to činili njihovi stariji kolege, oni koji su se odlučili na taj potez promijenili su više poslodavaca. Naime, samo 24 % radnika mlađih od 30 godina u posljednje je tri godine promijenilo samo jednog poslodavca, u usporedbi sa 50 % pripadnika starijih dobnih skupina. Što je viša razina našeg obrazovanja, to je manja vjerojatnost da smo u prethodnom razdoblju promijenili više poslodavaca, potvrdilo je istraživanje.
Uhodavanje
Visokoobrazovani ispitanici češće imaju bolje uvjete zaposlenja, izbirljivi su u traženju posla, a imaju i duži period "uhodavanja" u posao, pa ga samim time rjeđe i mijenjaju. Promatrano kroz brojke, 42 % zaposlenika sa srednjom stručnom spremom u posljednje je tri godine promijenilo samo jednog poslodavca, a isto je učinilo 57 % ispitanika s visokom stručnom spremom.
Nije nikakva novost da najbolju povišicu dobivamo mijenjajući posao. Stoga ne iznenađuje da je upravo visina plaće glavni razlog davanja otkaza u posljednje tri godine. Na drugom su mjestu loši međuljudski odnosi.
Zanimljivo je da se u top pet razloga davanja otkaza smjestio i osjećaj podcijenjenosti od poslodavca, kao i loši uvjeti rada. Među najrjeđim razlozima su povratak na rad u uredu (nakon što su u epidemiji bar djelomično radili od kuće), lokacija tvrtke, ali i loše nefinancijske beneficije. Od ispitanika koji su dali otkaz u posljednje tri godine četvrtina (23 %) zbog te je odluke požalila. Žene su nešto češće požalile zbog promjene poslodavca (24 %) nego muškarci (21 %), baš kao i zaposleni sa srednjom stručnom spremom u usporedbi s visokoobrazovanima. U najvećem broju slučajeva do žaljenja je došlo jer novi posao nije bio toliko dobar koliko smo mislili da će biti.
Visoko na listi razloga su i nekadašnji kolege, za kojima čezne polovina ispitanika, ali i loši međuljudski odnosi na novom poslu. Iako loš menadžment nije bio visoko na listi razloga davanja otkaza, u trenutku kad su se na novom poslu susreli s lošim menadžmentom, ispitanici su požalili što su promijenili posao. Na novom poslu najmanje nam smetaju lokacija tvrtke, uvjeti rada (primjerice, nemogućnost rada od kuće) i work-life balance te nefinancijske beneficije. Posebno je demotivirajuća činjenica da je polovina radnika (49 %) koji su požalili zbog promjene posla i dalje na tom poslu, a preostala polovina (51%) u međuvremenu je opet promijenila poslodavca. Većina ispitanika koji su požalili što su promijenili posao priznaje kako bi se vratili nekadašnjem poslodavcu (60 %) kad bi za to bilo prilike. Povratku u "staro jato" skloniji su muškarci (60 %) nego žene (55 %) i ispitanici srednje stručne spreme (63 %) nego visoke (48 %).
Z. Rupčić
Polovina u godinu dana planira otkaz
O otkazu češće razmišljaju muškarci (47 %) nego žene (44 %), oni u srednjim godinama (51 % u dobi od 26 do 30 i 50 % u dobi od 31 do 40 godina), kao i ispitanici sa srednjom stručnom spremom (48 %). Čime nas novi poslodavac može privući? Prvenstveno boljom plaćom i ukupnim financijskim paketom, a snažan utjecaj na našu odluku ima i imidž, odnosno status tvrtke. Istraživanje je provedeno na više od 2000 ispitanika, od kojih je 56 % žena i 44 % muškaraca. Najviše ispitanika, njih 44 %, starije je od 41 godinu, 12 % ih je mlađe od 25 godina, 34 % ima između 35 i 45 godina, a 11 % njih u dobi je od 26 do 35 godina. Više od polovine ispitanika (55 %) ima srednju stručnu spremu, 25 % visoku, a 13 % ispitanika ima višu stručnu spremu.
Više od polovine ispitanika (55 %) ima srednju stručnu spremu, 25 % visoku, a 13 % ispitanika višu spremu